Anakron je samo za ljude koji nemaju svoje ja, ako to učine nikada više neće dobiti moj glas. Mostar nije za seljake, ali je za Gavrila umjesto za Radića. Slaven vjerovatno to zna i mora se prilagoditi tržištu.

Kako 80% ljudi/glasača nema svoje ja ili je ono jako labavo, a u demokraciji se boriš za većinu glasova - ove tvoje izjave su deplasirane. Dakle, za mjesta gdje vrijede neki ideali i čvrstoća stava ili gdje se to traži - možda bi ovo tvoje imalo neku važnost, ali to je u demokraciji marginalizirano i nema veliku vrijednost među svjetinom, tj. biračima.

Tvoj glas je 1/350.000 potencijalnih od BiH Hrvata s pravom glasa - dakle mizeran, kao i moj i svaki drugi pojedinačno. Šta misli svatko od nas pojedinačno nije relevantno za stranke. Šta misle određeni cijeli postotci biračkog tijela je puno relevantnije.

Ostalo je pričanje bajki i ideala.

Hrvatska republikanska stranka: Treća jedinica sa hrvatskom većinom


Hrvatska republikanska stranka nova je politička opcija utemeljena u Mostaru, koja će se zalagati za jednakopravan politički položaj hrvatskoga naroda u BiH.

Raguž: Poštujemo dokumente HNS-a, ali se zalažemo za njegovu reformu

Predsjednik HRS-a je Slaven Raguž, koji je nedavno istupio iz HDZ-a 1990 zbog neslaganja s politikom koju je vodio vrh te stranke s Martinom Ragužem na čelu.

- HRS je osnovala grupa mlađih političkih aktivista iz ZHŽ-a i HNŽ-a, ali sa ciljem motiviranja mladih iz cijele BiH na aktivniji politički angažman, jer više je nego očigledno da nas već 20 godina vode uvijek isti ljudi koji, zatočeni u svom komunističkom mentalitetu, djeluju isključivo za sebe i svoje političko pozicioniranje, kazao je Slaven Raguž za Oslobođenje, te naglasio kako je motiva za osnivanje nove stranke bilo i previše.

Narod će da sudi

- Županije s hrvatskom većinom su prezadužene, općine su nam pred bankrotom, a s druge strane imamo proces dekonstituiranja Hrvata u BiH na federalnoj i državnoj razini. Očigledna je potreba za političkom snagom koja bi jasnije morala stati u obranu hrvatskih interesa na višim razinama, insistirajući na strateškom dogovoru o pitanjima od vitalne važnosti za hrvatski narod. Još je veća potreba da se jasnije stvori jedna politička alternativa na nižim razinama, rekao je Raguž.

Govoreći o HDZ-u 1990, Raguž je izjavio kako tu stranku nije napustio zbog nekakvog nezadovoljstva, već neslaganja sa ideološkim smjerom koji je ta stranka dobila.

- Ljudski je u trenutku neslaganja da dođe do rascjepa. Legitimno je da svatko provodi svoj politički program kako želi, a narod je jedini sudac koji o tome ima pravo dati svoj sud. HRS je nešto sasvim novo i nema veze sa bilo kakvim nezadovoljnicima iz HDZ-a 1990. Mi ćemo detektirati i analizirati sve društvene i političke anomalije, te nuđenjem svoga programa i svojih ideja tražiti mjesto pod političkim suncem, rekao je Raguž.
U privremeno Predsjedništvo stranke izabrani su, pored Raguža, Ivica Barabarić, Ivica Pušić, Dalibor Ravić te Slaven Bevanda. Bevanda je bivši član Predsjedništva HDZ-a 1990, dok je Ravić bio nositelj liste SOS za Široki Brijeg, s kojom je ušao u Općinsko vijeće Širokog Brijega. U stranci tako neće biti drugih istaknutih članova HDZ-a 1990, poput Bože i Damira Ljubića, Slavice Josipović ili Vese Vegara. No, moguće je da im se pridruže manje istaknuti bivši članovi. Raguž je za Oslobođenje kazao i kako će HRS poštivati dokumente Hrvatskoga narodnog sabora, no nije mogao precizirati na koji način nova stranka namjerava izaći na izbore.

