Šuška se kako su tenkovi predani velikom domoljubu Zubaku kao kompenzacija po presudi S300.

1,7 mijardi Eura koje ćemo mi otplaćivati, hvala drugovima podguznim muhama iz HDZ-a.

Češka kupuje 44 leo 2a8 za 1,4 milijarde eura, uz opciju jos 14 dodatnih.

Znakovito.
ĐĐ Specijalna vozila potpisala strateški ugovor s KNDS Deutschland. Sporazum se odnosi na održavanje vojnih vozila, prvenstveno tenkova Leopard koje proizvodi kompanija KNDS Deutschland

Samo štedljivo i daleko ćemo dogurati...

Ministarstvo obrane pokrenulo je službeni proces opremanja Hrvatske ratne mornarice dvama višenamjenskim brodovima - korvetama procijenjene vrijednosti i do milijardu i 600 milijuna eura, saznaje Jutarnji list. Prema neslužbenim izvorima iz Ministarstva obrane, u tijeku su razgovori s 12 brodogradilišta iz osam država koja preliminarno ispunjavaju uvjete tražene od hrvatske strane. Riječ je o brodogradilištima iz Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Južne Koreje, Turske (dva brodogradilišta), Španjolske i Sjedinjenih Američkih Država. Prema dostupnim izvorima, između ostalih, najvjerojatnije je riječ o talijanskom brodogradilištu Fincantieri, nizozemskom brodogradilištu Damen, njemačkom Lürssen, južnokorejskom Hyundaiju.

Prvu selekciju za dvije korvete za MORH prošli proizvođači iz osam država

Znalo se da će izbor države i brodogradilišta koji će Hrvatskoj ponuditi dvije multifunkcionalne korvete, prijeko nužne HRM-u i MORH-u, biti zahtjevan posao i da će se postići tolika konkurencija. Kako je riječ o vrlo traženom proizvodu jer korvete danas traže gotovo sve europske države, a u MORH-u ni o čemu drugom i ne maštaju, u startu je bilo jasno da će se u prvi krug uključiti svi veliki proizvođači ratnih brodova, a tek će drugi krug odrediti tko zaista zadovoljava tražene kriterije i kakvi su mu kapaciteti da Hrvatsku opskrbi brodovima koji će odgovarati potrebama Hrvatske ratne mornarice.

Zahtjevna hrvatska narudžba
Valja reći da je takva narudžba zapravo presedan u posljednjih 50 godina jer Hrvatska dosad nije nikada naručivala brodove s punim borbenim kompletom i naoružanjem. Ovo je prvi put da se ide u ovako veliku i složenu nabavu od koje se očekuje da će rezultirati gradnjom dviju suvremenih korveta.

U međuvremenu su, još u srpnju, stigli oni koji su prošli prvu selekciju i sada traže dodatna objašnjenja. Konkretnije te ponude, kako su doznali, bit će zatražene od proizvođača iz Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Španjolske, Južne Koreje, Turske i SAD-a. Konkretna imena brodogradilišta i MORH još ne objavljuje, no procjenjuje se da bi se cijene ponuda za dvije korvete kretale u rasponu od 600 milijuna eura pa sve do čak 1,6 milijardi eura jer na tu cijenu jako utječe izbor elektronike i naoružanja.

Može se dogoditi da će korvete po nižoj cijeni ponuditi francuski, španjolski i talijanski brodograditelji, dok će Turska i Južna Koreja ponuditi svoja rješenja, a najskuplje će ponude, očekuje se, dati Nijemci i Amerikanci. Američki Lockheed Martin ili tko već od ponuđača iz SAD-a u MORH-u se očekuju kao oni koji će ponuditi visoku cijenu za dvije korvete, ali koje će onda imati maksimalne borbene mogućnosti, u skladu s onim što traži NATO i europski partneri. Hrvatska u ovom projektu doista traži maksimalno opremljene i naoružane brodove, a koliko će to stajati, vidjet će se nakon dodatnih pregovora i razgovora s ponuditeljima. Nakon što se izaberu tri najbolja ponuđača, oni će se morati potruditi da svojim detaljnim prijedlozima i ponudama uvjere stručne timove MORH-a i HRM-a da su baš oni najbolji.

Negdje prije ljeta 2026. trebalo bi se istaknuti jedan ili više najboljih kandidata, a kraj izbora i potpisivanje ugovora za otprilike godinu dana. Nakon toga započinje onaj pravi natječaj, koji će podrazumijevati prve razgovore i pregovore, nakon čega će se početi razrađivati finalni podaci i detalji. Do samog potpisivanja ugovora i realizacije narudžbe morat će doći do isticanja jednog ili više najboljih kandidata. Kraj izbora očekuje se negdje do 2026. godine.

