Željka Cvijanović prva je žena na čelu Vlade RS, a u njenom kabinetu pet resora povjereno je ženama.
U sastavu nove Vlade biće šesnaest ministara, među kojima su neka nova, ali i već poznata imena.
Zoran Tegeltija - ministar finansija
Tegeltija je rođen je 1961. godine u Mrkonjić Gradu, gdje je završio osnovnu školu i Gimnaziju, a potom Ekonomski fakultet u Sarajevu. Godine 2006. završio je magistarske studije, a 2008. godine stiče zvanje doktora ekonomskih nauka. Radio je u Rafineriji nafte u Brodu, Republičkoj upravi javnih prihoda BiH, Upravi javnih prihoda RS, te Upravi carina RS. Bio je i savjetnik direktora, šef carinske ispostave, načelnik sektora za carinsko-pravne poslove, te šef odsjeka za naplatu prihoda i statističke analize. Od 2000. do 2002. godine bio je poslanik u NSRS, a od 2004. godine načelnik opštine Mrkonjić Grad. Bio je predavač u ŠC Uprave carina RS, član Komisije za provođenje carinske politike BiH, predsjedavajući Komisije za granice BiH, viši asistent na Univerzitetu PIM u Banjaluci, a od 2009. godine je docent na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment u Banjaluci - oblast finansija. Oženjen je i otac dvoje djece. Nacionalna pripadnost: Srbin.
Radislav Јovičić - ministar unutrašnjih poslova
Rođen je 1971. godine u Ugljeviku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Višoj školi unutrašnjih poslova i na Fakultetu bezbjednosti u Beogradu, a trenutno pohađa i postiplomski studij na Fakultetu za bezbjednost i zaštitu Univerziteta
"Sinergija". U svom dvadesetogodišnjem iskustvu rada u policiji bio je komandir voda odreda specijalne policije, pomoćnik načelnika za unutrašnju kontrolu u Službi specijalne policije, zatim komandir jedinice policije za obezbjeđenje ličnosti u pokretu, te načelnik Uprave za zaštitu ličnosti i objekata MUP-a RS. Obavljao je i dužnost zamjenika komandanta Јedinice za specijalnu podršku i načelnika Službe za operativnu podršku u Sipi, odakle ga je 6. juna 2009. godine smijenio visoki predstavnik Valentin Incko, pod lažnom optužbom da je prisluškivao međunarodne zvaničnike po nalogu vlasti RS. Po ukidanju odluke, 2012. godine, preuzeo je dužnost šefa Odjeljenja za bezbjednost na Univerzitetu u Banjaluci.Trenutno radi na poslovima konsultanta za zaštitu informacija i istrage. Otac je jednog djeteta. Nacionalna pripadnost: Srbin.
Gorana Zlatković - ministarka pravde
Rođena je 1951. godine u Bosanskoj Krupi, stalno je nastanjena u Brodu. Završila je Pravni fakultet u Banjaluci i položila pravosudni ispit u Sarajevu. Od ukupno 33 godine radnog staža, 15 godina je bila na funkciji sudije i tužioca, a pet godina advokat.
Od 2007. godine do izbora za člana Vlade RS u prethodnom sazivu obavljala je poslove okružnog tužioca u Okružnom tužilaštvu Doboj, dok je 2008. godine imenovana za člana VSTS BiH, gdje je od 2008. godine obavljala i funkciju potpredsjednika. Nacionalna pripadnost: Bošnjakinja.
Lejla Rešić - ministarka uprave i lokalne samouprave
Rođena je 1981. godine u Prijedoru, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je 2006. godine na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Odsjek žurnalistika, gdje je a postdiplomskim studijima, na smjeru Diplomatija u savremenom svijetu. Radila je u ЈP RTRS, kao urednik Informativnog programa Televizije Republike Srpske, a bila je član Vlade i u njenom proteklom sazivu. Nacionalna pripadnost: Bošnjakinja.
Igor Vidović - ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju
