Pa da, rekla je zajedničko jačanje kapaciteta PZO. MORH je prije godinu i nešto potpisao pismo "razumijevanja" u vezi francuske inicijative zajedničke europske nabave PZO sustava.

Dvije korvete mogu izazvati strahopoštovanje samo kod stranih ribara, trgovačke mornarice i eventualno opreznije kretanje podmornica hrvatskim dijelom jadrana. HRM će imati sposobnost u svakom trenutku isploviti do najudaljenijih dijelova našeg mora i tamo patrolirati danima. Da ne govorim o izlasku u sredozemlje.

Ako dalekometni PZO može ići kroz zajedničku nabavu ne bih na to trošio naše novce, to su skupe igračke koje moraš imati, ali radije bih taj novac u dronove, tenkove, haubice i sve što nam treba za balkanske ratove.

Zajednička nabava znači narudžba veće količine za manje novca, gdje svaka članica grupe plaća svoj dio.

Baš zato, bolje investirati u tehniku i opremu. Vojska je trenutno nezaposlena, ako ih nećemo slati na granicu kada je to potrebno, nema smisla onda ni dizati brojku, jer šta radi vojska osim što ide na straže? Mi nemamo dovoljno motiviranih ljudi za vojni poziv, nismo Amerika pa ni oni nemaju. Dolaze im Meksikanci zbog papira..zato, te novce preusmjeriti na tehniku i opremu a ne na nove uhljebe. Obavezni vojni rok i pripremiti ljude u slučaju ugroze i rata. A ovi koji su u sustavu, koji su motivirani trebaju prerasti u vođe. U njih dovoljno ulagati a ne u ljude koji vide priliku biti na državnoj sisi.

Samo na ovaj način možemo parirati zemljama oko nas. Brodovi, avioni, haubice itd. Lako za pješadiju, avioni naprave dva preleta preko grada i pješadije dolazi čistiti i ubiti pse da ne šire bolesti.

Evo ga Plenki kaže preko 2,5 milijarde već 2027 https://www.youtube.com/watch?v=-a0RRiBkN3k&t=405s


Kao što sam prošle godine rekao 2028 narudžba novih aviona :)

Plenković: Zahvaljujući snažnom rastu BDP-a Hrvatska će imati sredstava za veća izdvajanja za obranu

Europska komisija radi 'bijelu knjigu' o pitanjima obrane koja će biti pripremljena za Europsko vijeće u ožujku, rekao je Plenković, dok je njezina predsjednica Ursula von der Leyen danas izložila različite inicijative kako dodatno financirati izdvajanja za obranu, bilo da se radi o sredstvima s europske ili nacionalne razine, ili pak korištenjem europskih financijskih institucija poput Europske investicijske banke ili kroz privatni sektor.

''Nalazimo se u razdoblju u kojem će izdvajanja za obranu doseći razine kakve još nismo vidjeli od vremena Hladnoga rata i naravno da će sve države tome posvetiti zaista veliku pozornost i tražiti svoje fiskalne kapacitete da takva veća izdvajanja osiguraju. Što se Hrvatske tiče, mi smo na određeni način promišljali unaprijed. Kad je krenula naša prva Vlada, proračun za obranu bio 530 milijuna eura. Planiramo da nam proračun za obranu 2027. bude preko dvije i pol milijarde eura, što je ogroman signal o tome koliko je važan proces modernizacije i zamjene istočne tehnologije zapadnom tehnologijom'', poručio je premijer.

Istaknuo je da je to konzistentna politika Vlade, zahvaljujući kojoj ćemo prije svega svojim fiskalnim kapacitetima i ekonomskom snagom pratiti veća izdvajanja za obranu, za sigurnost naših građana i doprinos Hrvatske međunarodnoj sigurnosti.

Na pitanje hoće li zbog većih izdvajanja za obranu biti manja izdvajanja za neke druge resore, Plenković je rekao kako je trenutačno rano govoriti kakvi će to biti okviri.

''U ovom trenutku je rano govoriti kakvi će to biti okviri jer će se, siguran sam, i tijekom priprema za NATO summit povećati ta ambicija od dva posto na nešto više. Međutim, Hrvatska je itekako u stanju pratiti te ciljeve'', naglasio je te dodao da je u proteklom razdoblju značajno povećan rast hrvatskog BDP-a omogućio da se puno lakše nosimo s troškovima za obranu.

''S ovako velikim rastom praktički smo bez nekih većih problema u ovoj godini dosegli dva posto, što je bio zavjet prema NATO-u koji je trenutno aktualan, a od tih dva posto skoro 30 posto se odnosi na modernizaciju, na ono što nam diže kvalitetu'', poručio je.

