U Zivinicama je prije rata bilo samo jedno vecinski hrvatsko selo,a to je Spreca koje je danas vecinski Bosnjacko.
U Celicu ima naselje Drijenca koje je odvojeno od Hrvatskih sela iz Tuzle,u Lukavcu su bila prije rata dva naselja sa Hrvatskom vecinom od kojih je jedno danas zaseok,a drugo je vecinski Bosnjacko tj.Bistarac Donji.
U Tuzli su Hrvatska naselja odvajena jedno od drugih pa se ne moze napravit opstina bez Bosnjackih sela ali mi ne damo.

Ne damo ni mi ni Srbi Bosnu, jedinstvenu, cjelovitu, nedjeljivu. Štaš sad?

Nemorate nam ni dat,ko vas tjera da nam date jedinstvenu,cjelovitu,nedjeljivu samo nemojte da pravit okupatorsku zonu kao sto su Srbi napravili.

Ma nemoj mi reći :) po čemu je 'spreča' većinski bošnjački, zato što se tu doselilo desetak bošnjaka? Koji u ostalom i nisu tu već uglavnom vani, na nekim njihovim kućama ćeš vidjeti tablu da prodaju istu, jer su se odlučili vratiti u podrinje. Ti bošnjaci su uglavnom kupili plac za kuću i malo okolo kuće, dok je ostalih 90% spreče i dalje hrvatski grunt ;)
Dalje, gdje su Lug, G Živinice, Strašanj..

Drijenča nije odvojena od ostalih hrvatskih naselja, naprotiv, naslonjena je na Dokanj, Breške, Hrvatsku Obodnicu, a na sjever samo tri bošnjačka naselja stoje između njih i hrvatskih naselja u Brčko distriktu.

Ne lupetaj za Bistarac kada ne znaš činjenice, da je pola Bistarca iseljeno prije rata od strane rudnika, gdje je danas jezero bistarac tu je bilo katoličko groblje i čisto hrvatsko naselje. Mještani tog bistarca su se preselili u Lukavac i onaj dio odmah na ulazu u lukavac. Drugi Bistarac je ostao netaknut i ne bih rekao da je 'zaselak' . Malo toga je prodano, uglavnom i dalje je 90% grunt u hrvatskim rukama.

U Tuzli su uglavnom hrvatska naselja povezana u prilog ti dostavljam kartu koja prati hrvatski grunt
http://maps.google.com/maps/ms?ie=UTF8& ... 8&t=h&z=11

Ne budi glup, kao da će tebe (Vas) tko pitati hoćeš li dati ili nećeš, kada dođe vrijeme o tome će odlučiti međunarodna zajednica. Takvim stavom samo sebe gurate u izolaciju i čačkate mečku ;)

Općina Soli će biti, imamo legitimno (međunarodno) pravo na to. I njene granice će biti točno tamo gdje je bio hrvatski grunt 1990 godine.

Super karta

To je grub prikaz prostora na kojemu hrvati imaju grunt tj nekretnine..

Ovaj "problemčić" se lako riješi probijanjem novih putnih pravaca

Članak o formiranju hrvatske općine Soli: http://www.posavski-obzor.info/komentari/opcina-soli

http://www.bljesak.info/content/view/62879/155/

Zašto niti jedna općina s hrvatskom većinom ne sudjeluje u ovom projektu?

Koliki bi, po tvom mišljenju, trebao biti minimalan broj stanovnika za osnutak nove općine?

Osim donošenja planova prostornog uređenja, što još smatraš vitalnim funkcijama općine, a da bi bilo ugroženo usitnjavanjem općina?

Najjednostavniji put bi bio da drzava, entiteti i kantoni pocnu bezrezervno implementirati "European Charter of Local Self-Government". Mislim da ga je BiH ratificirala.

Zaboravio si gdje se može napraviti Hrvatske općine u RS... Komušina, Kotor Varoš, Ivanjska, kao, naravno i u Posavinu.

Dok smo na temu evo Ravne-Brčko:

Ako je minimalni broj negdje oko 4.000 stanovnika onda što ćemo sa Ravnom?

Ravno bi trebalo priključiti Neumu.

European Charter of Local Self-Government/Europska povelja o lokalnoj samoupravi
Strasbourg, 15.X.1985

Poveznica na engleski tekst: http://conventions.coe.int/treaty/en/Treaties/Html/122.htm

Hrvatski prijevod: http://www.polis.com.hr/propisi/propisi/povelja.html

@bumerang:

U kojim elementima država, entiteti i županije sprječavaju primjenu spomenute Povelje?

Odnosno, koji članci Povelje nisu primijenjeni u BiH?

