Koja bagra. A znali su Čovića toliko godina politički nepotrebno proganjati po sudnicama.

Ti ih navedi ako ih znaš. Okani se sarkazma.

Ni linka, ni izvora, neki tračevi. Okani se gluposti.

„OPERACIJA GIBRALTAR“ : MARKETINŠKA MAFIJA NA KOLJENIMA

PERI-DERI GOSPODARI MEDIJSKOG PROSTORA U ZATVORU

Više od dvije i pol godine trajala je pravosudna trakavica na relaciji Ljubljana-Sarajevo-Mostar prije nego što je Tužiteljstvo BiH konačno dalo nalog za hapšenje direktora HT-a Mostar STIPE PRLIĆA i ZORANA BAKULE, i njihovih kriminaliziranih poslovnih partnera NEVENA KULENOVIĆA, SENADA ZAIMOVIĆA, DARKA ALEKSIĆA, LAJLE TORLAK i EJUBA KUČUKA; novinari „SB“ su jedini u BiH godinama kontinuirano, beskompromisno, ne pristajući na ucjene, istraživali milijunski kriminal marketinške mafije, nismo posustali ni kada su nam, sveteći se, uskratili sve oglase

Nakon više od dvije i pol godine, koliko je prošlo otkako su inspektori Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) podnijeli Tužiteljstvu BiH kaznenu prijavu protiv članova Uprave Hrvatskih telekomunikacija Mostar i njihovih poslovnih partnera, konačno je došao red i na, do jučer nedodirljivu marketinšku mafiju koja je, zahvaljujući činjenici da su nadzirali raspodjelu milijunskih sredstava namijenjenih za oglašavanje, pod svojom kontrolom držala gotovo cijelu medijsku scenu u BiH. U policijskoj akciji kodnog naziva „Gibraltar“, koja je započela u srijedu (22. oktobra), pripadnici SIPA-e, kantonalnih MUP-ova u Sarajevu, Mostaru i Ljubuškom, kao i banjalučka policija, dobili su nalog za hapšenje devet osumnjičenika i pretres 16 poslovnih prostora u vlasništvu više tvrtki, uključujući i HT Mostar. Do kraja dana su, jedan za drugim, privedeni predsjednik Uprave HT Mostar Stipe Prlić i njegov najbliži suradnik Zoran Bakula, koji je nedavno smijenjen s dugogodišnje funkcije direktora za pokretnu mrežu, direktor marketinške agencije S.V.-RSA Neven Kulenović, njegov brat Sanjin i supruga Belma Kulenović, zamjenica generalnog direktora Televizije Pink BiH Lajla Torlak i direktor Mreže Plus Darko Aleksić. Vlasnici agencija Fabrika i Mita - Senad Zaimović i Ejub Kučuk su vijest da je Državno tužiteljstvo BiH izdalo nalog za njihovo hapšenje dobili na službenom putu. Zaimović se predao u poslijepodnevnim satima, dok se na Kučukov povratak u BiH još čeka.

REKLAME OD DESET MILIJUNA MARAKA

Prema prvim zvaničnim informacijama koje su novinari dobili u SIPA-i, u dosadašnjoj je istrazi utvrđeno da je devetočlana kriminalna družina opljačkala više od pet milijuna eura, odnosno preko deset milijuna KM. Izvlačenje milijunskih iznosa novca obavljali su na temelju lažnih ugovora, za navodni otkup televizijskih prava i usluga, koje uglavnom nikada nisu realizirane, da bi potom novac uplaćivali na račune off shore kompanija, odnosno, na svoje privatne račune u inozemnim bankama. Stoga je i cijela operacija nazvana Gibraltar, po egzotičnom mjestu u kojem je Neven Kulenović registrirao off shore tvrtku 3 Media Limited. Fantomsku je kompaniju, istina, osnovao izvjesni Leonel Ruiz Ramirez, iz meksičkog grada Guadalajara, kojeg je Kulenović postavio za direktora, ali je punomoć za vođenje svih poslova imao on. „Marketinški mag“ iz Sarajeva, Kulenović, u aprilu 2006., kao navodni opunomoćenik tvrtke s Gibraltara, otvorio je poslovni račun u tadašnjoj Bank Austria Creditanstalt, a današnoj UniCredit banci, preko kojeg su pokušali sakriti trag nezakonito stečenoj zaradi. Dodajmo tome da su, osim Nevena Kulenovića, u istoj banci privatne račune otvorili Stipe Prlić i Zoran Bakula, što će se kasnije pokazati kao kobna greška. Kako, naime, sa njihovih računa nije bilo nikakvih isplata, nego su vršene samo uplate velikih iznosa novca, Kulenović, Prlić i Bakula postali su sumnjivi austrijskim istražiteljima.