Hrvatsko pitanje

- Poštujemo HNS kao nadstranačku instituciju, koja mora postati istinski bedem očuvanja nacionalnih interesa Hrvata u BiH. Načelno je HNS opravdao svoju ulogu, međutim, u praksi još nije postao ono što treba biti. Poštovat ćemo sve dokumente i rezolucije HNS-a, ali se zalažemo za njegovu reformu, pojasnio je Raguž, te dodao da će fokus rada stranke biti rješenje ustavnopravnog statusa Hrvata u BiH.

- Čvrsto smo opredijeljeni za BiH, ali kao državu uređenu na konsocijacijskim i federalističkim načelima, za BiH po mjeri sva tri njena konstitutivna naroda i ostalih, gdje bi se hrvatsko pitanje riješilo kroz administrativno-teritorijalnu jedinicu sa relativnom hrvatskom većinom. Tražit ćemo i reformu administrativnog sustava. Najprije ćemo tražiti onemogućavanje profesionalizacije statusa zastupnika i oduzimanje većine privilegija parlamentaraca i javnih dužnosnika, usklađivanje plaća u javnoj upravi sa prosječnom plaćom, kao i drastično smanjenje javne potrošnje i birokratskog aparata, kazao je Raguž. / Oslobođenje

Zašto još jedna stranka sa hrvatskim predznakom? Pa krenut ćemo redom, sa niže razine ka višoj.

Mladi Raguž se odveć požurio a trebalo je da se malo strpi. Moglo se i ovih od ovih starijih što su 1990-ku napustili dobrog kadra odabrati i s tim ljudima malo jaču stranku napraviti. Glupa mi je malo argumentacija da su ti ljudi zatočeni u svom komunističkom mentalitetu. Po toj logici se svojevremeno i pokojni Tuđman trebao odreći generala Stipetića, Špegelja i Agotića. Bavljenje politikom nije samo stvar mentalnog sklopa ili skup vrlina nego je to i zanat koji se mora učiti i naučiti a zna se od koga se uči zanat - od starih majstora naravno.

Mladi Raguž se odveć požurio a trebalo je da se malo strpi. Moglo se i ovih od ovih starijih što su 1990-ku napustili dobrog kadra odabrati i s tim ljudima malo jaču stranku napraviti. Glupa mi je malo argumentacija da su ti ljudi zatočeni u svom komunističkom mentalitetu. Po toj logici se svojevremeno i pokojni Tuđman trebao odreći generala Stipetića, Špegelja i Agotića. Bavljenje politikom nije samo stvar mentalnog sklopa ili skup vrlina nego je to i zanat koji se mora učiti i naučiti a zna se od koga se uči zanat - od starih majstora naravno.

Lagumdžiji i SDP-u poručili da Neumu neće biti silom nametnuta luka!
Neum: Ne žele uplovljavanje većih brodova

Hrvatska republikanska stranka (HRS) saopćila je kako se oštro protivi uplovljavanju većih brodova u Neumski zaljev zbog, kako iz te stranke navode, mogućih nepovratnih posljedica na ekosistem i turističku ponudu.

- Umjesto da rade svoj posao i pregovaraju više od jednog graničnog prijelaza s Republikom Hrvatskom na području Čapljine i kvalitetnijoj prometnoj povezanosti južnog dijela BiH, Zlatko Lagumdžija i Damir Hadžić, uz prešutno odobravanje hrvatskih zvaničnika u Vijeću ministara, dovode ratne brodove u Neum. Svi oni skupa smatraju shodnim da od 14.07. do 19.07., u jeku turističke sezone, u Neumski zaljev uplove dva broda turske ratne mornarice", navodi se u priopćenju iz HRS-a koji napominje kako Neumski zaljev i danas trpi štetu načinjenu od strane francuskog vojnog broda koji je u tom zaljevu boravio i ispustio fekalne vode u julu 2010. godine.

- Stoga je očigledno da kako je ovdje riječ o demonstraciji sile u cilju generiranju nereda i frustracija kod lokalnog stanovništva - smatraju u HRS-u.

Iz te su stranke pozvali predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevandu i zamjenika državnog ministra komunikacija i prometa Rudu Vidovića da poslušaju argumente i pozive lokalne neumske vlasti i djeluje u smjeru njihovih zahtjeva.

