Raguž na sarajevskom derbiju



Kandidat za hrvatskog člana predsjedništva na nedavno održanim izborima u Bosni i Hercegovini Martin Raguž ovu nedjelju odlučio je iskoristiti za sarajevski derbi.

Naime, objektiv fotoreportera portala Klix.ba snimio je na tribinama stadiona Grbavica Martina Raguža, Nihada Imamovića, Muhameda Konjića, te brojne druge osobe iz društvenog i političkog života u BiH.

Utakmici je prisustvovao i direktor FK Sarajevo Dino Selimović.

Ostaje nepoznanica za koga je Martin Raguž navijao za FK Željezničar ili FK Sarajevo?

http://hms.ba/za-koga-navija-martin-rag ... -sarajevo/

Martin Raguž: Nema čuđenja povodom mog prisustva na sarajevskom derbiju

U nedjelju je odigran 104. sarajevski derbi, a na tribinama stadiona Grbavica su bile brojne osobe iz društvenog i političkog života u BiH. Jedan od njih je i Martin Raguž, predsjednik HDZ-a 1990 i kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na proteklim izborima.

Martin Raguž: Nema čuđenja povodom mog prisustva na sarajevskom derbiju Martin Raguž (Facebook) Mnogi mediji su pisali o interesovanju Martina Raguža za fudbal, a posebno što se radi o sarajevskom derbiju, pa se on odlučio obratiti javnosti na svom Facebook profilu.

"Kao veliki zaljubljenik u fudbal, ali i sport općenito, u skladu sa mojim mogućnostima, povremeno posjećujem sportske manifestacije od Orašja do Neuma. Nekoć slavni američki trener, Vincent Lombardi, jedne prilike je kazao 'Ljudi koji rade zajedno će uvijek pobijediti, svejedno da li to bilo protiv kompleksnih odbrana u nogometu ili protiv problema modernog društva'. Vrijeme je da zajedno podvučemo crtu pod predrasude, podjele i sukobe, te konačno krenemo na put ka europskoj, ravnopravnoj, pravednoj i zaposlenoj Bosni i Hercegovini. Stoga nema čuđenja povodom mog prisustva na sarajevskom derbiju na kojem su snage odmjerili Sarajevo i Željezničar", napisao je Raguž na svojoj Facebook stranici.

Facebook status je izazvao buru komentara, a neki su se odlučili pozvati Raguža na "termin", na što je on odgovorio da bi se rado pridružio ekipi.

Istraživanje: Kakav je izborni legitimitet Martina Raguža?

Objavljeno 05.11. - 11:00
Tabelarni prikaz strukture glasova



Martin Raguž osvojio je ukupno oko 48.450 nehrvatskih, dominantno bošnjačkih, glasova, pokazala je analiza izbornih rezultata kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH koju je uradio Institut za društvena i politička istraživanja (IDPI) iz Mostara. U analizi IDPI-a zaključeno je kako je Raguž u strukturi svojih glasova imao oko 52 posto nehrvatskih glasova.

– U županijama i općinama u kojima hrvatske stranke predstavljaju značajan politički faktor i u kojima hrvatski birači čine većinu ili značajan udio u stanovništvu, kandidat HNS-a Dragan Čović je osvojio većinu svojih glasova, te je u odnosu na kandidata HDZ 1990 Martina Raguža ostvario oko tri puta više glasova birača. U županijama u kojima bošnjački birači čine dominantnu većinu stanovništva (Sarajevska, Tuzlanska, Zeničko-dobojska, Bosansko-podrinjska, Unsko-sanska) kandidat Martin Raguž ostvario je značajno bolji rezultat od kandidata Dragana Čovića, stoji u analizi.

Raguž dobar u Sarajevu

Ove su pravilnosti prepoznate i u izbornim stožerima stranaka koje su ih kandidirale, navedeno je u analizi. Tako su već u izbornoj noći unutar stožera koalicije HNS-a naglasili dominantnu pobjedu Čovića unutar hrvatskog naroda, a u stožeru HDZ-a 1990 naglasili su Martina Raguža kao kandidata s „dvostrukim legitimitetom“ pokušavajući na taj način objasniti očigledni i veliki utjecaj bošnjačkih birača na rezultat njihovog kandidata.

-U pet dominantno bošnjačkih županija Raguž je ostvario tri puta bolji rezultat od Čovića, dok je unutar hrvatskog biračkog tijela kandidat Martin Raguž ostvario tri puta slabiji rezultat od Čovića. Analizom je potvrđeno da je nehrvatski (dominatno bošnjački) legitimitet Raguža, koji izvire iz podrške bošnjačkih birača njegovom političkom programu, jači od izbornog legitimiteta koji izvire iz podrške hrvatskih birača, naveli su analitičari IDPI-a.