Može to i puno, puno bolje. Ursula najavljuje 150 + 650 milijardi eura, a on on plan za 2027 povećao s 2,1 na 2,5 milijardi eura. Jako neambiciozno, sporo i prisiljeno. Nadam se da će bit prisiljeni doseć 2,5 milijarde već 2026. Nema se tu što čekati.

pa to ti je HDZ
nema se platezne moci,sav rast otisao u place drzavnih uhljeba tipa HEP,vodovod...
bog te policajci u RH sad imaju 2000 eura placu,strani migranti minimalac 900 a hrvati 750 minimalac LOL!
Hrvatska je socijalisticka kanjuza,nema tu prostora,trula drzava.

Kreće utrka u naoružavanju.



https://www.facebook.com/HRTvijesti/vid ... 783255123/

Radimo na jačanju obrambenih sposobnosti u dva smjera: nabavljamo tuđu vojnu opremu i razvijamo svoju. Vode se već razgovori o tvornici streljiva. To je put prema budućnosti, rekao je premijer Andrej Plenković

Europska unija, do sada uljuljkana u vojnu sigurnost koju joj je jamčio SAD kroz NATO, kreće u novo naoružavanje. U pokušaj stvaranja samodostatnosti Europe u obrani, ali i u proizvodnji oružja i streljiva, uključit će se, izgledno je i Hrvatska. Premijer Andrej Plenković je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" jučer rekao kako se nakon Domovinskog rata, realno, manje ulagalo u obranu. No, da je sada vrijeme promjene.

– Hrvatska ima fiskalni kapacitet da prati ta ulaganja koja će rasti. Moja je procjena prema svemu što se sada razgovara da će se s postojećih 2% vrlo vjerojatno ići negdje prema 3-3,5%. Mi ćemo to moći pratiti, izjavio je premijer govoreći o postotku BDP-a koji se izdvaja za obranu. Istaknuo je kako je to povećano izdvajanje za obranu omogućeno velikim rastom hrvatskog BDP-a u apsolutnom iznosu koji je s 47 milijardi eura 2016. došao na oko 94 milijarde eura, koliko se očekuje u ovoj godini.

No, dok se veće izdvajanje za obranu vidi, te će se vidjeti u kupnji novih vojnih aviona i najavljenoj kupnji tenkova, dronova i HIMARS-a, dotle je i od veće koristi za RH potencijalna nova proizvodnja oružja u Hrvatskoj. – Radimo na jačanju obrambenih sposobnosti u dva pravca: nabavljamo tuđu vojnu opremu i razvijamo svoju. Vode se već razgovori o tvornici streljiva. To je put prema budućnosti – rekao je Plenković.

Hrvatska već ima razvijenu vojnu industriju koja je i izvozni adut Hrvatske. No, dugo se u Hrvatskoj ističe potreba tvornice streljiva, a potražnja za streljivom, naročito granatama, itekako se pokazala tijekom ruske agresije na Ukrajinu. U našem okruženju veće tvornice streljiva su u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Italiji, Mađarskoj... dok Hrvatska uvozi i streljivo i granate.

Hrvatska ima tvrtku Elmech Sintermak koja proizvodi granate, ali prihodi koje ostvaruje, na razini od oko milijun eura 2023., pokazuju da je riječ o maloj proizvodnji. Tvornice streljiva za ručno oružje nemamo, a bilo je i konkretnih planova. Početkom kolovoza 2019. Vlada RH dokapitalizirala je državnu agenciju Alan darujući joj nekretninu bivše raketne baze u Kerestincu kako bi se tamo izgradila moderna tvornica streljiva. Ali, već u travnju 2021. Agencija Alan ostala je bez te nekretnine, čime je taj plan zaboravljen. Ministarstvo obrane RH objavilo je kako se odustaje od te lokacije, ali da se razmatra alternativna lokacija koja do danas nije spomenuta.


Projekt izgradnje buduće tvornice streljiva još je 2019. Vlada proglasila strateškim projektom, a ministri obrane RH su ga i prije spominjali. Ministar obrane Ivan Anušić je sredinom veljače bio u službenom posjetu Turskoj obišavši i pogone tvrtke MKE koja proizvodi streljivo i granate. Možda će Turska biti partner Hrvatske u ovom poslu ili će se samo to isto primijeniti u RH koristeći EU fondove za obranu ili dio od 150 milijardi eura zajma koje će za tu svrhu, po riječima Ursule von der Leyen, biti na raspolaganju.