"Zlatka Lagumdžiju, njegove ministre, njegovu stranku, ali i sve one koji razmišljaju poput njega, podsjećamo kako Neum nije i neće nikada biti luka. Nećemo dopustiti ostvarivanje planova iz nekih drugih vremena, kada su drugi htjeli nasiljem ostvariti ono što njegova stranka očigledno namjerava ostvariti u miru. Budućnost je ekologija, budućnost je ekoturizam, budućnost nisu ratni brodovi i silom nametnuta luka", poručuju iz HRS-a, te pozivaju i Ambasadu Republike Turske u BiH da uplovljavanje brodova svoje ratne mornarice premjesti u luku Ploče, koja je i opremljena za primanje brodova tih dimenzija, a da posade oba turska broda u manjim brodicama posjete Neum i Neumski zaljev.

- Neumljani će ih dočekati široko otvorenih ruku - navode iz HRS-a.

U priopćenju za javnosti ističu kako će iskoristiti svoj utjecaj u sklopu HNS-a kako bi tu problematiku iznijeli i o njoj diskutirali unutar te institucije.

- Hrvatski zastupnici u izvršnoj vlasti na svim nivoima, kad već ne čuju pozive lokalne vlasti, morat će reagirati na poziv HNS-a - navodi iz Hrvatske republikanske stranke.

Smjena ministara HDZ1990 u HNŽ, samo četiri mjeseca prije izbora još jednom je demaskirala licemjernost političkih aktera u našoj županiji.
Smjena je nastupila iz isključivo političkih i stranačkih razloga, nipošto zbog eventualnog boljeg budućeg rada Vlade. Ono što je sramotno i pogubno je način trgovine sa bošnjačkim političkim strankama i preuzimanje osnivačkih prava RMC "Dr. Safet Mujić" (oko 6 milijuna maraka duga) u istočnom Mostaru i općoj bolnici u Konjicu (12 milijuna duga), što je bila cijena bošnjačkih ruku u Skupštini.

Vodeća stranka Hrvata u HNŽ, HDZ BiH, ima politički legitimitet većinskog odlučivanja u ime Hrvata u HNŽ, ali nema legitimitet ponašanja kao da je HNŽ njihovo privatno vlasništvo, braneći hrvatske interese preuzimanjem duga bošnjačkih institucija. Hoće li se dogoditi i preuzimanje osnivačkih prava u bolnicama u Srednjoj Bosni? Dakle ništa drugo nego trgovina foteljama koja će nas skupo koštati. Kao da ne postoji sutra, nego je bitan samo postojeći mandat i da se iscrpi sve što se može iz budžeta županije, naravno, za stranačke potrebe. Ipak je izborna godina.

Predstavnici bošnjačkih stranaka, počevši od SDA, SBB-a, SzBiH, pa do SDP-a, digoše obje ruke za ovakav razvoj situacije, a netom nakon toga otiđoše pripremati tribinu o ugroženosti i „Stanju i perspektivama Bošnjaka u Mostaru“, zajedno sa vijećem kongresa bošnjačkih intelektualaca u studentskom hotelu Mostar. Svi ste pozvani 17.06.

Jednako tako, niti HDZ1990 ne treba glumiti neku žrtvu. Zar nisu oni sami raskinuli koaliciju sa HDZ-om BiH za sve razine, na Središnjem odboru u Tomislavgradu u prosincu 2013.? Ova stranka je jedva dočekala 2011. godine, unatoč lošem izbornom rezultatu, ući u vladu HNŽ i tobože „odgovorno djelovati za svoje birače“, što je u praksi značilo dizanje ruku za sve ono što naloži HDZ BiH. Počevši od Proračuna i Programa rada vlade koji nisu tretirali nijedan strateški razvojni projekt, nego se kupovao socijalni mir, pa do komercijalnog kredita u iznosu od 14 mln KM (u roku od sedam godina otplate vratiti će se uz ovaj iznos i 4 mln kamata). Ministri iz HDZ-a 1990 za sve digoše ruke, ne zajedno sa HDZ-om BiH, nego prije HDZ-a BiH.

Treba li podsjećati na sramotno glasovanje u Domu Naroda FBiH vezano za protuustavne izmjene Zakona o proračunima. Izaslanici HDZ 1990 u Domu naroda Luka Faletar i Mićko Bandur, zajedno sa kolegama iz HDZ-a BiH, u Mostaru «instaliraše» dogradonačelnika, unatoč činjenici da su bili upoznati sa protuustavnom prirodom ovih izmjena Zakona o proračunima. Umjesto da glume žrtve teorija zavjera, neka u HDZ-u 1990 preuzmu odgovornost svojih katastrofalnih političkih poteza.