Prva korveta mogla bi biti ugovorena i započeti gradnju negdje prije 2026. godine, a isporuka prve korvete mogla bi uslijediti otprilike četiri godine kasnije.

Korvete će imati sposobnost protuzračne obrane, protubrodske udarne kapacitete i protupodmorničke mogućnosti.

Samo dokazani brodovi
Sama narudžba dviju multifunkcionalnih korveta – takve se inače u svijetu traže više nego ikada – u ovom trenutku ima smisla jer Hrvatska ratna mornarica ni po čemu drugom i ne može opstati.

Novi brodograditelji već, poput PPA Sollinis klase, korvete grade i izvoze na Daleki istok, a Francuska, Njemačka, Španjolska, Italija, Turska i Hrvatska sada su se našle u istom krugu. Američki brodograditelji također nude svoje proizvode.

Korvete trebaju posjedovati i platformu i hangar za helikoptere. Prema karakteristikama, očekuje se da se nude brodovi od 100 do 150 metara duljine, s posadom od oko 100 mornara i vojnika, istim ili od 24 do 36 stručna časnika, s autonomijom od 2500 do 5000 nautičkih milja i brzinom od 25 do 32 čvora. Takve korvete naoružane su raketama, topovima i sustavima za protupodmorničku borbu.

Za Hrvatsku je zanimljivo da brodograditelji nude brodove koji se već grade, a ne prototipove.

Anušić u Grčkoj dogovaro suradnju.
Lijep balkanski savez se stvara.

Evo gotovo svih kandidata za HRM korvete.

Od Talijana ne bih jer su u konfliktu interesa :)

Ostaje dakle Turska, Izrael, Francuska, USA - mislim mi je svejedno od koga uzmemo. Vjerojatno svaka opcija ima prednosti i mana, kako tehnoloskih tako i geostratesko-politickih.

Ova Njemačko-Izraelska Saar izgleda daleko opremljenija i za elektronsko ratovanje sposobnija od svih drugih.

ZAPOVJEDNIK HRM-a IZNIO PLANOVE 'Brod koji nabavljamo nosi neslućene mogućnosti strateškog odvraćanja, s raketom koja može djelovati u dubini kopna'



Na panel raspravi 'Hrvatska ratna mornarica - nastanak, razvoj i budućnost', održanoj u ponedjeljak popodne u Domu Hrvatske vojske 'General-bojnik Ivo Jelić', zapovjednik HRM-a kontraadmiral Damir Dojkić iznio je planove kojim bi se osigurala sigurnost Jadrana i države. U izlaganju je spomenuo i nedavno održan vojni mimohod u Beogradu...

Moderator panela dr. sc. Ivan Burazin s Instituta za sigurnosne i obrambene studije upitao je Dojkića u kojem je danas stanju Hrvatska ratna mornarica, koji su njeni razvojni planovi te je li Hrvatska sposobna odgovoriti na suvremene sigurnosne izazove.

- Prosječna starost brodova Hrvatske ratne mornarice je oko 40 godina. Standard zapadnih mornarica je da brod nakon uvođenja u operativnu uporabu nakon 15 godina, ako to mogućnosti dopuštaju, ide u proces modernizacije i nadogradnje za narednih 15 godina službe, tako da je prosječan životni vijek broda oko 30 godina. Hrvatska ratna mornarica, prije svega zahvaljujući znanju, upornosti, entuzijazmu, unatoč takvim godinama starosti, naravno uz neke nove brodove, još uvijek provodi sve dodijeljene zadaće - rekao je uvodno zapovjednik HRM-a.

- Na pitanje o prioritetima Hrvatske ratne mornarice teško je dati jednoznačan odgovor. Imamo minimalno tri prioriteta, ali svjesni smo ograničenja. Prvi prioritet je višenamjenski brod korveta sa svim svojim spektrom sposobnosti: protubrodskim, protuzračnim i protupodmorničkim djelovanjem i zadnjih godina posebno aktualnim elektroničkim ratovanjem. Zadnje vrijeme čujete dosta propitivanja, navodi se da takav brod ne postoji, a ja ću samo reći da je proces razgovora sa stranim ponuditeljima u tijeku. Postoji više renomiranih brodogradilišta u svijetu koja mogu napraviti brod kakav smo mi definirali da nam je potreban - rekao je čelnik HRM-a, te nastavio:

- Radi se o izuzetno skupom projektu, zasigurno al pari s cijenom eskadrile borbenih zrakoplova. Međutim, taj brod treba razmatrati u kontekstu nacionalne sigurnosti, on nosi neslućene mogućnosti strateškog odvraćanja. Imamo bogom danu geostratešku poziciju, Jadran je usko more, s jednim ulazom, a s ovom platformom bismo imali sposobnost djelovanja do Otranta. Kada imate sposobnost pružiti šaku do Otranta, onda ste gospodar Jadranskog mora.

