Živi, živi duh Bobana , živjet će vjekov'ma

zadar ne vrijedaj ! ko god da bio s druge strane. dobar si ti momak ne pristaje ti

Jedan i Jedini , "nisu ga mogli podijelit 93. pa neće ni danas"

Dakle, oni nešto žele, a nama ništa za to ne bi dali?
Ok, dobit će u mozak.
Gdje je problem?

Legica je pukla. Stolac i Počitelj nisu usporedivi sa Soli i Varešom. Njih ima malo dole, par kvartova s njihovom većinom ne mogu biti ekonomski održive općine. Što nije slučaj s Varešom i Soli.

Oni tu ne mogu ništa. Mi na dijelovima općina koje si naveo (Bugojno, Kakanj, Konjic, Travnik i Vareš) možemo.

Ne bi ostavio Vinac, ali bi uzeo komad planine na granici (kojeg je 95 kontrolirao HVO). Maknuo bi još ova njihova naselja od Šentića do Kokića (srba tamo ionako vjerojatno više nema).

Ništa, ako neće dogovor, onda cjelovit stolni Mostar. Poklopit do 85% i gotovo...

Upravo tako

Ma vidiš da je pukao k'o kokica. Gluposti priča, Mostar je već zaboravio.
Ako se poziva na ratno stanje, onda zaboravlja pola Drvara, jug Petrovca, dio DVakufa i slično. Ma

Poanta je da Bošnjaci, pri ovom mislim oni koji se pitaju u Sarajevu, uopće ne žele istočni dio Mostara.

Za Bošnjačku nacionalnu teritoriju, to je slijepo crijevo. Okrajak koji štrči i koji ima smisla jedino ako bi povezali sve do Neuma, pa da imaju izlaz na more. Pošto to nemaju ni teoretske šanse, nema smisla ni Mostar. Ista stvar je sa Goraždem, ali ono ima barem teoretsku svrhu što presijeca RS.

Puno bitnija stvar za bošnjačku teritoriju je srednja Bosna. Ne smeta mi ako griješim, čak naprotiv, ali sumnjam da će Bošnjaci htjeti dati išta u srednjoj Bosni za ist. Mostar.

Točno. Ne bi Alija nudio južno od Prozora bez veze.
Ovo je app.
Da i prođe dioba Mostara, što bi sa svojim sljepim crijevom/kasabom?
Naša rasprava s druge strane ima smisla, jer pokazuje da mi nismo odustali od srednje bosne i pokazuje gdje su naši interesi.
A u konačnici to znači da, ako ustrajemo, pobjeđujemo na obje fronte.

Zašto? Inače ta planina zapadno od Vinca, (ako si bio dobro nacrtao na svojoj karti) pripada katastarskoj općini Vinac i predstavlja izvor EGZISTENCIJE za tamošnje Bošnjake.

Vinac je u dolini Vrbasa i na komunikaciji prema Donjem Vakufu, a naselja od Šerića preko Biokovine do Kokića u dolini/kanjonu Rike koja se otvara samo prema Jajcu.

Na karti sam označio granicu po masivu između dviju dolina.

Monografija 'Stanje katoličkih župa u BiH između 1991. i 2011.'


Z.S
Srijeda, 14. ožujka 2012. 8:47
Fena


Monografija "Stanje katoličkih župa u Bosni i Hercegovini između 1991. i 2011. godine" predstavljena je sinoć u Nadbiskupskom pastoralnom institutu u Zagrebu.

O knjizi i o sadašnjem položaju Hrvata u BiH govorili su profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za crkvenu povijest na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu Slavko Slišković, priređivač knjige Franjo Marić, kartograf Nikola Badanković i ravnatelj tvrtke Geophoto iz Zagreba koja je pripomogla u izradbi zemljovida, Zvonko Biljecki.

Izlazak knjige te sinoćnji skup pozdravili su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, predsjednik Hrvatskoga Caritasa i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak te predsjednik Biskupske konferencije BiH mons. Franjo Komarica.

Predstavljanju knjige nazočili su i apostolski nunciji u Hrvatskoj mons. Mario Roberto Cassari, izaslanica predsjednika Republike za jugoistočnu Europu Romana Vlahutin te izaslanik predsjednika Vlade RH ministar zdravlja Rajko Ostojić.

Kardinal Bozanić je ocijenio kako je knjiga dokument o Katoličkoj crkvi i jednom narodu u BiH.

Knjiga donosi podatke o životu Katoličke crkve tijekom 20 godina rata i poraća u BiH, te budi svijest zajedništva katolika i hrvatskoga naroda u Hrvatskoj i BiH, istaknuo je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.

Ovom knjigom Crkva podastire podatke svjetskoj javnosti jer, rekao je kardinal Puljić, "kao vjernici i narod ne želimo da nas žive pokopaju".

"Želimo na svome biti ono što jesmo", naglasio je.

Prof. Akrap upozorio je kako je broj katolika, odnosno Hrvata u BiH tijekom zadnjih 20-tak godina prepolovljen.