Ovakav razvoj situacije u HNŽ može malo koga iznenaditi, jer smo navikli da je politika isključivo borba za vlast i beneficije. Došlo je vrijeme da se stane u kraj takvom vidu političkog djelovanja, jer cijena koju narod plaća prelazi granice podnošljivosti. HRS se zalaže za politiku kojoj nije cilj vladati, nego mijenjati društvo na bolje, a to ćemo dokazati i pokazati. Ovim putem se „zahvaljujemo“ političkim akterima u HNŽ što su nam raskrčili ogroman politički prostor za djelovanje i politički uspjeh.

Našim Neumljanima smo obećali da ćemo njihov problem dići na (naj)višu razinu, to smo i uradili. Kako saznajemo, Glavno vijeće HNS-a jučer je uvrstilo zamolbu HRS-a po pitanju uplovljavanja turskih brodova na dnevni red, te će se ne samo očitovati po tom pitanju, nego je donešena odluka da hrvatski ministri u Vijeću ministara BiH učine sve u svojim mogućnostima da se uplovljavanje premjesti u luku Ploče. Ovdje je zahtjev koji je išao GV HNS-a, a očitovanje GV HNS-a će izići u javnost tijekom dana.

Načela za preustroj Hrvatskog narodnog sabora

Uvod

Programskom deklaracijom Hrvatske republikanske stranke, koja je usvojena na utemeljiteljskoj skupštini održanoj 11. svibnja u Mostaru, utvrđeno je da Hrvatski narodni sabor treba postati nadstranačka institucija koja će raspravljati i odlučivati o svim pitanjima koja su od vitalnog interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

Smatramo kako Hrvatski narodni sabor treba i mora postati "narodni parlament" hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, koji će putem legitimno izabranih predstavnika hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini kroz redovna godišnja zasjedanja utvrđivati strateške interese hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i razmatrati realizaciju donesenih odluka i zaključaka.

Uzimajući u obzir činjenicu kako cjelokupna hrvatska javnost u Bosni i Hercegovini i iseljeništvu prihvaća rad Hrvatskog narodnog sabora i donesene Deklaracije o pravima i položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, ali istovremeno traži njegovu reformu, kako bi Hrvatski narodni sabor postao trajna krovna, nacionalna i politička institucija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kada su u pitanju vitalni nacionalni interesi.

Hrvatska republikanska stranka se zalaže za korjenitu promjenu dosadašnjeg ustrojstva i rada Hrvatskog narodnog sabora te ovim dokumentom predlaže načela za njegov preustroj.

Također smatramo kako prijedlog reforme Hrvatskog narodnog sabora treba biti usvojen od strane svih političkih stranaka prije početka izborne kampanje za Opće izbore koji će se održati u listopadu 2014. godine.

Hrvatska republikanska stranka ovaj prijedlog smatra polaznim temeljem za široku raspravu te smo voljni uzeti u obzir i druge prijedloge koji idu u smjeru jačanja Hrvatskog narodnog sabora kao institucije.
Ustrojstvo Hrvatskog narodnog sabora

Hrvatski narodni sabor BiH ima sljedeće institucije:

"Narodni parlament"
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora
Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora
Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora
Savjet Hrvatskog narodnog sabora

Ustrojstvo Narodnog parlamenta

"Narodni parlament" se utemeljuje, u roku od 15 dana od dana potvrđivanja rezultata općih izbora u Bosni i Hercegovini od strane Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

Svi hrvatski zastupnici u Županijskim skupštinama
Svi hrvatski zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH
Svi hrvatski zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta BiH
Svi hrvatski zastupnici u Narodnoj skupštini RS-a

Svi hrvatski zastupnici bez obzira na stranačku pripadnost postaju zastupnici "Narodnog parlamenta" pod uvjetom da se odazovu na prvu (konstituirajuću) sjednicu i verificiraju svoj mandat u "Narodnom parlamentu" Hrvatskog narodnog sabora.
Sjednica Hrvatskog narodnog Sabora/Parlamenta

Prva (konstituirajuća) sjednica "Narodnog" parlamenta održava se u roku od 15 dana od dana potvrđivanja izbornih rezultata.

