Po mom sudu, vizija svih Hrvata mora biti Entitet, pa i ako se ne dodje do toga, docice se do neceg pribliznog, ne sme biti filozofija - ako ne moze po mom, onda nek sve ode u 3 popodne...

Vizija svih Hrvata je bila država Hrvatska, stoljećima. Većina onih koja je nagrabusila preranim angažmanom za taj cilj je se žrtvovala bezveze, epski dobro zvuči ali praktično ništa, i samo nanijela štete ili odgađala realizaciju ideje.

Pustimo takve ciljeve za vrijeme kada bude moguće, u međuvremenu treba živjeti i opstati, da nije u Jugi bilo Hrvata sklonih, ili koji su mogli podnijet Jugu, Jugoslaviji imali bi puno veći broj gastarbajtera a onda je pitanje kome bi i pravili državu ako Hrvata ne bi bilo.

Sve u svoje vrijeme...

to nisu dva kolosijeka. barem ja to tako shvaćam.
sadašnja elita mora doći do opisane spoznaje.
nema se vremena ni snage na tražeja nekih drugih rješenja.
naravno, pojam druga rješenja bi se odnosio na čekanje da se pojave neke druge, ne ljudi nego strukture, jer i sadašnja garnitura i politička kao i društveno gospodarska može samu sebe osvježiviti "svježom krvlju"
kako dakle nemamo vremena ni manevarskog prostora za neka druga rješenja, hrvatski narod je jednostavno izvukao kartu na kojoj piše; sadašnje političke elite moraju pokazati zrelost koju do sada nisu pokazivale ili......
to nije nemoguće, dapače mišljenja sam da i sadašnje političke stranke, oba hdz-a ukoliko stvarno žele, mogu podignuti upravno upravljačku razinu od policije pa do urbanističkog planiranja na kvalitetniju razinu a ekonomnske elite mogu naći prostora za neke razvojne projekte, ukoliko bi ne bi na prvom mjestu bilo ostvarivanje svog što bržeg profita kao jedina motivacija za neki potez ili projekt.
upravo bi ubacivanje dobrih i svježih kadrova koji bi prenijeli neke nove zamisli ili neka iskustva koja su stekli na nekim drugim mjestima, u kojima je razina upravnih službi kao i općenito politike, jača i usmjerenija dobrobiti zajednice, bio znak da politika misli ozbiljno i da je spremna na ostvarivanje opisanog puta kao puta koji u konačnici ima za rezultat stvaranje hrvatske političke jedinicie u bih.

kak rekoh, tako nam je grah pao odnosno karta se otvorila a hoće li političke u ekonmske elite pokazati sudbonosu zrelost i sposobnost koja se od njih očekuje odnosno hoće li prepoznati trenutak i prestati svoje vrijeme i energiju trošiti na partikularizme odnosno osobne aranžmane, to ćemo tek vidjeti.
ni jedan narod se nije rodio sa sposobnošću i zrelošću da bude politički narod dostojan države ili barem entiteta.
to se ne stječe pri rođenju nego trudom i zaslugama.
hoće li to uspjeti hrvati hercegbosne kao politička zajednica......ne znam.
ali znam da doslovno svatko ima neko svoje zaduženje za ostvarivanje tog svog cilja.

Uglavnom se slazem...

Ti si akcenat malo vise dao eliti, tacno je da ona kroji dosta toga, ali sa druge strane i osluskuje misljenje naroda, ako je on ambivalentan, ako se u svakoj pori, svakoj kafani, cavrljanju na ulici, radnom mestu ne oseti bunt, da su ljudi spremni za promene, i da ce kazniti one koji ih ne sprovedu, nece se sama elita resetovati, njima svakako nije lose ni ovako.

Tu je ja mislim srz svega, ta unutrasnja dinamika, svest da je nesto Vazno, tu se testira dal jedna zajednica stvarno nesto zasluzuje, ili plovi potokom, pa dokle stigne...

Hrvati BiH mogu svojim delovanjem usporiti narastajucu bosnjacku megalomaniju, smiriti mnoge duhove proslosti, stvoriti podnosljivu atmosveru u kome ce se resiti nacionalni problemi svih, a onda se ljudi okrenuti ekonomiji. Nije to bas tako jednostavno, ali vredi pokusati, ako se i ne pokusa...jbg...

ljudi su zasad u stanju letargije i beznađa. to je stadij prije općeg bunta.
nema se vremena čekati opći bunt.
ja bi bio najsretniji da smo u toj drugoj fazi ali nismo.
dok ne dođe taj drugi stadij, prošo voz.
to je trenutna realnost a ona govori da je sad red da političke elite pokažu da imaju i takta i pameti.
hoće li to upjeti pokazati, ponavljam, ne znam.