U zahtjevu INTERPOL-a Austrije za provjeru Stipe Prlića i Zorana Bakule navedeno je da su ta dva klijenta na računima imali iznose od po 170.000 eura (?), da novac nisu podizali, niti su reagirali na pokušaje bankovnih službenika da sa njima uspostave kontakt. Međunarodna je policijska istraga također utvrdila da je na račune 3 Media Limited u UniCredit banci u Ljubljani od juna 2008. do februara 2010. uplaćeno blizu dva milijuna eura. Uplate su pristizale od marketinških agencija S.V.-RSA, Mreža plus, Pink Company, Ujedinjeni mediji i UFA Media, sve s adresom u Sarajevu. Analiza višegodišnjeg poslovanja također je otkrila da je Neven Kulenović sam sebi uplatio preko 2,5 milijuna eura, Darko Aleksić je s računa Mreže plus prebacio 686.000 eura, dok je Jovo Stanišić ispred Pinka BiH platio 669.000 eura. Društvo Ujedinjeni mediji, koje su predstavljali Senad Zaimović i Ejub Kučuk, uplatilo je 768.000 eura, a UFA Media (Rusmir Nefić) nešto više od 60 tisuća eura. S računa kompanije 3 Media Limited je, opet, Kulenović sebi isplatio 540.000 eura, Branku Kotarcu (vlasniku zagrebačke kompanije Beiesdorf) više od milijun eura, Darku Aleksiću 214.000 eura, Sanjinu Kulenoviću 278.000 eura, Stipi Prliću 169.000 eura a Zoranu Bakuli preko 225.000 eura.

PRITISAK SLOVENSKIH TUŽITELJA

I mada je bh. marketinška mafija u Austriji i Sloveniji razotkrivena prije četiri godine, nakon čega je posredstvom INTERPOL-a zatražena pomoć policijskih agencija u BiH, čini se kako nitko, osim istražitelja SIPA-e, nije bio spreman milijunski kriminal istjerati na čistac. Nakon što je, podsjetimo, početkom 2012. izvješće SIPA-e dostavljeno Tužiteljstvu BiH, u rekordnom roku od samo mjesec dana, donesena je odluka da se dalja istraga, premda je posrijedi bila razgranata mreža međunarodnog kriminala, povjeri Kantonalnom tužiteljstvu u Mostaru. Predmet je, potom, ustupljen kantonalnom tužitelju Predragu Tomiću, koji je istragu, unatoč čvrstim dokazima, odugovlačio skoro godinu dana, prije nego što je nagrađen novom pozicijom državnog tužitelja.

Od Tomića je „vrući“ spis preuzeo tužitelj Spomenko Jukić, koji je bio jednako „efikasan“ kao i njegov prethodnik - mjesecima je slao dopise Sudu i Tužiteljstvu BiH, tražeći da se istraga nastavi na državnoj razini. Pravosudna bi trakavica, zasigurno, još potrajala da se, u međuvremenu, u slučaj nisu umiješali slovenski tužitelji. Kao što je, podsjetimo, Slobodna Bosna ranije pisala, istragu protiv Stipe Prlića, Zorana Bakule i Nevena Kulenovića još 2012. pokrenulo je Specijalno državno tužiteljstvo Slovenije za borbu protiv organiziranog kriminala. No, kako je slovenskom državnom tužitelju Hariju Furlanu (koji je ranije radio u Tužiteljstvu BiH) bila nužna podrška iz BiH, on se bivšim kolegama u Sarajevu obratio prije dvije godine. Pozivajući se na institut međunarodne pravne pomoći, Furlan je od šefa Posebnog odjela za organizirani kriminal Tužiteljstva BiH Bože Mihajlovića zatražio informacije iz istrage, navodeći kako je Nevenu Kulenoviću, Rješenjem Okružnog suda u Ljubljani, na računima u UniCredit banci blokirano oko milijun maraka.