Korvete su nam možda i najbitnije zbog PZOa i dubini koju nude uskom obalnom pojasu južne Hrvatske.

Kako je krenulo PZO na korvetama će biti jedini HR PZO.

S Otranta skida muhu iznad Iloka.

Samo jedan brod? Nije li to onda kritična točka, ako nam ga potope time je završena i obrana.

Očekivao bih korisnije je postaviti raketne sustave na otocima koji su nepotopivi. Od Pelješca do Otranta je otprilike 350km, ne izgleda veliki problem posebno za dronove. Ukrajina je dronovima i raketama potjerala rusku mornaricu skroz na drugi kraj Crnog mora, pokrivaju udaljenost 500km bez problema.

Očekivao bih da Rafali i Himars mogu pokrivati Otrant. Za cijenu te korvete radije bih uzeo više zrakoplova, ali prihvaćam da nisam upućen.

Dva broda se nabavljaju. Sa svim tim nabrojanim kopnenim i zraćnim sredstvima ne možeš kontrolirati podmorje, tražiti i goniti podmornice, djelovati na otvorenom moru kada vrijeme nije povoljno. Zaštiti gospodarski pojas koji nije teritorijalno more, a koji možda krije neslućeno bogatstvo u plinu, nafti, riblji fond. Treba zaštiti i podmorske telekomunikacijske i energetske vodove.

Komparativna analiza modernih europskih sustava protuzračne obrane srednjeg dometa:
MBDA VL MICA NG protiv Diehl Defence IRIS-T SLM

I. Strateški kontekst i sažetak

A. Zahtjevi modernih MRAD sustava i komparativne dizajnerske filozofije

Suvremena protuzračna obrana (PZO) suočava se s izazovom proliferacije sofisticiranih, ali cjenovno pristupačnih prijetnji poput bespilotnih letjelica (UAV), lebdećeg streljiva, kao i visokoučinkovitih krstarećih projektila.[1, 2] Ovaj kompleksni spektar prijetnji zahtijeva visoku razinu prilagodljivosti i otpornosti u sustavima PZO-a srednjeg dometa (MRAD).

Francuski sustav VL MICA NG (New Generation), proizvođača MBDA, razvijen je s naglaskom na fleksibilnost i redundantnost, koristeći svoje naslijeđe dvostruke uloge (projektil zrak-zrak i zemlja-zrak).[3] Njegova ključna tehnološka prednost je integracija dvostrukog tragača (dual seeker).[4] Ova dizajnerska filozofija strateški prioritet stavlja na prevladavanje naprednog radarskog ometanja i osiguravanje operativnosti 24/7, bez obzira na vremenske uvjete i elektroničko ratovanje.[4]

S druge strane, njemački sustav IRIS-T SLM (Surface Launched Medium), primarno razvijen od strane Diehl Defence, usredotočen je na maksimiziranje terminalnih kinetičkih performansi i preciznosti. Sustav koristi ekstremnu agilnost postignutu vektorskim upravljanjem potiska (TVC) i najsuvremenijim Infracrvenim Tragačem Slikovne Rezolucije (IIR).[5, 6] Za navođenje srednjeg dijela putanje, oslanja se na napredne vanjske radarske sustave, poput HENSOLDT-ovog TRML-4D.[6] Ovaj pristup odražava predanost specijaliziranoj terminalnoj kinetičkoj preciznosti u kritičnoj fazi presretanja.

B. Sinteza operativnih i tehničkih kompromisa

Analiza otkriva dva različita strateška puta u europskoj protuzračnoj obrani. VL MICA NG naglašava otpornost navođenja kroz redundantnost – AESA tragač za radarski zahtjevna i vremenski nepovoljna okruženja te IIR tragač za tiho presretanje.[4, 7] S druge strane, IRIS-T SLM koristi vrhunac IIR tehnologije i kinetičke performanse za postizanje dokazanih sposobnosti na većoj visini.