HRVATSKI NARODNI SABOR U MOSTARU

Odgovor dva HDZ-a na SDP-ovu uspostavu vlasti u Federaciji

NJEŽNI PUT U TREĆI ENTITET

Predstavnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 te još desetak malih hrvatskih stranaka (HKDU BiH, HSP Herceg-Bosne, HSS BiH, Ujedinjena HSP, Demokratski centar BiH, Hrvatski pravaški blok BiH, HSP dr. Ante Starčević Herceg-Bosne) okupili su se početkom sedmice u Mostaru na četvrtoj sjednici Hrvatskog narodnog sabora (HNS), izglasali rezoluciju sa odranije poznatim zahtjevima, te formirali tijelo Glavno vijeće HNS-a, koje bi trebalo “uvezati” većinski hrvatske općine i kantone u Federaciji BiH

Kako će u stvarnosti funkcionirati institucije Sabora i šta će biti njihovi dometi ne znaju čak ni Čović i Ljubić

Hrvatski narodni sabor, održan početkom sedmice u Mostaru, ništa bitno novo nije donio. Protekao je je uz odmjerene poruke dvojice hrvatskih čelnika HDZ-a i HDZ-a 1990 Dragana Čovića i Bože Ljubića, i ako izuzmemo nekoliko zapaljivih, nacionalističkih ispada potpuno marginalnih političara, sa Sabora je, u najkraćem, tek ponovo upućen apel za poštivanje većinske izborne volje hrvatskog naroda u BiH, temeljitu reformu Ustava, te na novu upravnu i teritorijalnu organizaciju kroz utemeljenje više federalnih jedinica, od kojih bi najmanje jedna bila sa hrvatskom većinom. Kako će u stvarnosti funkcionirati institucije Sabora i šta će biti njihovi dometi, to je sada teško predviđati.

NIJE DO FOTELJA, NEGO DO PRINCIPA

U uvodnom govoru Božo Ljubić, predsjednik HDZ-a 1990, kazao je da Hrvatski narodni sabor nije sazvan jer jedan ili drugi HDZ nije u vlasti, te da se ovdje ne radi o broju fotelja već o principu. “Federalnu vlast čini 26 pozicija u Vladi i Parlamentu. Zajednički prijedlog SDP-a i OHR-a je bio šest pozicija strankama koje predstavljaju većinu hrvatskog naroda i 20 pozicija strankama koje predstavljaju većinu bošnjačkog naroda. (…)” Ljubić kaže da je pristanak na ovaj prijedlog ujedno i pristanak na princip da se BiH može graditi bez Hrvata. Da smo to uradili, “pristali bismo na princip da bošnjačka većina na pozicije ustavom predviđene za predstavnike Hrvata postavi njim podobne pripadnike hrvatskog naroda.”

Podsjetimo da je Hrvatski narodni sabor osnovan 2000. godine u Novom Travniku, a činili su ga izabrani hrvatski predstavnici sa svih nivoa vlasti. Godinu dana kasnije, Sabor je proglasio hrvatsku samoupravu, koju je, potom, “slomila” međunarodna zajednica, najprije upadom međunarodnih snaga u njene ustanove (Hercegovačku banku, prije svega), te pokretanjem istraga i sudskih sporova protiv njenih ključnih aktera. Iako su se među prisutnima mogli primijetiti i ljudi koji su tada u njoj učestvovali, nisu pravljene nikakve paralele sa tadašnjom hrvatskom samoupravom. HNS je, kako je objasnio Ljubić, “institucionalni odgovor legitimnih predstavnika hrvatskog naroda na očiti proces dekonstituiranja” koji datira od Washingtonskog, preko Daytonskog sporazuma, a koji je nastavljen oktroiranim ustavnim amandmanima visoko predstavnika Wolfganga Petritscha, pa do nedavnog kršenja Izbornog zakona što se dogodilo pri „uspostavi“ federalne vlasti na neustavan i nezakonit način, i bez legitimnih političkih predstavnika hrvatskog naroda.

Ovosedmična sjednica HNS-a je četvrta po redu od kada je osnovana ova institucija, ali u drugom sazivu, i na njoj je dogovoreno osnivanje institucija kao što su Predsjedništvo Sabora te Glavno vijeće.