VELIKA INVESTICIJA / Tvornica streljiva u Hrvatskoj? 'Da bismo se uključili u to moramo znati odgovore na ova pitanja'


Do kraja godine Ministarstvo obrane namjerava potpisati ugovor o gradnji tvornice streljiva. Tko su ponuditelji s kojima se razgovara, u MORH-u ne otkrivaju, ali poručuju da je riječ o dvoje do troje proizvođača te da je moguće da se s jednim ili svima potpiše ugovor o gradnji. Naglašavaju da se radi o "greenfield" investiciji. Država bi mogla dati zemljište, a ostale troškove snosi investitor. Prema svemu sudeći, zasad nije ideja da se tvornica streljiva gradi novcem iz obrambenog fonda Europske unije, teškog 800 milijardi eura.

O tvornici streljiva razgovarali smo s predsjednikom Uprave tvornice oružja HS Produkt, Željkom Pavlinom, koji je svojedobno razgovarao s Vladom da uđe u taj poslovni pothvat.

Ideja tvornice streljiva u Hrvatskoj, kako vam se čini? Je li to moguće realizirati?

"Sve su ideje dobre, to je načelno rečeno stanovište. Mi kao privatna firma uvijek gledamo kroz benefit-analizu. Mi gledamo uvijek kolika su ulaganja, tko će što napraviti i koliko je tržište. U tom smislu o tvornici streljiva u Hrvatskoj se već dugo govori, no odgovori na ova pitanja nikad nisu bili do kraja definirani", smatra Pavlin.

"Vidimo u medijima da Ministarstvo obrane ima neke kontakte, da razgovaraju o tvornici streljiva. Teško nam je to komentirati s obzirom na to da nemamo nikakve informacije osim onih iz medija gdje se spominje proizvodnja streljiva od 9 mm pištoljskog streljiva do 5.56 puškovnog streljiva pa do 120 i 155 mm granata. Što je dosta široki asortiman proizvoda. Kao HS možemo samo podržati to, ali bez tih nekih ulaznih podataka, što se radi, za koje tržište se radi, tko je kupac, tko naručitelj, teško nam je prokomentirati", rekao je Pavlin.

S obzirom na sadašnje geopolitičke okolnosti, spremnost Europe da se naoružava, dali biste možda vi kao HS Produkt htjeli biti uključeni u jedan takav projekt?

"Mi u svakom slučaju možemo pomoći jer imamo neka saznanja oko tvornice streljiva kada pričamo o streljivu za pješačko naoružanje. No da bi donijeli odluku o bilo kakvom našem stvarnom uključivanju što se tiče i financija i ljudi koji bi radili prvo moramo znati tko je kupac, o kojem streljivu pričamo, koliko je sigurna prodaja tog streljiva, na koji način, tko je partner u tome. Tek kada imamo jasne odgovore na sva ta pitanja onda možemo reći je li nam to zanimljivo ili nije zanimljivo", poručuje Pavlin.

Pa ko je hvalio HIMARS nije imao pravo, ameri ga iskljuce ko struju i imas onda skoro beskorisno skupo oruzje. Treba sve prebaciti na evropsko.

Ne mogu ga isključiti.

Mogu. npr. odredivanje ciljeva, kao sto su sada uradili ukrajini. I u dogledno vrijeme to nemogu da nadomjeste preko drugih. Znaci imas skupo beskorisno orude. Nije vise ni nato ko sto je bio. Treba nam druga vrsta sigurnosti.
Sigurnija sigurnost.

Engleska, Spanija, Francuska, Njemacka, Italija, Poljska imaju dovoljno znanja i mogucnosti ga u evropi zamjene amerikance. Tu ima ogromnog prostora i za male zemlje kao hrvatska da rade i proizvode oruzje i to vrhunske ucinkovitosti.

Koja korist? Ako Ameri mogu isključiti svoje onda i Europljani mogu svoje.

Osim ako se vodimo argumentom: - Ma neće oni."

Podaci o ciljevima nisu dio oružja. Ukrajinci navodno imaju i svoje satelite, nisu potpuno slijepi.

Mi ne nabavljamo rakete za tako dubok udar da nam je potrebno određivanje ciljeva preko satelita. Sve se da pokriti bespilotnim izviđačkim platformama kao što su u OSRH Orbiter 3 i Skylark.

odlicno onda ne trebamo da se naoruzavamo, samo da imamo puno pica i pecenja da posmatramo kako ce sve to ispasti.

E bravo, to i jeste bio zvaničan stav svih hrvatskih vlada u periodu 1997-2022.