Nacije koje očekuju teške napade elektroničkim ratovanjem (EW) mogle bi preferirati otpornost koju nudi AESA tragač VL MICA NG [4], dok će one koje prioritet daju presretanju brzih, visoko manevrirajućih ciljeva na velikim visinama, posebno u uvjetima jasnog neba, vjerojatno odabrati specijaliziranu agilnost i provjerenu visinsku pokrivenost IRIS-T SLM-a.[6] Oba sustava, sa svojim deklariranim dometom od najmanje 40 km, pozicionirana su na gornjoj granici kratkog do srednjeg dometa, čineći ih ključnim akterima u obrambenim strategijama područja (Area Protection).[6, 8]

II. Porijeklo sustava i arhitektonski temelj

A. Evolucija MICA obitelji do VL MICA NG

Projektil MICA započeo je kao višenamjenski projektil zrak-zrak (AAM) razvijen za borbu u bliskom dometu (zamjenjujući Magic II) i za borbu izvan vizualnog dometa (BVR, zamjenjujući Super 530).[3] Ta je dvostruka funkcija uvjetovala njegov dizajn: relativnu kompaktnost, integraciju TVC-a i sposobnost nošenja ili IR ili RF tragača.[3]

Inicijalni VL MICA uspješno je prebačen na zemaljsko i pomorsko lansiranje, ali je bio ograničen dometom od 20 km i visinom presretanja od 9 km.[3] Transformacija u varijantu MICA NG (New Generation), čiji je razvoj započeo 2018. godine, donijela je temeljne nadogradnje tijela projektila i elektronike.[7] Ključne nadogradnje uključuju povećanje opterećenja goriva i novi dvopulsni raketni motor.[7] Ovaj motor je omogućio značajno produljenje dometa na preko 40 km u modu zemlja-zrak.[7, 9]

B. Evolucija IRIS-T obitelji do SLM

IRIS-T (InfraRed Imaging System Tail/Thrust vector-controlled) je nastao kao napredni projektil zrak-zrak kratkog dometa (SRAAM), optimiziran za ekstremnu agilnost u bliskoj borbi ("over-the-shoulder" sposobnost), što se postiže TVC-om i IIR preciznošću.[5, 6]

Varijante za lansiranje sa zemlje (SL) zahtijevale su značajne modifikacije, ponajprije dodavanje snažnog bustera (pojačani raketni motor) i namjenske podatkovne veze (datalink) za operacije proširenog dometa.[10] Varijanta SLM (Medium Range) postiže operativni domet od 40 km i maksimalnu visinu od 20 km, čime se čvrsto pozicionira u MRAD kategoriju.[2, 6]

C. Arhitektura zapovijedanja, kontrole i mobilnosti (C2)

VL MICA NG arhitektura koristi Taktički Operativni Centar (TOC) za C2 i koordinaciju. TOC daljinski upravlja 3D radarom i tri do šest vertikalnih lansirnih jedinica postavljenih na zasebnim vozilima.[8] Sustav je opisan kao svevremenski, modularan i kompaktan, te može djelovati potpuno autonomno ili integriran u širu mrežu protuzračne obrane.[9] S obzirom na to da MICA NG zadržava izvorni promjer od 160 mm i duljinu od 3.1 metar [4], sustav je izuzetno učinkovit za integraciju na manjim pomorskim platformama ili tamo gdje je potrebna visoka gustoća nošenja.[3]

IRIS-T SLM arhitektura poznata je po svojoj modularnosti. Sve komponente, uključujući lanser, radar i zapovjedno mjesto, montirane su na standardne 20-stopne ISO okvire, što omogućuje brzu taktičku i stratešku mobilnost.[11] Sustav je dizajniran za integraciju s naprednim AESA radarima (poput TRML-4D) i može koristiti pasivne radare (Twinvis).[6] Potvrđena je i interoperabilnost s NATO standardima.[11] Dok je IRIS-T (AAM) manji projektil (127 mm promjera) [6], SLM varijanta zahtijevala je poboljšani motor za dosezanje visine od 20 km.[10] Fokus na visokoj visini postignut je na račun kompaktnosti samog lansirnog sustava, koji je optimiziran za postavljanje na veća transportna vozila.

III. Usporedba kinematičkih performansi i operativnog omotača

A. Analiza domet i visinskog stropa

Kinematičke performanse predstavljaju ključnu točku razlike, posebno s obzirom na visinski omotač.

VL MICA NG je u površinskom lansiranju (SAM) demonstrirao sposobnost presretanja ciljeva na dometu preko 40 km.[7] Ovo značajno nadmašuje 20 km dometa prethodne generacije VL MICA projektila.[3, 9] Iako točna visina NG varijante nije javno navedena, mora biti značajno poboljšana u odnosu na bazu VL MICA od 9 km.[3]

IRIS-T SLM ima potvrđen operativni domet od 40 km (25 milja) i ključnu prednost u maksimalnoj visini presretanja od 20 km (66,000 stopa).[2, 6] Ova sposobnost na velikoj visini pozicionira IRIS-T SLM kao učinkovit sustav za pokrivanje srednjeg visinskog sloja PZO-a.