Rođen 1975. godine u Banjaluci, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Elektrotehničkom fakultetu u Banjaluci diplomirao je 2004. godine. Nekoliko godina je radio na mjestu demonstratora na Katedri za elektroniku ETF i u Telekomunikacijama RS. U mandatu od 2004. do 2008. godine bio je odbornik u Skupštini grada Banjaluka. Zaposlen je u UIO u Sektoru za informacione tehnologije kao administrator sistemskog softvera. Od juna 2009. godine član je UO RTRS, a od 2012. godine i predsjedavajući ovog tijela. Oženjen je, otac troje djece. Nacionalna pripadnost: Hrvat.
Petar Đokić - ministar rada i boračko-invalidske zaštite
Rođen je 1961. godine u Brčkom, gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu unutrašnjih poslova završio je u Sarajevu, a Ekonomski fakultet u Beogradu. Radio je u organima unutrašnjih poslova u Brčkom i bio direktor privatnog preduzeća "Intermarket" Brčko. Obavljao je i dužnost povjerenika za izbjegla i raseljena lica u Brčkom, te dužnost inspektora u Komesarijatu za izbjeglice RS. U više mandata je biran za narodnog poslanika u NSRS, a dva puta za predsjednika Narodne skupštine RS, a u više skupštinskih saziva obavljao je i dužnost predsjednika Odbora za odbranu i bezbjednost. Živi u Brčkom i otac je jednog djeteta. Nacionalna pripadnost: Srbin.
Maida Ibrišagić Hrstić - ministarka trgovine i turizma
Rođena u Banjaluci 1959. godine, inženjer arhitekture. Završila je magistarski studij na Arhitektonsko-građevinskom fakultetu u Banjaluci. Prijavila magistarsku tezu iz oblasti arhitekture i urbanizma Problem "bespravne izgradnje" na području grada Banjaluke - sociološki aspekt. Stručni ispit iz ove oblasti položila je 2001. godine u Ministarstvu za urbanizam, stambeno-komunalne djelatnosti, građevinarstvo i ekologiju. Stalni je sudski vještak iz oblasti arhitekture, te ovlašteni vještak za vještačenja u upravnim postupcima pred organima uprave i samouprave iz oblasti arhitekture. U više navrata boravila je na studijskim programima u inostranstvu, uključujući Italiju, Austriju, Švajcarsku. Posjeduje i bogato teorijsko i praktično iskustvo u planiranju i projektovanju turističkih kompleksa i objekata. U dosadašnjoj karijeri radila je u Urbanističkom zavodu, MDP Vrbas, Istraživačko-razvojnom centru u Banjaluci. Od 2006. do 2011. godine u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju bila je pomoćnik ministra. U tom ministarstvu trenutno je zaposlena na poslovima stručnog savjetnika. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja na međunarodnom i lokalnom nivou, među kojima ističe nagradu "Zlatni ključ“ Beograda. Udata je, majka jednog djeteta. Nacionalna pripadnost: Bošnjakinja.
Željko Kovačević - ministar industrije, energetike i rudarstva
Rođen je 1957. godine u Bihaću. Doktor je ekonomskih i magistar pravnih nauka sa dugogodišnjim radnim iskustvom na značajnim menadžerskim funkcijama u privredi i javnoj upravi. Bio je direktor Štamparije
"Bratstvo“ u Bihaću, republički vojni tužilac, upravnik Carinarnice u Banjaluci, te inspektor za primjenu carinskih propisa u Upravi carina RS i rukovodilac slobodne zone Banjaluka pri UIO BiH.
Prije izbora za ministra, bio je direktor "Elektro-Krajine". Osim toga, dugogodišnje iskustvo bilježi i u oblasti obrazovanja i nauke - od srednjoškolskog do univerzitetskog profesora, na grupi ekonomskih i pravnih predmeta. Oženjen je i otac dvoje djece. Nacionalna pripadnost: Srbin.
Nedeljko Čubrilović - ministar saobraćaja i veza
