Belgijski Nijemci promijenili ime, Guardian prepoznao separatizam

svibnja 03, 2017
dnevnik.ba

Do koje mjere može ići senzacionalizam i zlonamjerno tumačenje, pokazuje posljednji tekst britanskog Guardiana. Naime, njemačka zajednica u Belgiji odlučila je svoje minijaturno područje na istoku Valonije prozvati "Ostbelgijen" ili Istočna Belgija. Iako se već u ovom nazivu nalazi belgijsko ime, iako Nijemci s ovog područja nemaju nikakve ambicije niti mogućnosti za separatizam, Guardian je napravio senzacionalistički tekst razrađujući upravo ovu nevjerojatnu mogućnost. Tekst prenosimo u cjelosti.

Regija u istočnoj Belgiji koja je službeno poznata pod imenom 'njemački govoreća zajednica Belgije' nedavno je krenula u 'rebranding' s novim imenom Ostbelgien (Istočna Belgija, njem.). Ovaj potez izazvao je nervozu u valonskoj polovici Belgije koja koristi francuski jezik, jer neki smatraju da se radi o opasnom iskoraku prema separatizmu, piše Guardian. Anketa belgijskog RTL-a na ulicama Eupena, istočnobelgijske metropole, utvrdila je da se 90 posto tamošnjih stanovnika ne smatra Valoncima, iako regija jurisdikcijski pripada Valoncima.

Nacionalni identitet u državi sa sedam parlamenata i tri službena jezika nije jednostavna stvar. U istočnoj Belgiji, po novome 'Ostbelgien', koja se nalazi na francuskom govornom području Belgije, živi 77 tisuća ljudi koji velikim dijelom govore njemački. Ova regija ima svoj parlament, vladu i zastavu, te zahvaljujući belgijskom političkom sustavu ima pravo veta, po kojem čak mogu blokirati bilo kakav trgovinski sporazum između Velike Britanije i EU nakon Brexita. Zvuči nevjerojatno da 77 tisuća ljudi može odlučiti o takvoj stvari, ali Istočna Belgija svoje ustavno pravo veta do sada nije koristila u praksi.

Oliver Paasch, ministar-predsjednik Istočne Belgije, odbija tvrdnje da se radi o separatizmu prilikom uvođenja novog imena, te ističe da je 99 posto stanovnika njegove regije lojalno Belgiji. Novo ime "ne označava bilo kakve političke ili ustavne zahtjeve, već se radi o čistoj marketinškoj logici iz vrlo pragmatičnih razloga", kazao je za britanski Guardian.

Kao i drugdje u Europi, stanovništvo istočne Belgije stari i nema dovoljno mladih ljudi koji bi na tržištu rada iz svojih plaća odvajali za mirovine starijih stanovnika. Ostbelgien želi privući kvalificiranu radnu snagu, a kako kaže lider ove regije, uz dosadašnje službeno ime 'njemački govoreća zajednica' ljudi u Njemačkoj prije pomisle da se radi o Nijemcima u Londonu ili New Yorku, nego u Belgiji.

Ovo područje postalo je dio Belgije 1920. po Mirovnom sporazumu u Versaillesu, a između 1918. i 1945. stanovništvo regije mijenjalo je svoju nacionalnost tri puta. K tome, svaka šesta odrasla osoba bila je u zatvoru tijekom poslijeratnog procesa denacifikacije.

Bez obzira na svoj kompleksan identitet, ipak nije realno očekivati odvajanje Istočne Belgije, jer bi 77 tisuća stanovnika s tog područja u Njemačkoj bilo na dalekoj periferiji političkih zbivanja, dok u okviru Belgije imaju povlašteni status, a njihovi dužnosnici u svojem parlamentu redovito dočekuju mnoge visoke goste.

Dnevnik.ba

Dajte upola njihov GDP pa da odmah uvodimo ista ustavna rješenja, dotada ....

Daj upola GDP/cap Francuske pa da uvodimo ustavna rješenja kao u Francuskoj.

Kakav je to glupi argument.

Ustav Belgije je takav zbog postojanja 3 naroda koja tako žive, ne radi GDP pet capita koji je isti kao u okolnim zemljama. Ali im je ustav jako različit od okolnih zemalja, s izuzetkom UK koja je također višenacionalna federacija.

11 milijuna ljudi, 77.000 Nijemaca, konstitutivnost i entitet neupitni i zabetonirani.
Može funkcionirati bez problema kad nijedan narod ne prakticira islam i visi po džamijama.

Kad je svojedobno u tadašnjoj ulozi hrvatskog europarlamentarca Davor Ivo Stier pitao predsjednika Europske pučke stranke Wilfrieda Martensa, inače Belgijca, što bi se dogodilo s Belgijom kad bi Flamanci nametnuli manje brojnim Valoncima političke predstavnike u vlasti, on je bez zadrške odgovorio – Belgija bi se raspala.

Stier ga je to pitao kako bi osvijestio što za BiH znači balans moći između triju naroda i tadašnji pokušaji da se Hrvate isključi iz vlasti. Taj tronožac (Hrvati, Bošnjaci, Srbi) u toj zemlji predstavlja njezin najčvršći oslonac i ključni je sadržaj njezina Ustava prihvaćenog kao dio paketa nakon pregovora u Daytonu koji je uz teške kompromise doveo do obustave najkrvavijeg sukoba u Europi nakon II. svjetskog rata.

Dnevnik.ba

Hrvati u BiH najbolje stoje financijski ...Imaju veoma vazna ministarstva,kladionice,sportske kklubove,i sa 15 % stanovnistva zastupljeni su 33 % u svim institucijama...konstitivan su narod

Bošnjaka ima prema popisu 51 % a imaju 33 % posto vlasti u institucijama ...i Hrvati ih blokiraju kako hoce...

I onda kaze neko Hrvat majoriziran...razmislite dobro

Hrvati u BiH najbolje stoje financijski ...Imaju veoma vazna ministarstva,kladionice,sportske kklubove,i sa 15 % stanovnistva zastupljeni su 33 % u svim institucijama...konstitivan su narod

Bošnjaka ima prema popisu 51 % a imaju 33 % posto vlasti u institucijama ...i Hrvati ih blokiraju kako hoce...

I onda kaze neko Hrvat majoriziran...razmislite dobro

Sad je pitanje što taj "belgiski" ustroj znači za nas Hrvate??

Ustroj FBiH kao kopija Belgije?
ili
Ustroj BiH kao kopije Belgije (a mi bi onda glumili Njemce unutar Belgije)?

Pitanje iz čisto praktičnih raloga jer ako će se nešto raditi onda mislim da planiraju na duge staze.

Ako će FBiH biti kopija Belgije, to mi je sve jasno, ali što ako mi dobijemo "ulogu" Njemaca?? Ima li tkogod da malo pojasni...