Kulenović je, inače, nakon blokade računa, bezuspješno iz Sarajeva zvao banku, ali su njegove molbe da mu se omogući raspolaganje parama odbijene. U sudskom obrazloženju je navedno kako postoji bojazan da bi Neven Kulenović, u slučaju deblokade računa, mogao novac prebaciti u BiH, čime bi bilo onemogućeno njegovo oduzimanje po okončanju kaznenog postupka. Slovenski su istražitelji, koji su i najzaslužniji što je zaštićena bh. marketinška mafija na koncu, ipak, razotkrivena, u Sarajevo i Mostar dolazili u više navrata. No, tek kada su zaprijetili da će, bez obzira na ishod istrage u BiH, u Sloveniji podići optužnicu protiv Prlića, Bakule i Kulenovića, reagiralo je i Državno tužiteljstvo, spašavajući se tako, u posljednjem trenutku, od međunarodne sramote.

AKADEMSKA POSLA

Prvi marketinški ugovori između HT-a Mostar, agencije S.V.-RSA i Federalne televizije potpisani uz posredovanje akademika Slave Kukića

Iako je u dosadašnjoj istrazi nedvojbeno utvrđeno da je glavnina reklama Javnog poduzeća HT-a Mostar, uz posredovanje agencije S.V.-RSA, realizirana na Federalnoj televiziji, sa posve nerealnim popustima od čak 90 posto, još uvijek nije problematizirana odgovornost bivšeg, ali i aktualnog menadžmenta tog javnog servisa. Operacija izvlačenja novca iz HT-a Mostar započela je, naime, u vrijeme dok je Slavo Kukić bio istodobno predsjednik Nadzornog odbora HT-a Mostar i Upravnog odbora RTV Federacije. Pored Kukićevog intimusa Stipe Prlića, koji je izravno omogućio marketinškoj agenciji Nevena Kulenovića višegodišnji monopol na oglašavanje, u sumnjive su poslove bili uključeni i bivši direktor FTV-a Jasmin Duraković, kao i direktor marketinga Adnan Bilal.

MONOPOL NA OGLAŠAVANJE

Stipe Prlić i Neven Kulenović su potpisali marketinške ugovore vrijedne preko 15 milijuna KM?!

Sudeći prema navodima iz Rješenja Okružnog suda u Ljubljani, slovenski su tužitelji jasno utvrdili da je Uprava HT-a Mostar 2007. sklopila ugovore s kompanijom S.V.-RSA suprotno Zakonu o javnim nabavkama, budući da ponuda Kulenovićeve agencije nije bila najpovoljnija. Vrijednost ugovorenog posla iznosila je 4,4 milijuna KM (naknadno je dodatno uvećana), a već je početkom naredne godine Neven Kulenović s računa tvrtke 3 Media u Sloveniji isplatio Zoranu Bakuli gotovo 200.000 eura, dok je Stipe Prlić dobio 170.000 eura. Kao svrhu uplate, Kulenović je naveo „dogovor o posuđivanju“?! Istraga Specijalnog tužiteljstva Slovenije je otkrila da su Prlić i Bakula na namještenim tenderima Kulenovićevoj agenciji osigurali novčanu korist veću od 6,8 milijuna eura, a da su njih dvojica „prihodovali“ najmanje 360.000 eura. Poslovna je suradnja nastavljena i nakon što je na inzistiranje SDP-a Stipe Prlić u jesen 2011. ponovno vraćen na mjesto predsjednika Uprave HT-a Mostar. Već u proljeće naredne godine, poslije odluke Nadzornog odbora (u kojem dominiraju članovi iz SDP-a), potpisan je novi ugovor između HT-a Mostar i S.V.- RSA, vrijedan 4,2 milijuna maraka. Najveći su dio marketinškog kolača i tada, očekivano, dobile Federalna televizija i Pink BiH.