Rođen je 1953. godine u Krupi na Vrbasu. Diplomirani je mašinski inženjer. Više od dvadeset godina je proveo na poslovima u privredi – od konstruktora do direktora preduzeća. Bio je predsjednik Izvršnog odbora grada Banjaluka i direktor Direkcije za puteve Republike Srpske. U prethodna dva saziva Vlade RS bio je ministar saobraćaja i veza. Oženjen je i otac dvoje djece. Nacionalna pripadnost: Srbin.
Stevo Mirjanić - ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Rođen je 1945. godine u Romanovcima kod Gradiške. Poljoprivredni fakultet u Sarajevu završio 1971. godine, magistrirao 1978. godine, a doktorirao 1984. Bio je član Vlade BiH i ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, zatim generalni direktor Kombinata AIPK – Banjaluka, te član Savezne Vlade SFRЈ u Beogradu - ministar bez portfelja, predsjednik Međurepubličkog komiteta za tržište i cijene.
Takođe, bio je i član SIV SFRЈ i savezni ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu 1988-1992. godine, te predsjednik Savjeta za agrarnu politiku Vlade SFRЈ. Bio je i direktor u Poljoprivrednoj banci Agrobanke u Beogradu, 1992-2004. godine. Tokom karijere, bio je, između ostalog, i predsjednik UO Instituta za proučavanje ljekovitog i aromatičnog bilja "Јosif Pančić” u Beogradu, zatim član Predsjedništva Privredne Komore u Sarajevu, Predsjednik IO Udružene Privredne banke Sarajevo, te član UO više preduzeća iz oblasti primarne poljoprivredne proizvodnje, prerade i prometa poljoprivrednih prizvoda, član Komisije za ruralni razvoj RS. Profesor Mirjanić je senator RS i redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci, šef studijskog programa "Agrarna ekonomija i ruralni razvoj" i rukovodilac prvog master studija - usmjerenja ruralni razvoj, te mentor više magistarskih radova i doktorskih teza. Objavio je osam knjiga i 136 stručnih i naučnih radova. Nacionalna pripadnost: Srbin.
Srebrenka Golić - ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.
Rođena je 1958. godine u Banjaluci, gdje je završila osnovnu školu, Gimnaziju i Pravni fakultet. Radila je kao šef Službe pravne pomoći u Skupštini opštine Čelinac, rukovodilac Sektora pravnih i kadrovskih poslova u preduzeću "Šipad-komerc" iz Sarajeva, pomoćnik direktora za pravne poslove u banjalučkom preduzeću "Krajina-promet", zatim kao sekretar Sekretarijata GO SNSD-a, te kao šef kabineta predsjednika i savjetnik predsjednika Vlade. Prije izbora za člana Vlade RS bila je direktor Službenog glasnik Republike Srpske. Udata je i majka jednog djeteta. Nacionalna pripadnost: Bošnjakinja.
Goran Mutabdžija - ministar prosvjete i kulture.
Rođen u Sarajevu 1962. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Hadžićima. Diplomirao je 1986. godine u Sarajevu na Prirodno-matematičkom fakultetu, Odsjek za geografiju, a postdiplomski studij iz Regionalne geografije završio 2001. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci. U Beogradu je 2008. godine odbranio doktorat iz prostornog planiranja na Geografskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Od 1989. do 1992. godine radio je u Vazduhoplovnoj vojnoj gimnaziji u Mostaru, a u periodu 2002-2008. godine radio je u Direkciji za civilno vazduhoplovstvo BiH, te bio predstavnik BiH u Komisiji za vazduhoplovnu meteorologiju Svjetske meteorološke organizacije i radnoj grupi za vazduhoplovnu meteorologiju Međunarodne organizacije za civilno vazduhoplovstvo .
Od 2000. godine predavač je na Filozofskom fakultetu u Palama, gdje je bio šef Katedre za geografiju, a trenutno je prodekan za naučno-istraživački rad Filozofskog fakulteta u Palama. Objavio je 22 naučna rada iz domena vazduhoplovstva, prostorno-funkcijskih odnosa i demografske stvarnosti RS. Oženjen je, otac dvoje djece. Nacionalna pripadnost: Srbin.