NE PRIHVATAMO NAMETNUTU VLAST U FEDERACIJI

Ljubić je poručio da oživljavanjem rada Sabora, borba za ravnopravnost ne izlazi iz odgovornosti političkih stranaka, “ali se prvenstveno smješta u institucije Sabora. “Naše djelovanje će se prilagoditi prema prilikama, uzimaće onaj oblik koji će u tom momentu biti najplauzobilniji - politički, pravni, lobiranje, sve do demokratskih oblika građanskog neposluha ako to bude neophodno, a nadam se da neće“.

Dragan Čović je s govornice u dupke punoj dvorani Hrvatskog doma Stjepana Kosače kazao da Hrvatski narodni sabor želi poslati poruku da želimo BiH po mjeri sva tri naroda, da želimo institucionalnu i teritorijalnu ravnopravnost. “Ovo nije podjela BiH, ovo je pokušaj za spas BiH”, kazao je.

Otprilike pet stotina hrvatskih dužnosnika jednoglasno je podržalo dokumente koje je predložilo vodstvo Hrvatskog narodnog sabora (a Čović je naglašavao da su odluke na Saboru donesene “sukladno Ustavu i zakonima BiH te da neće pribjegavati nezakonitim potezima.”) - od reafirmiranja HNS-a do uspostave Predsjedništva i Glavnog vijeća. Usvojena rezolucija objedinjava ranije izrečene stavove o nedopustivom djelovanju grupe stranaka u FBiH koje je dovelo do uspostavljanja “neustavne, nezakonite” i za hrvatski narod neprihvatljive vlasti u FBiH, zatim zahtjeve o potrebi temeljite reforme Ustava BiH, koja će osigurati potpunu institucionalnu ravnopravnost i novu upravno-teritorijalnu organizaciju s više federalnih jedinica, od kojih bi najmanje jedna bila s hrvatskom većinom. “HNS i svi legalni i legitimni predstavnici ne prihvaćaju ovakvu vlast u Federaciji BiH”, kazao je Ljubić, a ove su tvrdnje ponavljali i ostali predstavnici.

Znakovito je da se na HNS-u nije pojavio niko od visokih velikodostojnika Katoličke crkve – nije došao kardinal Vinko Puljić, koji je bio na skupu u Novom Travniku prije 11 godina, a nije došao nijedan biskup, kao ni predstavnici franjevačkih provincija. Sabor je, ispred Katoličke crkve u BiH, pozdravio tajnik Biskupske konferencije BiH monsinjor Ivo Tomašević.

Bivši hrvatski ministar odbrane Branko Vukelić došao je na HNS kao specijalni izaslanik premijerke Jadranke Kosor, te kazao da će Republika Hrvatska uvijek pozdraviti zrelu i odgovornu politiku, koja se neće dati isprovocirati od onih koji samo žele da Hrvati počine neku stratešku grešku.

„ U RH imamo i političko suglasje da BiH mora biti država u kojoj će Hrvati biti ravnopravni“, kazao je on.

Martin Raguž, član predsjedništva HNS-a

“SA SABOROM NE TREBA MANIPULIRATI, ON JE SAMO NAŠ ODGOVOR NA ONO ŠTO SE DOGAĐA U FEDERACIJI BIH”

Za predsjednika Hrvatskog narodnog sabora izabran je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, a za članove Predsjedništva, pored Bože Ljubića, koji je također izabran i za predsjednika Glavnog vijeća HNS-a, Borjana Krišto, Ljiljana Lovrić, Vesna Pinjuh, Ivan Musa, Miljenko Miloš, Antonio Matešković, željko Koroman, Blago Kraljević, željko Bošnjak, Niko Lozančić, Perica Jelečević, te Martin Raguž. U izjavi za SB, Raguž kaže da je Hrvatski narodni sabor u osnovi odgovorio svom temeljnom zahtjevu, a to je da ponudio politički odgovor na ono što se trenutno dešava, nažalost kao posljedica duboke institucionalne, a ne samo političke krize u BiH. Ovako pojašnjava svoj stav: „Sabor je naime ostao u okviru onoga što je predvidio mirovni sporazum i aneks 4, odnosno Ustav, uspostavio je jednu strukturu unutar koje će se legitimno izražena volja na izborima određivati o najvažnijim pitanjima jer je to sada onemogućeno ovim načinom uspostave vlasti, i na neki je način definirao kako vidi buduće uređenje BiH. Ovo je dakle jedan korak, ne bih sada neke definitivne zaključke ili procjene donosio, ali mislim da je ovo bio jedan minimum s obzirom na način na koji je i uspostavljena vlast i na to na koji se način pokušavaju determinirati budući odnosi u Bosni i Hercegovini. Mislim da sa Saborom uopće ne treba manipulirati, on je jednostavno jedan dostojanstven odgovor na datu situaciju.Uspostavljena je jedna struktura procesa gdje će se oni koji su dobili mandat određivati o važnim pitanjima za ovu zemlju, a vidjećemo šta će još vrijeme donijeti. Bilo bi dobro da što prije imamo državnu vlast, da redefiniramo odnose na jedan institucionalni način i da Hrvati budu faktor rješenja u BiH, a ne ključ problema čija je suština guranje te volje pod tepih i pokušaj svođenja odnosa na relacija Sarajevo - Banja Luka bez temeljne političke volje Hrvata.“