SLOŽNA BRAĆA

Neven Kulenović vodio kampanju SDP-a, Ejub Kučuk bio zadužen za medijsku promociju SDA

Višegodišnje opstrukcije koje su pratile istragu protiv čelnika HT-a Mostar i njihovih marketinških partnera gotovo su posve izvjesno imale političku pozadinu, budući da su i Stipe Prlić i Neven Kulenović neformalni kadrovi SDP-a. Prlića je po nalogu SDP-a vraćen na funkciju direktora HT-a Mostar, dok je Kulenovićeva agencija S.V.-RSA bila izravno angažirana u predizbornoj kampanji te stranke na prošlim lokalnim izborima. Neven Kulenović je, pored toga, bio u dobrim odnosima s posrnulim liderom SDP-a Zlatkom Lagumdžijom - zajedno sa suprugama viđani su u dubrovačkim restoranima. I dok je Neven Kulenović bio „medijski strateg“ SDP-a, vlasnik agencije MITA Ejub Kučuk bio je zadužen za posljednju predizbornu kampanju SDA.

Nakon što su u akciji "Gibraltar" pripadnici Agencije za istrage i zaštitu uhitili direktore i vlasnike marketinških agencija u BiH te državne firme "HT Eronet" zbog sumnje da su sklapanjem štetnih ugovora i izvlačenjem novca iz državnih firmi na offshore račune u inozemstvu oštetili proračun za deset milijuna KM, istraživanje Dnevnog avaza otkriva i političku pozadinu u radu ovih agencija koje su bile duboko povezane sa SDA i SDP-om.

Naime, Tužiteljstvo BiH će se tijekom istrage, pozabaviti radom, prije svega, marketinške agencije SV-RSA s Nevenom Kulenovićem na čelu te Ejubom Kučukom, vlasnikom firme MITA. Ove agencije godinama su radile izborne kampanje SDP-u i SDA, a sumnja se da su dio organizirane kriminalne grupe koja je isisavala novac iz državnih firmi. Kako Avaz tvrdi, dio ovog novca završavao je i na računima stranačkih fondova.

Veza s Lagumdžijom

Marketinška agencija SV-RSA, inače bliska SDP-ovom i dalje aktualnom lideru Zlatku Lagumdžiji, još 2012. godine radila je izbornu kampanju ovoj stranci, iako se protiv vlasnika Kulenovića mjesecima vodila istraga u Tužiteljstvu u HNŽ-u.

No, to nije spriječilo čelništvo stranke da u izbornoj kampanji angažira Kulenovića kao jednog od ključnih ljudi. Od kampanje koju su obilježili slogani "Država za čovjeka“, pa do "Idemo naprijed", Kulenović je bio nezaobilazna karika u SDP-u.

Za svoj rad Kulenović je nagrađen tako što je, uz pomoć Stipe Prlića, kao SDP-ov direktora „HT Eroneta“, kojeg je na ovu poziciju predložio Enver Bijedić (SDP), resorni ministar prometa u Vladi FBiH, ostvario neviđeni monopol na sve promotivne medijske kampanje ovog telekomunikacijskog operatera, ostvarivši tako višemilijunsku zaradu, piše Avaz, dodajući kako će se istraživati i namješteni natječaji, pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza na dobit.

Ejub Kučuk, vlasnik grupacije MITA, nikada nije ni krio da je radio kampanju SDA. Riječ je o kampanji za opće izbore 2010. godine pod sloganom "Narod zna". MITA je radila kampanju ovoj stranci i 2012. te 2014. godine.

Kučuk je, inače, blizak zamjeniku predsjednika SDA Bakiru Izetbegoviću, koji mu je preko svog zeta Jasminka Akšamije, direktora za investicije u "BH Telecomu", osiguravao i još osigurava unosne poslove koje je radila i još radi ova agencija. Upravo je Kučuk putem "BH Telecoma", kao povlaštena firma, dobivao poslove vrijedne nekoliko stotina tisuća KM.