Davor Čordaš - ministar za izbjeglice i raseljena lica
Rođen je 1959. godine u Slavonskom Brodu. Osnovnu školu je završio u Brodu, Gimnaziju u Slavonskom Brodu, a Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu.
Između ostalog, radio je kao srednjoškolski profesor u Maglaju, asistent na Poljoorivrednom i PMF u Sarajevu, zastupnik u Parlamentu FBiH, zamjenik ministra socijalne politike i izbjeglica u Vladi
FBiH, te savjetnik hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Od 2006-2010. godine bio je potpredsjednik Republike Srpske iz hrvatskog naroda. Oženjen je i otac šestoro djece. Nacionalna pripadnost: Hrvat.
Slobodan Stanić - ministar zdravlja i socijalne zaštite
Rođen je 1963. godine u Čajniču, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1989. godine, a 1999. godine je položio i specijalistički ispit iz opšte hirurgije. 2008. godine završava dodatnu edukaciju iz porodične medicine, a 2013. godine magistrirao na Medicinskom fakultetu u Banjaluci. Od 1989. do 2006. godine radio je u Domu zdravlja u Novom Gradu kao ljekar specijalista, te kao direktor Doma zdravlja u Novom Gradu od 2000. do 2005. godine. Od 2006-2008. godine radio je kao rukovodilac Filijale Fonda zdravstvenog osiguranja RS u Prijedoru, te od 2008-2009. godine na poslovima koordinatora za primarnu zdravstvenu zaštitu. Od 2009. godine do danas obavlja dužnost direktora akreditovane i sertifikovane Јavne zdravstvene ustanove Institut za javno zdravstvo. Dobitnik je godišnje nagrade za organizaciju zdravstvene službe za 2012. godinu, koju dodjeljuje Komora doktora medicine RS. Član je Društva doktora medicine RS i Komore doktora medicine RS. Oženjen je, otac dvoje djece. Nacionalna pripadnost: Srbin.
Јasmin Komić - ministar nauke i tehnologije
Rođen je 1956. godine u Banjaluci, gdje je završio osnovnu školu i Matematičku gimnaziju. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, a magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, gdje je izabran u zvanje redovnog profesora. Obavljao je funkciju prodekana za nastavu, bio šef Katedre za matematiku i statistiku i predavač na postdiplomskim studijama na brojnim fakultetima. Bio je na stručnom usavršavanju u Јapanu, Španiji i Danskoj. Autor je ili koautor sedam knjiga i više od 45 naučnih i stručnih radova, a bio je i vođa projektnih timova za devet naučno-istraživačkih projekata, te je, kao ekspert, učestvovao u izradi više od 25 projekata. Bio je član Komisije za praćenje procesa ekonomskih reformi NSRS, Savjeta za statistiku RS, UO Gradske razvojne agencije Banjaluka, Upravnog odbora SRNA. Od 2004. godine do imenovanja u sastav Vlade RS, obavljao je funkciju zamjenika gradonačelnika Banjaluke. Oženjen je i otac dvoje djece. Nacionalna pripadnost: Bošnjak.
Nada Tešanović - ministarka porodice, omladine i sporta.
Rođena je 1952. godine u Banjaluci, gdje je završila osnovnu školu i Gimnaziju, a diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Cijeli radni vijek je provela u prosvjeti. Zaposlena je kao profesor ekonomske grupe predmeta u Ekonomskoj školi u Banjaluci. U vannastavnim aktivnostima naročito se isticala u radu sa omladinskim organizacijama, kao i mnogobrojnim humanitarnim akcijama. 2000. izabrana je za odbornika Skupštine grada Banjaluka. Za poslanika u NSRS izabrana je 2002, kao i 2006. godine, kada je bila i potpredsjednik parlamenta Srpske. Obavlja dužnost potpredsjednika SNSD i dobitnik je Ordena NJegoša drugog reda. Udata je, majka dvoje djece. Nacionalna pripadnost: Hrvatica.