Devedesetka je nažalost izgubila smisao postojanja. Ne čude ovi transferi.

Nakon bivšeg predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Stjepana Krešića i sekretara Općinskog odbora HDZ-a 1990, odnosno općinskog vijećnika u Gornjem Vakufu Ivice Škore, svoj rad u Ljubićevoj stranci zamrzao je i Odbor HDZ-a 1990 u Tuzlanskom kantonu. Očekuje se da bi oni uskoro mogli donijeti odluku o pristupanju HSP-u. Najozbiljniji transfer najvjerovatnije će napraviti načelnik Prozora i predsjednik HDZ-a 1990 te općine dr. Jozo Ivančeivć. S njim će HDZ 1990 napustiti većina članova i poznatih kadrova te stranke u Prozoru, uključujući i još aktuelnog ministra zdravstva u Vladi HNK dr. Luku Faletara.
U toku su pregovori o njihovom prelasku u HSP. Stranka dr. Zvonka Jurišića tako bi dobila osam općinskih vijećnika u Prozoru, dva kantonalna i jednog delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Održana prva sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora

U četvrtak, 5. svibnja 2011. godine, u Domu HDZ BiH u Mostaru održana je prva sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH nakon održavanja HNS-a pod predsjedanjem predsjednika prof. dr. Dragana Čovića.

Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH utvrdilo je strukturu i djelokrug rada Glavnog vijeća.

Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH razmotrilo je aktualnu političku situaciju u BiH ocjenjujući je najdubljom političkom i institucionalnom krizom od rata. Iako je politička kriza permanentno stanje, sada imamo i institucionalnu krizu koja je prouzrokovana djelovanjem grupe stranaka koje su suprotno zakonu i ustavu prišle "uspostavi vlasti“ u Federaciji BiH a što je već onemogućilo i uspostavu vlasti na razini BiH do današnjeg dana, navodi se u priopćenju.

Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH smatra kako je vrhunski prioritet žurna uspostava zakonodavne i izvršne vlasti na razini BiH i paralelno s tim vraćanje u zakonske i ustavne okvire vlasti u Federaciji BiH, sastavljene od političkih subjekata koji predstavljaju većinski izborni legitimitet svakog naroda u Federaciji BiH.

Zadržavanje postojećeg stanja udaljava nas sve više od dobrog rješenja. Predsjedništvo HNS BiH očekuje da međunarodna zajednica, konkretno OHR, da svoj konstruktivan doprinos, jer je to preduvjet za uspješno rješavanje političke i institucionalne krize, zaključuje se u priopćenju.

Banjalučki biskup Franjo Komarica poručio je iz Splita da u BiH „vlada nepravedan mir koji neće dugo izdržati, a celo društvo zarasta ukrivo, na osnovu Dejtona“.

„Javni mediji u BiH na hrvatskom jeziku – stanje i perspektive“„Javni mediji u BiH na hrvatskom jeziku – stanje i perspektive“



GLAVNO VIJEĆE HRVATSKOG NARODNOG SABORA

ODJEL ZA KULTURU, MEDIJE, SPORT I INFORMIRANJE

Danas je u Mostaru održan sastanak Odjela za kulturu, medije, sport i informiranje Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH. Na sastanku je razmatran plan rada Odjela koji je predložen i usvojen na 2. sjednici Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH.

U sadašnjoj fazi rada Odjela težište je stavljeno na analizu stanja u oblastima iz djelokruga rada Odjela, trenutnih zakonskih rješenja na svim razinama, postojećih institucija i ustanova iz ovih oblasti, te na izradu prijedloga institucija i ustanova od posebnog nacionalnog interesa iz oblasti u djelokrugu rada Odjela. Ovo uključuje analizu stanja u područjima medija (tv na hrvatskom jeziku, radio, internet, tisak), kulture, knjižničarske i arhivske djelatnosti, zaštite kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa i područja sporta.