Iako je nemoguće do kraja utvrditi kako su glasovali pojedini birači, iz IDPI-a su pojasnili kako usporedba rezultata kandidata za člana Predsjedništva i rezultata liste stranke koja ga je kandidirala, uz podatke o nacionalnom sastavu pojedine općine, dopušta s vrlo velikom vjerojatnošću pretpostaviti udio nehrvatskih glasova za određenog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH

-Raguž je kao kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva u strukturi svojih glasova imao dominantan broj nehrvatskih (prvenstveno bošnjačkih) glasova, istaknuto je u analizi.
U tri županije s hrvatskom većinom (Zapadnohercegovačka, Herceg-bosanska i Posavska) Čović je osvojio 44.283 glas, što je 11,3 posto više od liste HDZ/HNS, dok je Martin Raguž osvojio 17.440 glasova, što je 18,5 posto više od liste HDZ 1990 koja je osvojila 14.713 glasova.

U županijama s bošnjačkom većinom (Tuzlanska, Sarajevska, Zeničko-dobojska, Unsko-sanska, Bosansko-podrinjska), s druge strane, Raguž je ostavio znatno bolje rezultate.

-Smatramo metodološki ispravnim „višak“ glasova koje je kandidat Martin Raguž dobio u odnosu na listu HDZ 1990, smatrati glasovima koje je dobio od nehrvatskih (dominantno bošnjačkih) birača.Najdrastičniji primjer u tom smislu je Grad Sarajevo i cijela Sarajevska županija. Primjetna je uvjerljiva pobjeda u Gradu Sarajevu Martina Raguža u odnosu na bošnjačke kandidate: Sefera Halilovića, Bakira Hadžiomerovića i Mustafu Cerića, a po broju glasova je Martin Raguž u Gradu Sarajevu vrlo blizu vodećim bošnjačkim kandidatima: Izetbegoviću, Radončiću i Suljagiću.

U cijeloj Sarajevskoj županiji Raguž je osvojio ukupno 24.969 glasova, a lista HDZ 1990 je osvojila 1.402 glasa (lista HDZ/HNS je osvojila 1.647 glasova). Znači, Martin Raguž osvojio je 23.567 glasova više od liste svoje stranke. Opravdano je zaključiti da je Raguž je u Sarajevskoj županiji osvojio oko 23.500 nehrvatskih (dominatno bošnjačkih) glasova, stoji u analizi IDPI.

Manje od pola hrvatskih glasova

U Tuzlanskoj je županiji Raguž je osvojio 9.522 glasa, a lista HDZ 1990 1.175 glasova. Dakle, Raguž je osvojio je 8.347 glasova više od liste svoje stranke. S druge strane, u Tuzlanskoj su županiji Dragan Čović i lista HDZ-a i HNS-a ostvarili približno isti rezultat (Dragan Čović 4.543, a HDZ/HNS 4.626).

-Opravdano je zaključiti da je Martin Raguž u Tuzlanskoj županiji osvojio oko 8.300 nehrvatskih (dominantno bošnjačkih) glasova, zaključeno je, dok je u Zeničko dobojskoj osovojio oko 7.000 dominatno bošnjačkih glasova.

U Bosansko-podrinjskoj je županiji po popisu 1991. živjelo samo 80 Hrvata, a danas ih ima nekoliko puta manje. No, tamo je Raguž osvojio 564 glasa, od toga u Goraždu 537, a lista HDZ 1990 je osvojila samo jedan glas. Opravdano je stoga zaključiti da je Raguž je u Bosansko-podrinjskoj županiji osvojio 550 nehrvatskih (dominatno bošnjačkih) glasova. U Unsko-sanskoj je osvojio oko 1.600 nehrvatskih glasova.

-Ukupno, u u pet županija s dominantnom bošnjačkom većinom Martin Raguž osvojio je 47.201 glas, a lista HDZ 1990 osvojila je 6.067 glasova. Znači, Martin Raguž osvojio je 41.134 glasa više od liste svoje stranke, tj. osam puta više od liste svoje stranke, navedeno je.

U Hercegovačko-neretvanskoj i Srednjobosanskoj županiji Čović je osvojio 61.756 glasova, što je 5,2 posto više od liste HDZ-a i HNS-a koja je osvojila 58.692 glasa, dok je Martin Raguž osvojio 27.336 glasova, što je 52,2 posto više od liste HDZ 1990 koja je osvojila 17.958 glasova.