Kakvo je djevojačo prezime Nade Tešanović? Vidim otac joj Pero, mati Iva.

Iz koje stranke je Igor Vidović? Može li netko potvrdit da je Hrvat

Igor Vidović - kandidat za ministra za ekonomske odnose i regionalnu saradnju



Rođen 1975. godine u Banjaluci, gdje je završio osnovnu i srednju školu.

Na Elektrotehničkom fakultetu u Banjaluci diplomirao 2004. godine.

Nekoliko godina radio na mjestu demonstratora na Katedri za elektroniku Elektrotehničkog fakulteta i u Telekomunikacijama RS a. d. u Službi bilinga.

U mandatu od 2004. do 2008. godine obavljao funkciju odbornika u Skupštini grada Banjaluka.

Zaposlen u Upravi za indirektno oporezivanje u Sektoru za informacione tehnologije na mjestu Administrator sistemskog softvera.

Od juna 2009. godine član UO RTRS-a iz reda hrvatskog naroda.

BANJALUKA – Premijer Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da nova Vlada Srpske mora da reaguje na potrebe ljudi i biće usmjerena na reformu poslovne klime, što treba da doprinese zapošljavanju i rasterećenju privrede na drugačiji način.Cvijanovićeva je naglasila da treba pomoći privredi, jer će sve kategorije živjeti bolje ukoliko se tu stvari kreću u pozitivnom smjeru.

“Veoma sam svjesna realnosti da ima puno ljudi koji žive teško”, rekla je Cvijanovićeva sinoć za RTRS.

Ona je naglasila da stvari treba posmatrati dvosmjerno i da je u skladu s tim Vlada opredijeljena da se odrekne određenih sredstava ukoliko će rezultat biti ekonomska i socijalna stabilnost Republike.

“Vlada je opredijeljena da pomogne poslodavcima, ali to mora da znači i pomoć radnicima i uopšte ambijentu u društvu. Vlada će intervenisati, ali to neće biti intervenisanje napamet. Već smo izradili, a u toku su i dodatne izrade analiza koje treba da nam pokažu šta treba da radimo”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da se prioritet mora davati inicijativama koje podrazumijevaju novo zapošljavanje ili bilo kakvu privrednu aktivnost. Cvijanovićeva je napomenula da je svaka vlada, ipak, birokratski aparat i da ono što se želi uraditi jeste probuditi administraciju, ukoliko je uspavana.

Govoreći o direktorima javnih preduzeća i o tome koji je rok da saniraju gubitke, Cvijanovićeva je poručila da neće biti tolerisanja.

“Želimo odgovoran menadžment. Želimo ljude koji znaju kako se upravlja firmama. Vlada ne može da sanira gubitke koje neko proizvodi, pogotovo kada je riječ o privrednim subjektima za koje je logično i očekivano da donose dobit, a ne da proizvode gubitke”, rekla je premijer Srpske Željka Cvijanović.

Ona je dodala da će biti donesena i strategija za borbu protiv korupcije iz koje će proisteći cijeli niz mjera koje treba da preduzimaju različiti organi, uključujući i policiju, pravosuđe i svakog ko treba da identifikuje koruptivno djelovanje.

“To je važno zbog toga što je stvorena priča da su svi u društvu korumpirani. Došlo je vrijeme da to razdvojimo – onaj ko se bavi korupcijom treba da bude sankcionisan i ni u čijoj milosti”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da je moguće za godinu i po dana, koliko je ostalo do narednih izbora, postići ono što se očekuje od nove Vlade.

“Pristupamo radu. Apsolutno smo opredijeljeni i znamo šta treba da radimo. Tačno znamo u kom pravcu treba da idemo”, poručila je Cvijanovićeva.

http://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/U-vladi-RS-sest-novih-ministara/lat/111143.html

Igor Vidović je 2004.-2008. bio odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banje Luke.

Znači nemaju nikakvu legitimnost Hrvata iz RS.

Tražit promjenu izbornog sustava RS, kako bi svi imali pravo birati svoje legitimne predstavnike. Po čemu je to RS drugačija od FBiH, i po čemu bi Romi i Židovi (Sejdić/Finci) imali bolji status od Hrvata.

Sta fali Vidovicu, kvalitetan, pametan Hrvat, smeker

Znači nemaju nikakvu legitimnost Hrvata iz RS.

Tražit promjenu izbornog sustava RS, kako bi svi imali pravo birati svoje legitimne predstavnike. Po čemu je to RS drugačija od FBiH, i po čemu bi Romi i Židovi (Sejdić/Finci) imali bolji status od Hrvata.