Redovite sjednice "Narodnog parlamenta" ubuduće će biti redovito održavane svake godine.

"Narodni parlament" će na prvoj (konstituirajućoj) sjednici zauzeti jasna stajališta o popunjavanju Doma Naroda Federacije BiH, Doma Naroda BiH, izboru Predsjednika i Potpredsjednika Federacije BiH, kao i zauzeti jasno stajalište o formiranju vlasti na državnoj, entitetskoj i županijskoj razini, a sve u cilju sprječavanja formiranja "nelegitimnih tijela vlasti" i osiguranja zastupljenosti hrvatskog naroda u svim institucijama vlasti Bosne i Hercegovine temeljem njegove slobodno izražene volje.

"Narodni parlament" na prvoj (konstituirajućoj) sjednici bira:

Predsjednika Hrvatskog narodnog sabora
Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora

Na redovitim sjednicama "Narodni parlament" razmatra sva druga pitanja. Poslije konstituiranja vlasti na svim razinama u Bosni i Hercegovini u "Narodnom parlamentu" se formira Kolegij u koji ulaze predsjedavajući, odnosno zamjenici predsjedavajućeg zastupničkih domova na razini BiH i entiteta te predsjednici, odnosno zamjenici predsjednika županijskih skupština i Brčko Distrikta.

Način rada, donošenja odluka i sva druga pitanja će se utvrditi Statutom Hrvatskog narodnog sabora i Poslovnikom o radu "Narodnog parlamenta".

Dosadašnja zasjedanja HNS-a su brojila jako veliki broj zastupnika (nekoliko stotina) što je prilično zahtjevan organizacijski zadatak koji ne dozvoljava redovitije oblike zasjedanja te smatramo da bi se formiranjem "Narodnog parlamenta", koji bi brojao oko 120-130 članova, stekli uvjeti za redovitije organiziranje sjednica.
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora se bira na prvoj (konstiturajućoj) sjednici "Narodnog parlamenta" tajnim glasovanjem.

Ukoliko niti jedan kandidat u prvom krugu ne osvoji više od 50% glasova, dva kandidata sa najvećim brojem glasova ulaze u drugi krug u kojem se bira Predsjednik HNS-a.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora predstavlja i zastupa Hrvatski narodni sabor sukladno Statutu i važećim zakonskim propisima.
Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora

U Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora se bira od 7-11 članova, koji se biraju tajnim glasovanjem sa kandidacijskih listi primjenom pravila o načinu izbora izaslanika u Dom naroda čime bi se osigurala zastupljenost svih stranaka koje djeluju u radu Hrvatskog narodnog sabora.

Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora imenuje:

Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora
Savjet Hrvatskog narodnog sabora
tajnika Hrvatskog narodnog sabora
članove posebnih Odjela Hrvatskog narodnog sabora, te
obavlja sve druge poslove sukladno Statutu.

Način rada, donošenja odluka i sva druga pitanja će se utvrditi Statutom Hrvatskog narodnog sabora i Poslovnikom o radu Predsjedništva.
Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora

Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora daje smjernice i utvrđuje politiku o svim pitanjima u svezi vitalnih nacionalnih interesa hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini te koordinira i usklađuje međužupanijsko i međuopćinsko djelovanje i postupanje po pitanjima od zajedničkog interesa za općine i županije.

Predsjednika Glavnog vijeća imenuje Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora na prijedlog Predsjednika Hrvatskog narodnog sabora.

Glavno vijeće se formira nakon konstituiranja izvršne vlasti na državnoj, entitetskoj i županijskoj razini.

Glavno vijeće imenuje Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora 2/3 većinom na prijedlog Predsjednika Glavnog vijeća.

U Glavno vijeće ulaze isključivo obnašatelji izvršnih funkcija na različitim razinama vlasti i to:

Iz reda članova/ministara u Vijeću ministara BiH
Iz reda članova/ministara u Vladi Federacije BiH
Iz reda članova/ministara u Vladi Republika Srpske
Iz reda članova/ministara u Vladama Županija
Iz reda načelnika općina sa hrvatskom većinom.

Prilikom imenovanja članova Glavnog vijeća mora se osigurati zastupljenost svih područja Bosne i Hercegovine.