Neke općine ne mogu biti osnovane, razlog je rat i njegove posljedice.
Svo trgovanje općinama i granicama svodi se eventualno na danas nenastanjena
područja, kako i spajanje postojećih općina.
Ne može se vratiti stanje iz 1991 to treba izbiti iz glave.

Slažem se.

Mislim da po tomu pitanju ne treba otkrivati toplu vodu, jednostavno treba preuzeti rješenja iz drugih, po određenim odrednicama sličnih država, Švicarske, Belgije itd. Dakako ako je to moguće prilagoditi našim uvjetima.

A što se tiče vitalnih funkcija općine, općina je po svojoj prirodi jedinica lokalne samouprave i sukladno tomu općina bi trebala biti mjesto gdje građani sami upravljaju i odlučuju o nizu životnih pitanja.
Usitnjavanjem općina bi se, (ako bi preuzela sve ovlasti općina koje sada ima) znatno povećala administracija. Ako bi se broj uposlenih reducirao to bi se odrazilo na učinkovitost i zakonitost uprave, došlo bi do usporavanja rada iste a s tim u svezi i do znatnog jačanja korupcije i pravne nesigurnosti.
Jednostavno, male općine sa nekoliko uposlenih ne mogu odgovoriti zahtjevima koje se pred njih postavljaju a ako se uposli dovoljno ljudi za te poslove onda bi probujala administracija.
Jedini izlaz iz te situacije jeste smanjenje ovlasti, dakle dužnosti općine i prenijeti ih na viši nivo, ili utemeljiti zajedničke službe za nekoliko općina, ali time se ništa ne dobija.
A sad, koje funkcije općine bi se reducirale... heh, pored urbanizma time bi došlo do reduciranja prihoda općine, zatim do reduciranja u radu inspekcijskih službi a vjerojatno i u oblasti (veoma bolnoj i glede koje je situacija u kadrovskom a i u orgazicionom smislu vrlo loša na našim prostorima) imovinsko pravnih poslova, osobito poslova zamljišne, katastarske evidencije, geometarskih poslova. Teško da svaka općina može imati svoj katastar, i sada neke manje općine su vezane uz neku veću po tom pitanju, a cijepanjem općina bi se taj problem i dodatno usložio ili u najmanjem sve bi ostalo isto, i dalje bi stanovnici novoformiranih općina išli u taj stari katastar kao zajedničku službu. A ta služba ne bi bila jedina koja bi bila zajednička. Pa se postavlja pitanje - ako ne možemo učiniti da nove općine samostalno funkcioniraju (čast iznimkama) zašto ih formirati kada će ionako po sve važne i konkretne stvari ići na zajedničku službe ili više tijelo uprave, a novoformirana općina preuzeti manje značajne, simbolične funkcije?
To je moje skromno mišljenje, možda griješim... možda netko misli da je rješenje u manjem broju službenika ali da oni "rade svoj posao". Ali mi koji smo radili u državnoj upravi znamo da nije baš tako i da je to utopija. Povećanjem obujma posla i odgovornosti samo ismo doveli napuštanja mjesta od strane najsposobnijih kadrova koji ne bi radili za šugavu plaću 12 sati dnevno. S vremenom bi ostao samo kadrovski škart, najnesposobniji koji se ne mogu nigdje drugo zaposliti, groblje kadrova.
Eto...

@Bobovac:

Izuzetno sam zahvalan i zadovoljan objašnjenjima.

Sumirat ću tvoje stavove:

Razbijanje velikih općina na manje, ugrozilo bi obavljanje sljedećih funkcija na općinskoj razini:
1.) urbanizma (plan prostornog uređenja)
2.) imovinsko-pravnih poslova (katastar)
3.) inspekcijskih službi

Kako bi zadržale postojeći kapacitet administrativnih službi, novostvorene manje općine morat će povećati postotak aktivnog stanovništva zaposlenog u administraciji. (Povećanje birokracije per capita).

Smanjit će se općinski prihodi iz kojih se financiraju razne potrebe (problem gospodarskog temelja za novoosnovane male općine, bez jačeg ekonomskog centra).

Općine u Belgiji

Flandrija:
1.) Flandrijske općine s frankofonima (prsten oko Bruxellesa)
Drogenbos 4 876
Kraainem 13 150
Linkebeek 4 759
Sint-Genesius-Rode 18 021
Wemmel 14 774
Wezembeek-Oppem 13 504

2.) Flandrijske općine na granici s Valonijom i posebnim pravima za frankofone
Bever 2 023
Herstappe 84
Mesen 988
Ronse 24 158
Spiere-Helkijn 2 030
Voeren 4 207

Valonija:
1.) Valonske općine s Flamancima
Comines-Warneton 17 562
Enghien 11 980
Flobecq 3 287
Mouscron 52 825

Napomena: Gustoća naseljenosti Belgije je cca. 356 st./km2, a BiH ima gustoću naseljenosti ispod 70 st./km2.