Postupajući po zaključcima Predsjedništva i Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH na današnjem sastanku Odjela za kulturu, medije, sport i informiranje dogovorene su aktivnosti oko organizacije okruglog stola radnog naziva „Javni mediji u BiH na hrvatskom jeziku – stanje i perspektive“, koji će biti organiziran u sklopu obilježavanja 18. obljetnice Hrvatske republike Herceg Bosne (28. kolovoza 2011.). Okrugli stol bi, uz sudjelovanje stručnjaka iz ove oblasti, predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti u BiH i ostale zainteresirane javnosti, trebao dati smjernice za djelovanje kad je u pitanju sektor javnog informiranja na hrvatskom jeziku, uključujući i pitanje rtv kanala na hrvatskom jeziku.

Odjel za kulturu, medije, sport i informiranje GV HNS-a BiH

Evo barem nešto:

http://www.hercegbosna.org/vijesti/bih/%E2%80%9Ejavni-mediji-u-bih-na-hrvatskom-jeziku-%E2%80%93-stanje-i-perspektive%E2%80%9C-3916.html

Zajedništvo Hrvata i dijaspore u borbi za jednakost u BiH

Prvi put nakon rata okupljaju se iseljeni i domovinski Hrvati

Zajedništvo Hrvata i dijaspore u borbi za jednakost u BiH

Cilj je iskoristiti utjecaj Hrvata izvan domovine oko lobiranja u čemu su Hrvati slabiji od Srba i Bošnjaka u BiH

Piše: Zoran Krešić, VLM

Čelnici Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović i Božo Ljubić okupit će danas u Domu HDZ-a BiH u Mostaru predstavnike hrvatskog iseljeništva čime ponovno počinju povezivati Hrvate širom svijeta i lobirati za ispravljanje nepravde i ostvarenje jednakopravne pozicije ovoga naroda u BiH.

Uredi u svijetu

Kako je najavljeno čelnici HNS-a će razgovarati s predstavnicima dijaspore iz SAD-a, Kanade, Švedske, Australije, Novog Zelanda, Austrije, Njemačke i Republike Hrvatske.
Od završetka rata praktično vrlo malo se komuniciralo s hrvatskom dijasporom koja ima golemi potencijal i društveni utjecaj. Sustavno lobističko djelovanje funkcioniralo je kroz pojedinačne kontakte hrvatskih političara s Hrvatima širom svijeta. No, ambicije HNS-a su sada otvoriti stalne urede u Washingtonu, Brusselsu i Berlinu kako bi u predstojećim važnim političkim procesima poput ustavnih promjena u BiH ojačali hrvatsku poziciju na međunarodnome planu. Uz to iznimno je značajno i na čemu inzistiraju intelektualne elite, crkveno vodstvo i službeni predstavnici Zagreba da se postigne svehrvatsko zajedništvo unutar same Bosne i Hercegovine.

Homogeniziranje

Iako je hrvatski blok okupljen oko dva HDZ-a dobio više od 90 posto potpore ovoga naroda uspostava vlasti u FBiH u prvi je plan ponovno postavila potrebu još snažnijeg političkog homogeniziranja. kakvo je prisutno na bošnjačkoj, odnosno na srpskoj strani. Bošnjačke stranke SDP i SDA djeluju praktično kao jedan blok, a SNSD i SDS kao kolektivno tijelo Republike Srpske. Valja reći da je tek kod Hrvata došlo do djelomičnog raskola time što je HSP pristupio bošnjačkome bloku i time poslužio da novu majorizaciju Hrvata i slabljenje pozicije uoči predstojećih ustavnih promjena i izmjena izbornoga zakona koji je i omogućio prijevaru najmanjeg naroda nakon posljednjih izbora.

Čelnici HNS-a i hrvatskog iseljeništva pozvali Hrvate u BiH na okupljanje oko narodne slobode



HRVATSKO ZAJEDNIŠTVO

Čelnici HNS-a i hrvatskog iseljeništva pozvali Hrvate u BiH na okupljanje oko narodne slobode

Dvadesetak hrvatskih organizacija i brojni uglednici iz cijeloga svijeta bit će praktično veleposlanici kako bi najmanji narod dobio jednaka prava, a Bošnjaci i Srbi prestali nametati predstavnike za koje nije glasovao najveći broj Hrvata iz ove zemlje

Čelnici Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i više hrvatskih udruga izvan domovine pozvali su na subotnjem sastanku u Mostaru bošnjačku i srpsku stranu te međunarodnu zajednicu da više ne dopuste nametanje nelegitimnih narodnih predstavnika u vlasti kao što se to dogodilo nakon posljednjih izbora najavljujući snažno lobiranje da u ustavnim promjenama Hrvati ostvare jednakopravnu poziciju u BiH.