-Smatramo metodološki ispravnim „višak“ glasova, iznad odstupanja od 10 posto, koje je kandidat Martin Raguž dobio u odnosu na listu HDZ 1990, smatrati glasovima koje je dobio od nehrvatskih (dominantno bošnjačkih) birača. Opravdano je zaključiti da je Martin Raguž u „mješovitim“ županijama osvojio oko 7.500 nehrvatskih glasova, stoji u analizi!

Analitičari IDPI-a navode kako je Raguž u ukupnoj strukturi svojih glasova imao čak 52 posto nehrvatskih, odnosno dominantno bošnjačkih.

-U pet dominantno bošnjačkih županija Raguž je ostvario tri puta bolji rezultat od Čovića, dok je unutar hrvatskog biračkog tijela kandidat Martin Raguž ostvario tri puta slabiji rezultat od Čovića.

Analizom je potvrđeno da je nehrvatski (dominatno bošnjački) legitimitet Raguža, koji izvire iz podrške bošnjačkih birača njegovom političkom programu, jači od izbornog legitimiteta koji izvire iz podrške hrvatskih birača, naveli su analitičari IDPI-a./dnevnik.ba/hms/

Ivo i Veselko Raguž oslobođeni krivice za ratne zločine

Apelaciono vijeće Suda BiH djelimično je ukinulo presudu kojom su Veselko i Ivo Raguž oslobođeni krivice za zločin počinjen na području Stoca i Čapljine.

“Presuda Suda BiH u odnosu na optuženog Ivu Raguža ukinuta je u cijelosti, a djelimično u odnosu na optuženog Veselka Raguža, te je u tom dijelu određeno održavanje pretresa pred vijećem Apelacionog odjeljenja”, priopćeno je iz Državnog suda.

Prvostupanjskom presudom iz siječnja ove godine, Raguži su oslobođeni optužbi za uhićenje i zatvaranje muškaraca bošnjačke nacionalnosti s područja Stoca, preseljenje bošnjačkih žena i djece, te fizičko zlostavljanje i mučenje civila u Dretelju od početka srpnja do kraja kolovoza 1993. godine.

Veselku Ragužu se sudilo kao zapovjedniku Četvrte brigade ‘Knez Domagoj’ Hrvatskog vijeća obrane (HVO), a Ivi Ragužu kao pripadniku ove jedinice. Na ovu presudu Tužiteljstvo BiH se žalilo, zatraživši da se presuda ukine i održi pretres pred Apelacionim vijećem. Obrane su tada zatražile potvrđivanje oslobađajuće presude.

Sud BiH je u priopćenju o ukidanju presude navelo da je dio presude koja se odnosi na Veselka Raguža potvrđen, ali zbog nedostupnosti optužnica i presuda nije jasno za koje je događaje on oslobođen. Suđenje Ragužima počelo je u prosincu 2011. godine, prenosi Justice report.

Jeli se Safet možda oglasio glede "bijelog kruha"? Kako će ovaj "europski" političar objasniti stotinama tisuća nezaposlenih i desetinama tisuća koji godinama čekaju svoje zarađene plaće, da će on kasirati još godinu dana za mjesto u Parlamentu BiH gdje ga više nema (kao navodno nema se gdje vratiti), po nekoliko tisuća KM-a mjesečno, a ima bolju poziciju u stranci nego kad je ušao u taj Parlament. Gdje je tu "povlačenje crte"? Jes malo morgen kad je vlastiti džep u pitanju!

Martin Raguž
Prije 4 sata/i
Ovu prekrasnu zemlju napuštaju mladi ljudi, čitave obitelji, a to treba zaustaviti i poslati poruku da je ovdje moguće živjeti temeljem znanja, obrazovanja i vlastitog rada. Zato treba kredibilna politika, institucije koje se mogu nostii s tim i treba nam jasno i precizno partnerstvo sa zemljama prijateljima, prvenstveno EU.

Napuštaju “Devedesetku” zbog “nepotizma, korupcije i preferiranja Ramljaka”

Ogorčeni činjenicom da, kako navode u priopćenju, HDZ1990 sve više postaje obiteljska stranka njezinih čelnih ljudi, članovi područnih odbora mostarskog odbora “Devedeesetke” najavljuju napuštanje ove stranke, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

-Naime, HDZ1990 koji se hvali davanjem mogućnosti mladima za politički angažman, zloupotrijebio je angažman mladih kako bi pojedinci iz vrha Županijskog odbora i vrha stranke sproveli svoje privatne namjere. Umjesto da se uistinu radi i djeluje na promociji mladih, visokoobrazovanih i kvalitetnih kadrova stranke i omogući jednaka mogućnost uspjeha na izborima, predsjednik Županijskog odbora HNŽ i tajništvo stranke su, u suradnji i s drugim strankama poput omraženog HDZ-a BiH, putem biračkih odbora dogovorili i isposlovali prolazak na izborima svojih favorita, navodi se u priopćenju za javnost područnih odbora GO HDZ 1990. Mostar.