B. Pogonski sustavi i zadržavanje energije

VL MICA NG koristi novi dvopulsni raketni motor.[7] Ova tehnologija je ključna jer pruža dodatnu energiju projektilu na kraju putanje, što je izuzetno važno za održavanje manevarske sposobnosti i poboljšanje presretanja na dugom dometu.[7] Budući da stariji MICA projektili gube znatan dio manevarske sposobnosti s udaljenošću (s 50g na 7 km na 30g na 12 km) [3, 12], dvopulsni motor NG varijante je izravno rješenje za mitigaciju ovog gubitka energije pri maksimalnom dometu od 40+ km.

IRIS-T SLM koristi pojačani jednopulsni motor.[10] Njegova putanja je optimizirana za postizanje visine od 20 km [6], fokusirajući se na snažan početni potisak i kinetičku putanju. Iako je izuzetno učinkovit u postizanju visokih visina, ovakav pogonski profil znači da se veći dio energije koristi rano, pri lansiranju, a ne da se čuva za terminalne manevre na krajnjem dometu.

C. Usporedba brzine i agilnosti

Što se tiče brzine, MICA NG zadržava visoke Mach performanse, procijenjene na Mach 4 do 4.5.[3, 13] IRIS-T SLM ima brzinu od 1,000 m/s (otprilike Mach 3).[2]

Iako oba sustava dosežu približno isti horizontalni domet od 40 km, kinetički profil se razlikuje. Primjena dvopulsnog motora u MICA NG-u osigurava da je terminalna manevarska sposobnost i ubojita vjerojatnost (SSKP) projektila na udaljenosti od 40 km protiv manevrirajućeg cilja potencijalno superiorna, budući da se energija precizno tempira za terminalnu fazu. S druge strane, postizanje visine od 20 km, što je ključna prednost IRIS-T SLM-a, zahtijeva optimizaciju kinetičke putanje koja prioritizira vertikalni domet.

Tablica 1: Komparativne specifikacije projektila: VL MICA NG vs. IRIS-T SLM (MRAD)

SPECIFIKACIJA | VL MICA NG (Nova Generacija) | IRIS-T SLM (Lansiranje sa Zemlje Srednji Domet)
----------------------------------------------------------------------
Primarna Uloga | SAM/BVR (Visoka Fleksibilnost i Redundantnost) | SAM (Visoka Preciznost/Visinska Agilnost)
Proizvođač | MBDA France | Diehl Defence (Njemačka, vodeći)
Masa Projektila | 112 kg [12] | 87.4 kg (AAM baza) [6]
Promjer | 160 mm [12] | 127 mm [6]
Maksimalni Domet | >40 km [7] | 40 km [2, 6]
Maksimalna Visina | Poboljšana (Baza VL MICA 9 km) [3] | 20 km [2, 6]
Maksimalna Brzina | Mach 4 - 4.5 (Procjena) [3, 13] | 1,000 m/s (~Mach 3) [2]
Pogonski Sustav | Dvopulsni Čvrsti Raketni Motor [7] | Pojačani Čvrsti Raketni Motor [10]
----------------------------------------------------------------------



IV. Tehnologija navođenja i akvizicije cilja

A. VL MICA NG paradigma dvostrukog tragača: Redundantnost kao multiplikator sile

VL MICA NG postavlja se kao jedinstven europski MRAD sustav po svojoj dualnoj sposobnosti navođenja.

1. Aktivni RF AESA Tragač: Integracija minijaturnog AESA radara (Active Electronically Scanned Array) predstavlja tehnološki skok.[7] AESA tehnologija omogućuje "svevremensku sposobnost gađanja (shoot-up/shoot-down)".[4, 14] Ova sposobnost osigurava superiornu rezoluciju, "pametne strategije detekcije" [7] i značajno poboljšane ECCM (Electronic Counter-Countermeasures) performanse, što je ključno za pouzdanost u uvjetima jakog ometanja.
2. Pasivni Infracrveni Slikovni Tragač (IIR): Koristi matrični senzor za povećanu osjetljivost [7], nadmašujući najnoviju generaciju AAM projektila.[4] Njegova ključna uloga je omogućivanje "skrivene sposobnosti presretanja" [4], budući da projektil ne emitira radijsku energiju, čineći ga izuzetno teškim za otkrivanje mete do terminalne faze.[15]

Ova dualna sposobnost omogućuje VL MICA NG operaciju neovisno o vremenskim prilikama ili elektroničkom držanju neprijatelja.[16] U scenariju gdje je aktivni RF tragač ciljan snažnim ometanjem, sustav prelazi na pasivni IIR. Ako su raspoređene toplinske mamce (flares), AESA tragač može pružiti kinetičko rješenje. Ova temeljna redundantnost znatno povećava teoretsku vjerojatnost uništenja cilja jednim hicem (SSKP) u potpuno osporavanom okruženju.