PRVI DIO
Član 1.
1. Svi narodi imaju pravo na samoopredjeljenje. Na osnovu ovog prava oni slobodno određuju
svoj politički položaj i slobodno postižu svoj privredni, društveni i kulturni razvoj.
2. Radi ostvarenja svojih ciljeva, svi narodi mogu slobodno raspolagati svojim prirodnim
bogatstvima i izvorima bez ugrožavanja obaveza koje proizlaze iz međunarodne privredne
saradnje, zasnovane na načelu uzajamne koristi i međunarodnom pravu. Ni u kom slučaju narod
ne može biti lišen sopstvenih sredstava opstanka.
3. Države članice ovog Pakta, uključujući tu i one koje su odgovorne za upravljanje
nesamoupravnim teritorijama i teritorijama pod starateljstvom, dužne su da olakšaju ostvarenje
prava naroda na samoopredјeljenje i da poštuju ovo pravo shodno odredbama Povelje
Ujedinjenih naroda.

Vršilac dužnosti direktora Šuma Srpske Јakov Galić odbacio je tvrdnje da ovo preduzeće, uprkos činjenici da postoji višak radnika, namjerava da otpušta zaposlene. Odbacio je i tvrdnje da ovo preduzeće sponzoriše bilo kakva sportska društva.- Kada je riječ o različitm tvrdnjama da Šume Srpske uplaćuju ogromna sredstva nekim sportskim društvima, tj. nekom košarkaškom klubu, to apsolutno odbacujem kao dezinformaciju - rekao je Galić. Istakao je da se svim silama trudi da ne bude otpuštanja radnika, bez obzira na veliki broj viška zaposlenih. Galić je naveo da niko nije otpušten i da je to dezinformacija, mada je činjenica da u firmi ima viška radnika.
- Smatram da ne bi bilo dobro otpuštati ljude u ovom teškom socijalnom i političkom trenutku. Uprava i ja lično se trudimo da načinimo što je moguće realniji program konsolidacije po gazdinstvima da bi zadržali postojeće ljude - rekao je Galić. On je napomenuo da će se Šume Srpske u vremenu uzgojnih radova nastojati da što manje angažuje ljudi sa strane, a da se višak ljudi iskoristi u te svrhe. On je naglasio da će Šume Srpske nastojati i razviti dodatne programe, poput fabrika peleta, ali i u smislu uzgoja brzorastućih biomasa da bi se višak radnika na kvalitetan i racionalan način uposlio.

Potpredsednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Radovan Višković je, reagujući na izjavu bivšeg hrvatskog predsednika Stjepana Mesića, rekao da je Republika Srpska država.Mesić je izjavio juče da oni koji ne žele da prihvate BiH, onakvu kakve jeste, "treba da odu s političke scene".
"Zar to treba da kaže neko ko je prošlost i ko je već otišao s političke scene? Da li on to govori zato što ima naknadnu pamet ili govori u nečije ime? SNSD uvek poštuje Dejtonski sporazum i sve nadležnosti RS, koje proizilaze iz tog sporazuma. A Mesiću želim da kažem da je za SNSD Republika Srpska država, svidelo se to Mesiću i sličnim njemu ili ne", rekao je Višković na konferenciji za novinare.
Kako je prenela agencija Fena, Višković je dodao da "namerno neće da kaže da je RS entitet, nego je država".
Naveo je i da ohrabruju jučerašnje izjave predsednika SDP BiH Zlatka Lagumdžije da će se određeni zakoni dogovoreni između SDP BiH i SNSD-a uskoro naći u parlamentu BiH.
On kaže da SNSD shvata u kakvoj situaciji građani žive, ali žele, kako kaže, realno da se prenese stanje, a ne da se narod plaši "crnim slutnjama".
"Nikada niko iz SNSD-a nije rekao da je situacija u kojoj žive građani dobra ili idealna, ali nije ni onakva kako se želi predstaviti od opozicije i nekih medija", rekao je Višković i izneo pojedine podatke o platama zaposlenih u javnoj upravi i policiji 2005. i ove godine.
On je najavio da će predmet razgovora predstavnika SNSD-a i SDS-a, 21. marta, biti Zakon o carinskim tarifama, na kojem je, ponovio je, SDS prekršio protokol koji je imao s SNSD-om o zajedničkom delovanju.