To su, preciziraju, ovaj put bili kandidati s liste iz Rame.

podsjetimo od troje zastupnika, koliko ih je s liste HDZ 1990 izabrano u skupštinu hercegovačko-neretvanske županije- dvoje ih je iz Rame- ilija Cvitanović, glavni tajnik stranke i Luka Faletar još uvijek aktualni zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta F BiH.

-Kandidatima GO Mostar ne samo da je onemogućen podjednak tretman u predizbornim aktivnostima, nego smo pretrpjeli i cijeli niz niskih udaraca i opstrukcija, a sve kako bi se onemogućio bilo kakav rezultat neovisnim i slobodnomislećim mladim osobama kojima je u cilju raditi za dobrobit naroda, a ne stranaka i ljudi koji županiju tretiraju privatnim vlasništvom, ističe se u priopćenju.

Područni odbori mostarskog odbora “Devedesetke” napominju kako nemaju ništa protiv drugih općina u HNŽ-u, ali, dodaju, zar nije zabrinjavajuća činjenica da u Skupštini HNŽ-a općenito ima ponajmanje zastupnika iz Mostara, najvećeg središta županije?

-Vrhunac licemjerstva vodstva je HDZ-a 1990 je instaliranje rodbine, sinova i kćeri na odgovorne funkcije u stranci, što ponajbolje govori o mogućnostima i opredijeljenosti mladima ove stranke. Dakle, ono što je najbitnije jeste tko su i koliko je debel novčanik roditelja mladih kojima se daje prigoda. Je li to ta opredijeljenost mladima HDZ-a 1990?, pitaju se članovi mostarskih područnih odbora “Devedesetke”, te zaključuju:

-Radi kontinuiranog omalovažavanja i opstruiranja ovim putem najavljujemo napuštanje stranke od strane mladih i visokoobrazovanih kadrova HDZ-1990 iz Mostara, a vrlo vjerojatno i određenih izabranih zastupnika HDZ-a 1990 s viših razina, navodi se u priopćenju područnih odbora HDZ 1990. Mostar./HMS/

-Radi kontinuiranog omalovažavanja i opstruiranja ovim putem najavljujemo napuštanje stranke od strane mladih i visokoobrazovanih kadrova HDZ-1990 iz Mostara, a vrlo vjerojatno i određenih izabranih zastupnika HDZ-a 1990 s viših razina, navodi se u priopćenju područnih odbora HDZ 1990. Mostar./HMS/

Govoreći, pak, o procesima formiranja vlasti, Cvitanović je potvrdio kako su spremni dati svoj doprinos u uspostavi parlamentarnih većina i participaciji vlasti na načelima koja su sadržana u deklaraciji pučkih stranaka, potpisanoj u travnju ove godine.

Budući da smo kredibilan partner, odgovoran prema vlastitom potpisu, mi smo spremni dati svoj doprinos u uspostavi parlamentarnih većina i participaciji vlasti na načelima koja su sadržana u spomenutoj deklaraciji

HDZ 1990. je izborio mandat u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, te kao takva je relevantan čimbenik za pretendiranje i participaciju u izvršnoj vlasti najviše razine. No, HDZ 1990. neće ići u vlast pod svaku cijenu. Spremni smo sudjelovati u koalicijama

U SBK-u nema koalicije DF-a sa SDA-om i HDZ-om BiH

SBŽ: Položena zakletva, čestitke i osmijesi novih zastupnika, među kojima su i dvojica ministara iz još aktuelne Kantonalne vlade. A onda su počele političke igre i nadmetanja oko dijela izbornog kolača. Kako DF ranije nije uspjela od SDA dobiti pristanak za imenovanje svoga kandidata u rukovodstvo Skupštine, zajedničkim nastupom DF-a, SDP-a i SBB-a formirali su Klub Bošnjaka, imenovali predsjednika i, naravno, predložili svoga kandidata - Edina Mašića.

Tokom glasanja podržao ih je i HDZ 1990, ali bezuspješno. SDA i HDZ BiH imali su više ruku. "Očito je da će trebati još malo političkog usaglašavanja", smatra Josip Kvasina, predsjedavajući Skupštine SBK-a.