B. IRIS-T SLM IIR Preciznost: Fokus na agilnosti i točnosti

IRIS-T SLM se terminalno oslanja isključivo na svoj visoko napredni IIR tragač.[2, 5] Ovaj sustav koristi inteligentnu obradu slike [10] za filtriranje mamaca i smetnji.[17]

Iako je IIR navođenje izuzetno otporno na radarske protumjere (ECM) jer je projektil pasivan [15], IIR-isključivi pristup ima operativna ograničenja vezana uz atmosferske uvjete (npr. gusta magla ili kiša).[17] Sustav za početno navođenje srednjeg dijela putanje mora se osloniti na vanjski C2 radar sve dok projektil ne postigne terminalno zahvaćanje.[2]

C. Navođenje srednjeg dijela putanje i arhitektura podatkovne veze

Oba sustava koriste inercijalno navođenje (IG) dopunjeno datalinkom za ažuriranja srednjeg dijela putanje (Mid-course guidance).[3]

• MICA NG Datalink: NG varijanta uvodi novu dvosmjernu podatkovnu vezu.[18] Dvosmjerni datalink je tehnološka prednost koja projektilu omogućuje ne samo primanje ažuriranja cilja, već i slanje statusnih informacija i senzorskih podataka natrag platformi za lansiranje.[18] Ovo poboljšava svijest o situaciji i omogućuje potencijalno preusmjeravanje ili prekid misije.
• IRIS-T SLM Datalink: SL varijanta uključuje datalink [10] za ažuriranje srednjeg dijela putanje, što je ključno za operacije "zaključaj nakon lansiranja" (LOAL). Iako se smatra da podržava standardne funkcije navođenja, MICA NG-ov dvosmjerni datalink u cjelini predstavlja napredniju arhitekturu za prijenos podataka.

Tablica 2: Usporedba navođenja i sistemskih sposobnosti

ZNAČAJKA | VL MICA NG | IRIS-T SLM
----------------------------------------------------------------------
Terminalno Navođenje | Dvostruki Tragač: Aktivni RF (AESA) + Pasivni IIR [4, 7] | Specijalizirani IIR: Infracrveni Slikovni Tragač [2, 5]
Svevremenska Sposobnost | Superiorna: Zajamčena AESA RF tragačem [4] | Ovisna: Primarno IIR; oslanjanje na eksterni radar za mid-course [17]
ECCM/IRCCM | Izvrsna (Redundantnost omogućuje prebacivanje između načina rada) [16] | Visoka (IIR obrada slike filtrira mamce) [17]
Datalink Arhitektura | Inercijalno + Datalink (Potvrđena Dvosmjerna veza) [18] | Inercijalno + Datalink (Standardna veza) [10]
Stealth Presretanje | Jedinstvena prednost pasivnog IIR tragača [4] | Standardna (IR je pasivan) [15]
----------------------------------------------------------------------



V. Terminalna manevarska sposobnost i presretanje pri visokim G-silama

A. Uloga vektorskog upravljanja potiskom (TVC)

Oba sustava su vertikalno lansirana (VL) i koriste TVC (Thrust Vector Control) uz aerodinamička krila.[3, 6] TVC je ključan za postizanje maksimalne manevarske sposobnosti odmah nakon lansiranja, što omogućuje pokrivenost od 360 stupnjeva.[13, 16] Također, TVC je neophodan u terminalnoj fazi, posebno pri velikim napadnim kutovima ili niskim brzinama gdje su aerodinamičke površine manje učinkovite.

B. Komparativne metrike agilnosti

IRIS-T SLM, s obzirom na svoje podrijetlo iz SRAAM-a, stavlja naglasak na ekstremnu agilnost u bliskom dometu. Projektil je pripisan sposobnosti izvođenja zaokreta od 60 g pri velikoj kutnoj brzini.[6] Ova iznimna agilnost je od vitalne važnosti za presretanje visoko manevrirajućih borbenih zrakoplova ili krstarećih projektila u posljednjim sekundama leta.

VL MICA NG također postiže vrlo visoke G-sile (50g do 7 km).[13] Međutim, s obzirom na nešto veću masu (112 kg u odnosu na bazični IRIS-T AAM od 87.4 kg) [3, 6], VL MICA NG je usmjeren na zadržavanje kinetičke energije na duljem dometu (40+ km) putem dvopulsnog motora.