Upozorio je i na negativan prirodni prirast u Hrvatskoj gdje je od 1991. do 2011. umrlo 160.950 ljudi više nego ih se rodilo. U Hrvatskoj i BiH potrebna je dugoročna demografska politika, rekao je prof. Akrep, istaknuvši kako Hrvatima zbog malog broja rađanja prijeti ubrzani nestanak.

Pročelnik Katedre za crkvenu povijest na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu Slavko Slišković podsjetio je na kršćanske korijene Bosne i Hercegovine, te kako je vrhbosanska nadbiskupija stalno pripadala hrvatskim metropolijama.

"Unatoč sukobima nakon raskola između istoka i zapada Inkvizicija nam svjedoči kako je Crkva u BiH pripadala zapadu", rekao je prof. Slišković, podsjetivši da su nakon osmanskih osvajanja u BiH mnoge katoličke crkve srušene ili pretvorene u džamije.

Iznio je i podatke kako je od 1991. prepolovljen broj hrvatskog stanovništva u BiH, odnosno od predratnih 835.170 Hrvata u BiH 1991. godine, danas ih je u BiH ostalo tek 441.432.

"S područja Federacije BiH tijekom rata protjerano je 230.000 Hrvata“ dok je iz Republike Srpske protjerano 152.856 Hrvata", kazao je prof. Slišković.

U Republici Srpskoj, kako je istaknuo, ostalo je još samo 11.924 katolika.

Franjo Marić je ocijeni kako su godine 1463., 1683 do 1699. te 1991. do 1995. bile godine najvećega stradanja hrvatskoga naroda u BiH.

Znači vinac nije cestovno spojen sa ostalim bošnjačkim selima na jugoistoku općine (ako uzmemo da komunikaciju presjecaju hrvatska naselja točnije Rika)?

Vinac vjerojatno gravitira Donjem Vakufu?

Jesu Srbi još uvijek većina u ovom selu Bravnice? Ako ne, tko je H ili M?

Zanimljiv podatak!

Wowww....baš smo preko vikenda negodovali jer su u najavi napisali 812.000 Hrvata, a ja rekao da mi se čini da imaju patološku želju da doguraju do -50% Hrvata. Samo par dana kasnije se prijeratni broj popeo na 835.000, mašala, ko im je radio na studiji, neki poslijeratni stručnjak za Jasenovac?

Izgleda da Vatikan ima nešto veliko na umu...

Zanimljivo, prije se u crkvenim kuloarima pretjerivalo u broju protjeranih Hrvata, danas se pretjeruje u prijeratnom broju.

Jedino što mi pada na pamet je mogućnost da su podijelili Jugoslavene između Muslimana, Srba i Hrvata...

Zanimljiva teza. O tome nikad nisam razmišljao, a nije zanemariv broj...

btw, da li se Jugoslaveni u ovoj Daytonskoj BiH ubrajaju pod "ostale" ili ih uopće više nema?

Ovo je čak bolje nego što sam mislio.
Zašto?
Jer je HVO držao tu planinu 95.
Jer će oni nama raditi (i rade) nam puno gore stvari.
Makni egzistenciju, mičeš ljude.
Tko kaže da moramo igrati lijepo?
Na taj način smo dobili Komšića.

Ili da govore o tzv. demografskom gubitku, koja se nekad koristi kada se računaju ratne posljedice odnosno, danas je 450.000 cirka katolika naspram 835.000 koliko ih je trebalo biti danas ako uzmemo popis 1991 kao polaznu točku. No i to je nategnuto ako se uzme u obzir da je stalno nastanjenih Hrvata bilo 670.000, a da porasta u broju Hrvata od recimo 1971 do 1991 uopće nije bilo.

Jugoslaveni su vjerojatno "Ostali" i "Bosanci", više ne postoje kao kategorija.

bile su dvije vrste crkveni popisa, ovi od Vatikana, odosno biskupije, a drugi od franjevaca, naravno ako ih je bilo na toj zupi

kod nas kontretno u Pougarju, popis 1991. kaze ima 4790, franjevacki sematizmi kazu nedje 4900, a ovi iz biskupije 6100,

kad se gleda realno, nema kuce da nije imala nekog u inozemstvu na privremenom radu koji se na kraju ispostavio ko stalni

naravno, svako voli da ga je sto vise, pa tako kaze "upisi i sve ove koji dolaze 3 put u godini kuc" i eto ga na, 20% prebacaj od realnosti

Mislim da njihovi podatki temelje na državnom popisu iz 1991. a ne popisu katolika...

Al ko će ga znat.

Demografska ekipa sa ovog foruma prije više od godinu uredila je popis iz 1991. tako što je "izbacila" one koji de facto nisu živjeli tad u BiH i time skresala broj "izbjeglih i raseljenih" čime se došlo do zaključka da u nekim općinama postotak zbog rata i nije pao toliko koliko se "natezalo".