S obzirom na počinjeni kriminal u ovom predmetu, prema svemu sudeći, na pomolu je bh. verzija afere „Fimi-media“, u kojoj je pao bivši šef HDZ-a Hrvatske i bivši premijer te zemlje Ivo Sanader. On je, naime, proglašen krivim za izvlačenje novca iz državnih institucija i kompanija putem marketinške agencije "Fimi-media", po kojoj je nazvana najveća korupcijska afera u hrvatskoj politici.

Emir Đikić, predsjednik Upravnog odbora "Transparency Internationala BiH" (TIBiH), komentirajući uhićenja čelnika bh. državnih firmi i marketinških agencija, rekao nam je da je normalna stvar da stranke angažiraju pojedine agencije za izborne kampanje.



Vrh SDA u vezi sa EPBiH i "BH Telecomom"

- Evidentno je da postoji neki njihov dogovor, ali je pitanje radi li se o dogovoru da se preko državnih kompanija na taj način prao novac i je li stranačka kampanja plaćena novcem poreznih obveznika. Ovdje postoji posredna, istina, ne direktna veza. Ali to treba sve prepustiti Tužilteljstvu BiH da ispita i utvrdi tko je šta radio - rekao je Đikić.

Tužiteljstvo BiH trebalo bi ispitati i kako su visokopozicionirani dužnosnici SDA Halid Genjac, Asim Sarajlić te Aljoša Čampara godinama izvlačili novac iz državnih firmi "BH Telecom" i "Elektroprivreda BiH" za potrebe ove stranke, piše Avaz.

Ove su osobe, preko pojedinaca u ovim državnim firmama, od direktora do članova nadzornih odbora, koji su isključivo odgovarali za svoje postupke stranci, odigrali ključne uloge u financiranju SDA u toku izbornih kampanja punivši tako crne fondove stranke.

Žarko Pušić, bivši predsjednik NO "HT Eroneta", koji je s ove pozicije, kako je rekao, nezakonito smijenjen, kaže da je Prlića na čelo ove kompanije postavio SDP.

- Svi su tadašnji članovi NO opominjali Upravu na netransparentnost i rastrošnost marketinško-oglašivačkih, konsultantskih usluga te tražili stručna objašnjenja i kvalitetnu analizu predmetne stvari. Ali nikada nismo dobili nikakve odgovore - kazao je Pušić.

Zamjenica direktora Pinka Lajla Torlak završila je u pritvoru, iako izvori iz te TV kuće govore da je ona potpuno nevina. Spornih 669.000 KM potpisao je nekadašnji direktor TV Pinka Jovo Stanišić, jer te 2008. godine, kao ni danas, Torlak nije bila ovlašteno lice i nije mogla potpisivati bilo kakve finansijske transakcije.

AFERA „ERONET“, DRUGI DIO : KAPITALNI PROJEKTI ZA NASTAVAK PLJAČKE

STIPE PRLIĆ, ZLATNI SPONZOR IZ GRUDA

Istog dana kada su po nalogu Tužiteljstva BiH uhapšeni direktori HT-a Mostar STIPE PRLIĆ i ZORAN BAKULA, članovi Nadzornog odbora te kompanije, u kojem prevagu imaju kadrovi SDP-a, održali su telefonsku sjednicu; prema ranijem nalogu federalne Vlade, a zbog navodnog gubitka povjerenja, donesena je odluka o smjeni Bakule, dok o eventualnoj suspenziji njegovog šefa Prlića, unatoč optužbama za milijunski kriminal, nije bilo ni govora

Posljednjeg radnog dana prošlog tjedna, dok se na Sudu BiH još odlučivalo o određivanju pritvora predsjedniku Uprave Hrvatskih telekomunikacija Mostar Stipi Prliću i izvršnom direktoru za pokretnu mrežu Zoranu Bakuli, članovi Nadzornog odbora te kompanije održali su telefonsku sjednicu. No, nije povod njihovog zasjedanja, kako bi se logično dalo pretpostaviti, bilo hapšenje dvojice direktora, nego provođenje ranijeg naloga federalne Vlade za smjenu Zorana Bakule. Iako je, naime, sjednica zakazana nekoliko dana ranije, sa zadaćom da Bakulu, koji je u međuvremenu otkazao poslušnost, zamijeni Slaven Grbavac, članovi su se Nadzornog odbora, pod predsjedavanjem SDP-ovca Ante Krešića, ponašali baš kao da nije vanredna situacija. Nakon što su za novog vršitelja dužnosti direktora za pokretnu mrežu u narednih šest mjeseci postavili Grbavca, o eventualnoj Prlićevoj suspenziji uopće nije govorilo, budući da je Nadzorni odbor imao prečeg posla.