C. Geometrija angažmana i LOAL

Oba sustava su vertikalno lansirana, što osigurava pokrivenost od 360 stupnjeva, eliminirajući mrtve kutove.[13] Također koriste sposobnost zaključavanja nakon lansiranja (LOAL), što je presudno za gađanje ciljeva izvan dometa akvizicije tragača pri lansiranju ili ciljeva koji se nalaze iza platforme za lansiranje.[3, 13]

Iako IRIS-T SLM ima blagu prednost u maksimalnoj trenutnoj G-sili (60g), što je idealno za "borbu nožem" protiv visoko agilnih lovaca, dvopulsni motor MICA NG [7] pruža superiornu mogućnost održavanja visoke manevarske sposobnosti na samom rubu dometa od 40 km, gdje je projektilu potrebna dodatna energija za terminalne manevre. Stoga, IRIS-T SLM je optimiziran za bliski kinetički angažman, dok MICA NG uravnotežuje tu potrebu s BVR kinetičkom specijalizacijom.

VI. Operativna učinkovitost i ublažavanje prijetnji

A. Sposobnosti protiv krstarećih projektila i dronova

Oba sustava su razvijena s ciljem presretanja cijelog spektra modernih zračnih prijetnji.

VL MICA NG je dizajniran za pružanje "izvanredne obrane protiv zasićujućih protubrodskih napada" [9], što uključuje nisko leteće krstareće projektile. Njegov IIR tragač učinkovit je protiv ciljeva niskog radarskog odraza (low-signature targets) i vođenih bombi.[16]

IRIS-T SLM je borbeno dokazan protiv krstarećih projektila. Sustav je eksplicitno dizajniran za obranu od zrakoplova, helikoptera, dronova i krstarećih projektila.[2] Njegova visoka preciznost i TVC omogućuju učinkovito praćenje i presretanje manevrirajućih ciljeva.

B. Multi-Target angažman i obrana od zasićenja

VL MICA NG je višeciljni sustav s visokom brzinom paljbe i mogućnošću istovremenog gađanja više ciljeva.[3, 9]

IRIS-T SLM također ima izvrsne sposobnosti obrane od zasićenja. Sustav može "istovremeno angažirati mnoge mete" i uspješno odbiti masivne neprijateljske raketne udare.[2, 17] Ovo je omogućeno integracijom s naprednim 3D radarima (poput TRML-4D) koji omogućuju brzo praćenje i automatizirano upravljanje angažmanom.[19]

C. Otpornost na protumjere (ECCM/IRCCM)

Otpornost na protumjere je područje gdje se VL MICA NG ističe svojom temeljnom dizajnerskom filozofijom. Dvostruki tragač (AESA RF i Pasivni IIR) predstavlja vrhunsku ECCM strategiju.[16] Ako neprijatelj koristi snažno radarsko ometanje, sustav se prebacuje na pasivno IIR navođenje; ako koristi toplinske mamce, aktivni AESA tragač preuzima vođenje.[4] Ova redundantnost čini sustav izuzetno otpornim na bilo koju pojedinačnu vrstu protumjera.

IRIS-T SLM, iako visoko otporan zahvaljujući naprednoj obradi slike koja razlikuje metu od mamaca [17], oslanja se isključivo na optičku (IR) domenu za terminalno navođenje.

D. Borbena provjera i anti-balistički potencijal

IRIS-T SLM je operativno dokazan u borbenim uvjetima. Sustav je ušao u službu 2022. godine te je raspoređen u Ukrajini, gdje je pokazao učinkovitost protiv krstarećih projektila, a postoje izvješća i o presretanju balističkih projektila kratkog dometa (SRBM).[2, 19] Ova borbena potvrda operativne pouzdanosti i sposobnosti protiv modernih, stvarnih prijetnji predstavlja ključnu prednost u međunarodnoj nabavi.

Sposobnost IRIS-T SLM-a da presretne SRBM-ove podržana je njegovom potvrđenom sposobnošću dosezanja visine od 20 km.[2, 6] Presretanje balističkih prijetnji, čak i u terminalnoj fazi, zahtijeva visok visinski strop i ekstremnu terminalnu energiju. Iako VL MICA NG ima superiornu otpornost na ometanje, potencijalno manji maksimalni visinski strop u odnosu na 20 km IRIS-T SLM-a može ograničiti njegovu učinkovitost protiv ciljeva s visokom balističkom putanjom.[6] Stoga, IRIS-T SLM operativno pripada višem sloju PZO-a za obranu od kvazi-balističkih prijetnji.

VII. Status programa, usvajanje i pouke

A. Operativna zrelost i potvrda

IRIS-T SLM je potpuno operativan i u aktivnoj službi (Njemačka, Ukrajina, Egipat).[2, 20] Njegova uporaba u Ukrajini služi kao kritična stvarna referentna točka za zapadne MRAD sustave.