Prestanite nametati podobne

„Cilj je apsolutno osigurati ustavnu i stvarnu jednakopravnost Hrvata u BiH s druga dva naroda oko čega su nam predstavnici iseljenih Hrvata iskazali punu potporu. To se može ostvariti kroz izmjenu Ustava i Izbornog zakona kako bi legitimni predstavnici Hrvata bili u vlasti“, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović koji je i predsjednik HDZ-a BiH. Prema njegovim riječima, s predstavnicima 20-ak hrvatskih udruženja, među kojima su i Hrvatska matice iseljenika, Hrvatski svjetski kongres, više organizacija HDZ-a ponovno su intenzivirani odnosi kako bi bili svojevrsna logistika za lobiranje oko hrvatske jednakopravnosti te gospodarskog povezivanja s domovinom.

„Vrlo nam teško pada jer Hrvatima nije osigurana jednakopravnost u BiH. Pozivam svoje prijatelje Bošnjake da se ne igraju sa sudbinom Hrvata i ne nameću političke predstavnike koje njima odgovaraju“, istaknuo je dr. Veselko Jovanović, predsjednik Koordinacije HDZ-a Sjeverna Rajna - Vestfalija. Dodao je kako će predstavnici iseljenih Hrvata kroz svoje djelovanje prenositi istinu o položaju Hrvata u BiH u svojim zemljama te je pozvao Hrvate u BiH na okupljanje oko ideje narodne slobode koju propagira Hrvatski narodni sabor BiH.

Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo presudno utjecalo na ostvarenje samostalnosti RH i BiH. Rekao je kako je s hrvatskim iseljeništvom razgovarao i o uspostavi financijske institucije kojom bi se potaknulo snažnije gospodarsko povezivanje s BiH.

Gospodarske veze

„Hrvatska dijaspora investirala je milijardu dolara na ova područja. Postoji obostrana želja da se hrvatska dijaspora snažnije uključi. Osnivanjem financijske institucije uvjeren sam, da će donijeti plodove“, rekao je Ljubić.

Predstavnik Hrvata Australije Ante Leko poručio je kako tamošnjih 300.000 Hrvata snažno podupire zahtjeve svojih sunarodnjaka u BiH dodajući da je neprihvatljivo da se Hrvatima nameću predstavnici u vlasti.
„U BiH tri naroda trebaju imati jednakopravnu poziciju i da budu svoji na svome. Posebno nas vrijeđa da drugi određuju tko će biti Hrvati u vlasti te da se gaze odredbe Daytona. Ovo je naša zemlja i smatramo da trebamo imati jednaka prava kao i druga dva naroda“, poručio je Ante Leko.

Potpora

OSNIVAJU SE LOBISTIČKl UREDI U WASHINGTONU, BRUXELESU I BERLINU

Čelnici HNS-a i iseljenih Hrvata ocijenili su kako je jako značajno pokrenuti lobističke urede u najznačajnijim središtima svjetske političke moći, prije svega u glavnom gradu Sjedinjenih Država, sjedištu Europske unije i Njemačkoj gdje po procjenama živi najveći broj Hrvata s ovih područja. Pri tome je predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić istaknuo kako bi ured u Bruxellesu trebale otvoriti županije s hrvatskom većinom što je i praksa s većinom regija ili županija iz Republike Hrvatske. Istodobno pri otvaranju lobističkoga ureda u Washingtonu potporu je već izrazila Nacionalna federacija američkih Hrvata koji smatraju da je takvo što presudno kako bi američki dužnosnici stvorili novu sliku o zbivanjima u BiH. O zbivanjima u BiH izvješća stranim administracijama uglavnom jednostrano odašilju diplomatska predstavništva u Sarajevu. Istodobno predstavnici Bošnjaka, a naročito Srba već imaju urede i predstavništva diljem svijeta. Republika Srpska izdvaja milijune u Washingtonu, Moskvi, Beogradu, Jeruzalemu, a uz političku amortizaciju omogućava i gospodarsko povezivanje ovoga entiteta.