Način rada, donošenja odluka i sva druga pitanja će se utvrditi Statutom Hrvatskog narodnog sabora i Poslovnikom o radu Glavnog vijeća.
Savjet Hrvatskog narodnog sabora

Savjet Hrvatskog narodnog sabora je tijelo sastavljeno od pojedinaca i predstavnika pravnih osoba iz sfere akademske zajednice, kulturno-obrazovnih institucija, vjerskih i ostalih zajednica koji prihvaćaju načela i program Hrvatskog narodnog sabora sa zadaćom analiziranja i strateškog planiranja aktivnosti u cilju realiziranja programskih ciljeva Hrvatskog narodnog sabora.

Savjet Hrvatskog narodnog sabora broji od 11-13 članova, koje bira Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora 2/3 većinom glasova na prijedlog kulturno-obrazovnih institucija, vjerskih i ostalih zajednica, predstavnika akademske zajednice i udruga domovinskog rata.

Pravilnik o ustroju Savjeta usvaja Predsjedništvo na prijedlog Savjeta.

Savjet Hrvatskog narodnog sabora ima predsjednika koji je po funkciji član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora.

Način rada, donošenja odluka i sva druga pitanja će se utvrditi Statutom Hrvatskog narodnog sabora i Poslovnikom o radu Savjeta.
Institucionalizacija Hrvatskog narodnog sabora

Hrvatski narodni sabor ima status pravne osobe i upisuje se u odgovarajući Registar na razini Bosne i Hercegovine.

Sjedište Hrvatskog narodnog sabora se utvrđuje odlukom "Narodnog parlamenta". Sjedište Hrvatskog narodnog sabora se ne može nalaziti u prostorijama političkih stranaka.

Sjednice "Narodnog parlamenta" i svih drugih tijela se mogu održavati izvan sjedišta Hrvatskog narodnog sabora na području cijele Bosne i Hercegovine.

Hrvatski narodni sabor ima tajništvo koje obavlja organizacijsko - tehničke poslove, koji su potrebni za sva tijela Hrvatskog narodnog sabora.

Sredstva za rad Hrvatskog narodnog sabora se osiguravaju sukladno zakonskim propisima (članarine, donacije itd.).

Političke stranke koje participiraju u radu Hrvatskog narodnog sabora se obvezuju uplatiti na ime članarine 10% od novčanih sredstava koje ostvare iz Proračuna Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Županija i Brčko Distrikta po osnovu zakonskih odredbi o financiranju političkih stranaka.

Hrvatska republikanska stranka (HRS) smatra kako federalni premijer Nermin Nikšić i visoki predstavnik Valentin Inzko, nakon uhićenja braće Lijanović, iz moralnih razloga moraju podnijeti ostavku.

"Protuustavno i ilegalno postavljeni premijer Vlade FBiH mora se povući s funkcije. Kad već to ne čini radi nesposobnosti, nakon uhićenja klana Lijanovića, to mora iz moralnih razloga, jednako kao i Valentin Inzko, koji ga je doveo na tu poziciju", priopćeno je iz HRS-a.

Ta stranka pozdravlja jučerašnja uhićenja te zahtijeva proširenje istrage.

"Da spomenuta akcija uistinu bude rezultat funkcioniranja pravne države, kako nam to prezentiraju iz federalnih i državnih institucija, istražne radnje moraju se proširiti na nelegalnog premijera Nermina Nikšića, njegove pomagače, kao i one koji su ga na protuustavan način doveli u poziciju premijera", navodi se u priopćenju HRS-a.

U toj stranci navode kako su u više navrata pisali i slali dokumentaciju o malverzacijama, korupciji i nepotizmu u državnim institucijama i javnim poduzećima, a o tome su govorila i izvješća Ureda za reviziju financijskih institucija FBiH.

"Na kraju, ne možemo ne zamijetiti mlaku reakciju na sva ova događanja od strane predstavnika stranaka članica HNS-a, a koji participiraju u tijelima vlasti. Zabrinjavajući je izostanak bilo kakve jasne i konkretne reakcije na činjenicu da nametnute vlasti FBiH vode ovaj entitet, samim tim i sve nas koji imamo privilegiju života u njemu, u propast", stoji u priopćenju HRS-a.

Ove zadnje 4 mjere su potpuni fijasko.