VL MICA NG je napredan, ali su isporuke za zemaljsku (VL) varijantu zakazane tek od 2026. godine.[7, 14] Francuska planira operirati devet VL MICA NG lansera do 2030., a dvanaest do 2035..[14] Pomorski i kopneni sustavi VL MICA (prethodne generacije) usvojeni su od strane 15 oružanih snaga diljem svijeta.[7]

B. Strateški korisnici i interoperabilnost

Operatori IRIS-T SLM-a uključuju Njemačku, Švedsku, Ukrajinu, i Egipat, koji je naručio značajan broj (23 jedinice i 400 projektila).[2, 20] Značajno je da su oba sustava europske proizvodnje i testirana su za interoperabilnost s NATO-om.[11]

Iskustvo Danske, koja je uložila u VL MICA, IRIS-T SLM i NASAMS [21, 22], kao i činjenica da Egipat nabavlja i IRIS-T SLM (SAM) i MICA NG (AAM varijante) [2, 3], ukazuje na trend diverzifikacije. Ključni kupci ne biraju isključivo jedan sustav, već ih integriraju u slojevitu obranu kako bi iskoristili jedinstvene prednosti svakog sustava.

C. Strateško pozicioniranje na tržištu

IRIS-T SLM/SLX je pozicioniran kao skalabilna obitelj koja pokriva srednji do dugi domet (40 km do 80 km za SLX i 100 km za HYDEF) [2], fokusirajući se na čistu IR/IIR tehnologiju (ili kombiniranu za SLX).

VL MICA NG je pozicioniran kao vrhunsko fleksibilno rješenje s dvostrukom ulogom, pokrivajući i bliski domet i pouzdano srednji domet (40+ km), s naglaskom na multisenzorskoj otpornosti.

Ekonomičnost logistike i održavanja proizlazi iz činjenice da su oba proizvođača uspješno iskoristila postojeće platforme projektila zrak-zrak za svoje sustave PZO-a.[2, 10] To smanjuje troškove razvoja i logističku složenost za operatore koji već koriste zrak-zrak varijante (npr. korisnici Rafalea za MICA NG [3] ili Eurofightera/Gripena za IRIS-T [6]).

VIII. Strateški zaključci i preporuke

A. Sinteza performansi

Komparativna analiza VL MICA NG i IRIS-T SLM ukazuje na dvije komplementarne, ali različito optimizirane platforme unutar MRAD kategorije.

VL MICA NG ima neusporedivu prednost u redundantnosti navođenja (AESA RF i Pasivni IIR), što osigurava vrhunsku otpornost na protumjere u svim vremenskim uvjetima. Njegov dvopulsni motor pruža odlične kinetičke performanse na dugom dometu (>40 km). Zbog svojih dimenzija, idealan je za integraciju na manjim platformama.

IRIS-T SLM dominira u visinskom omotaču s potvrđenim stropom od 20 km i nudi superiornu terminalnu agilnost (60g), koja proizlazi iz njegove SRAAM baštine. Njegova operativna zrelost i dokazana učinkovitost protiv krstarećih i balističkih prijetnji u stvarnim borbenim uvjetima daju mu značajnu prednost u pogledu povjerenja.

B. Preporuke temeljene na operativnim prioritetima

1. Prioritet 1: Fleksibilnost i Otpornost na Elektroničko Ratovanje (EW): Preporučuje se MBDA VL MICA NG. Njegov dualni tragač pruža neupitnu taktičku fleksibilnost i jamči uspjeh misije čak i kada su IR ili RF uvjeti suboptimalni, smanjujući ovisnost o jednom senzorskom načinu rada.
2. Prioritet 2: Pokrivenost Velikih Visina i Borbeno Dokazana Učinkovitost: Preporučuje se Diehl Defence IRIS-T SLM. Njegov visinski strop od 20 km ključan je za obranu od prijetnji s visokim balističkim putanjama. Njegova operativna povijest pruža najvišu razinu povjerenja u sposobnosti presretanja modernih prijetnji.
3. Optimalna Doktrina (Slojevita Obrana): Najrobusnija obrambena arhitektura, što potvrđuju strateške nabave u Danskoj i Egiptu, uključuje integraciju oba sustava. IRIS-T SLM može se koristiti za dublju obranu područja i presretanje na velikim visinama, dok se VL MICA NG koristi za unutarnji sloj, pomorsku obranu i situacije koje zahtijevaju maksimalnu otpornost na kompleksne elektroničke protumjere.

Orqa je već razvila i dron s optičkim kabelom.

Svako živ to razvija. Pogotovo zemlje kojima nije zabranjeno kupovati dijelove iz Kine.

Razvija li sarajevska carsija?

IDS-ovci protiv vojne proizvodnje u pulskom Uljaniku i vraćanja dijela zračne luke Pula u ruke HRZ-a. Kažu biti će vojni cilj!