Podatci za broj stanovnika općina su iz 2006. i 2008. godine.

Bobovac, lijepo si to objasnio, no živimo u doba informatičkih tehnologija, gdje se većina stvari može obaviti na jedan ili dva klika mišem. Nema potrebe za velikom administracijom, vozačima načelnika, tajnika, zamjenika itd.

Načelnik treba da vodi brigu o svojim građanima i da je dostupan tijekom radnog vremena, a ne kao sada, do njega ne mozes doci ni pomocu magičnog štapića.

U Evropi je trend cijepanja općina na manje teritorije. Slažem se sa Bobovcem u nekim pogledima ali nije istina, da su zbog inspekcija i sličnih organa manje općine veći zalogaj. Upravo suprotno. Ja živim u općini odnosno u jednoj od dvije novonastale od prvobitne općine iz 1994. godine. I te nove općine su funkcionalnije od one bivše velike. A osim toga, dobro znamo kako općinska središta (a pogotovo u do zadnjeg atoma podjeljenoj BiH) tretiraju pasivnije krajeve ili krajeve koji su u njenom sustavu ali samostalnog karaktera. Pogotovo je problem pri raspodjeli općinskog budžeta, izgradnje i obnove infrastrukture i sl. Svi mi želimo, da se naš novac ulaže u naše dvorište, a ne u naselja 20km udaljena. Naravno komunalno poduzeće je još uvijek isto za sve tri općine, vodovod koji pokriva 65% teritorija bivše općine je u najmanjoj novonastaloj. Slične zajedničke službe su sasvim normalna stvar, financiraju se po glavi stanovnika, u svakom od tih zajedničkih javnih poduzeća sjede po jedan općinski odbornik iz tri općine u nadzornom odboru.
A što se tiče broja funkcionara, u mojoj općini od 3.900-4.000 stanovnika zaposlenih je 5 funkcionara. Ne previše ali sasvim dovoljno. A plate su im manje (osim načelnika) od administrativnih radnika i tajnika po privatnim poduzećima za cca 100 €. I kao što ManInBlack kaže, načelnik je uvijek tu, na terenu.

A što se tiče ovoga:


Potpuno normalno može funkcionirati općina ako izabrani općinski vijećnici preuzmu dio tereta kojeg moraju i funkciski i moralno preuzeti. Naime, od općinski vijećnika se sastavljau odbori za resore koji pokrivaju Gospodarstvo, turizam, prostorsko uređenje, agencije za evropska sredstva i sl... I ako oni odrade svoj posao aktivnim sudjelovanjem u radu i razvoju općine (a ne samo dizanjem ruku na sjednicama) za ona 4 zaposlena i načelnika ostaju samo administrativni poslovi.

Slažem se, nema potrebe za velikom administracijom, ima potrebe za dovoljnom tj primjerenom i u činkovitom administracijom.
Dakako da neki pišljivi načelnik općine ne bi trebao imati svoga šofera. Ne bi trebali postojati ni "kucmajstori" tj daktilografkinje jer svatko treba na računalu ispisati ono što treba, ne bi trebale ni čistačice, nek svatko čisti svoj ured, ne bi trebale ni one što prave kavu, čaj, već bi ih mogao zamjeniti jedan automat.
Samo to su sve namještenici. Osobe koje nemaju visoku stručnu spremu i nisu administracija. Državni sužbenik je osoba sa visokom stručnom spremom, a namještenici obavljaju pomoćne i tehničke poslove.
Posao jednog tržišnog inspektora, jednog referenta za kulturu, jednog pravnika ili urbaniste nije popravljen informatizacijom. Svaki od mora da radi svoj posao kao i prije, da obilaze teen, prave zapisnike, donose rješenja, zaključke... tu im klik miša ne može pomoći osim onoga što je već učinjeno prije 20 godina - prelazak sa pisaćeg stroja na računalo.

Šta mi ovo 2x postavlja isti post? :)

Ok, mislio sam na sve službenike i namještenike koji su na općinskoj sisi.



Pogrešno, informatizacija omogućava svima njima brži pristup potrebnim informacijama, nema potrebe za gubljenjem vremena tražeći po arhivi i debelim knjigama određene podatke, kada se oni mogu i moraju dobiti na klik. Neka jedan službenik dnevno izgubi samo 10 minuta tražeći podatke to je mjesečno 4 sata, godišnje 48 sati ili ti 6 radnih dana. Hajde ti negdje na zapadu izgubi 6 radnih dana zbog ne organiziranosti.. normalno da ćeš propasti zbog ne efikasnosti.