DIREKTIVA IZ SARAJEVA

Suglasnost za smjenu izvršnog direktor HT-a Mostar Zorana Bakule data je na sjednici Vlade Federacije BiH, koja je održana 10. septembra, uz obrazloženje da je on izgubio povjerenje vlasnika kapitala?! Budući da, istodobno, povjerenje nije izgubio i Bakulin šef Stipe Prlić, unatoč javno prezentiranim dokazima o njegovom kriminalnom upravljanju kompanijom, posve je jasno kako su se iza neuvjerljive argumentacije federalnih ministara skrivali posve drugi razlozi.

Dodajmo tome da su na istoj sjednici Vlade FBiH za nove-stare članove Nadzornog odbora mostarskog javnog poduzeća predloženi Ante Krešić, Dragi Žujo, Anita Čolak, Irma Memić, Sejad Čolak i Pero Grubišić, koji su potom dobili direktivu da se riješe Zorana Bakule, imenuju Slavena Grbavca i krenu u realizaciju nekoliko projekata višemilijunske vrijednosti. Kako je, međutim, sjednica održana telefonski, između članova Nadzornog odbora iz Mostara i Zagreba, realiziran je tek dio plana, ranije osmišljenog u samom vrhu SDP-a.

Prema tvrdnjama sugovornika, dobro upućenog u tajne poslovanja HT-a Mostar, navodni kapitalni projekti trebali su poslužiti kao još jedan paravan za izvlačenje golemih svota novca. Sredstva bi bila utrošena za pokrivanje dijela troškova predizborne kampanje SDP-a, koja je, prema nekim procjenama, koštala preko milijun KM, a navodno je Stipe Prlić na isti način planirao „kupiti“ i naklonost drugih stranaka - Demokratske fronte i HDZ-a 1990. No, nije računao da će njegov dugogodišnji najpovjerljiviji suradnik Zoran Bakula naglo promijeniti mišljenje i odustati od poslova na ivici zakona. U tom se smislu pretpostavlja da je Bakula već bio uplašen pozivima za saslušanje u Kantonalnom tužiteljstvu u Mostar, gdje je tužitelju Spomenku Jukiću davao iskaze u istrazi oko poslovne suradnje s marketinškim agencijama iz Sarajeva. Kako god, nakon što je Bakula kao jedan od četvorice članova Uprave HT-a Mostar odbio dati suglasnost na realizaciju više projekata, SDP-ovi su mu ministri, dakako po Prlićevoj preporuci, našli nasljednika.

MILIJUNSKA NABAVKE ZA KRAJ MANDATA

Dio poslovne dokumentacije do koje je došla Slobodna Bosna, potvrđuje da je Uprava HT-a Mostar sredinom septembra ove godine donijela odluku o „pokretanju postupka nabavke upgrade i licencno proširenje radijske mreže“, vrijednog 2,8 milijuna maraka, i to bez obračunatog PDV-a. U obrazloženju rješenja je navedeno da kompletna radijska mreža HT-a Mostar radi na dvije godine staroj SW verziji, kao i da će oprema biti kupljena od tvrtke Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba. Petnaestak dana kasnije usvojeno je izvješće o nabavci opreme za proširenje radijske mreže od zagrebačke kompanije, s tim da je sada procijenjena vrijednost tri milijuna KM, ponovno bez obračunatog poreza. Navedeno je da se odluka mora donijeti najkasnije do 2. oktobra. Naredna je nabavka, istina u skromnijem iznosu od 205.000 KM, dogovorena 16. oktobra i odnosi se na kupovinu opreme za održavanje sustava klimatizacije i grijanja u objektima HT-a Mostar. Zanimljivo je, međutim, da je odluka trebala biti donesena do 22. oktobra, kada su policijski istražitelji zakucali na vrata Stipe Prlića i Zorana Bakule. Nova bi Uprava HT-a Mostar, kako se nagađa, do kraja godine, odnosno do formiranja nove federalne Vlade, trebala potpisati još najmanje dvadeset ugovora o nabavkama, čija konačna vrijednost nije poznata.

MI POKRIVAMO SVE

Direktor HT-a Mostar Stipe Prlić je znao da će biti uhapšen

Nekolicina mostarskih poznanika Stipe Prlića nagovijestili su nam kako je on, nekoliko dana prije početka akcije „Gibraltar“, znao da će biti uhapšen i da se spremao za dolazak policajaca. Ranije smo pisali da je direktor HT-a Mostar proteklih godina, nakon što je protiv njega otvorena istraga, u tom poduzeću zapošljavao djecu sudaca, tužitelja, lokalnih političara. No, odskora se među novopridošlim radnicima HT-a Mostar našao i bratić Anđelka Hrgića, pomoćnika direktora SIPA-e za Kriminalističko-istražni odjel.

Tko je i zbog čega tri godine kočio pokretanje istrage u predmetu “Gibraltar”: Je li Lagumdžija na vrhu piramide?
Objavljeno 31.10. - 11:23

Uhićeni u akciji “Gibraltar”, koji su neočekivani uhićeni, pa pušteni iz protvora, su pod paskom pravosudnih i sigurnosnih i policijskih agencija ne samo u BiH nego i diljem Europe već dulji niz godina, piše Hrvatski Medijski Servis.

Unazad dvije godine Specijalno tužiteljstvo Republike Slovenije je koristilo institut Međunarodne pravne pomoći kada je od Tužiteljstva BiH zatražilo pokretanje postupka u slućaju fanancijskih malverzacija čelnika HT Eroneta i marketinške agencije SVRSA.

Netom nakon zaprimanja dopisa od Specijalnog tužiteljstva Republike Slovenije pokrenute su aktivnosti Financijske policije i SIPA-e.

I pored utvrđenih mnogobrojnih nepravilnosti većih pomaka u isitrazi, međutimn, nije bilo.

Tko i zbog čega je “kočio” istragu i otvaranja postupka moglo se nazrijeti kroz aktivnosti Tužiteljstva BiH.

Lagumdžijina kuma

Naime, nakon što je dopis od strane Specijalnog tužiteljstva Slovenije upućen Tužiteljstvu BiH, promtno je reagirala tadašnja zamjenica glavnog tužitelja Jadranka Lokmić Misirača, inače kuma Predsjednika SDP BiH Zalatka Lagumdžije odlukom kako nema elemenata za pokretanje kaznenog progona protiv direktora Eroneta Stipe, Prlića i Zorana Bakule, direktora S.V- RSA-e Nevena Kulenovića i ostalih i i cijeli spis proslijeđuje u tužiteljstvo HNŽ na daljnje postupanje.

Treba spomenuti kako je i prije dopisa Specijalnog tužiteljstva Slovenije otvoren postupak zbog nezakonitih u HT Eronetu.

Postupajući tužitelj u tom razdoblju u Hercegovačko-neretvanskoj županiji bio je Predrag Tomić, a glavni tužitelj Nijaz Mehmedbašić, inače, tvrde upućeni, blizak SDP-u BiH.

Spomenuti dvojac Tomić- Mehmedbašić je predmet držao u ladici, nakon čega je tužitelj Predrag Tomić unaprijeđen u tužitelja u Tužiteljstvu BiH.

Nakon toga, tada još uvijek aktivni glavni tužitelj HNŽ Nijaz Mehmedbašić dodjeljuje predmet postrupajućem tužitelju u HNŽ Spomenku Jukiću.

Nakon preuzimanja predmeta tužitelj Jukić je pompezno najavljivao otvaranje postupak u slučaju HT Mostar, i u praksi se pokazao i efikasnijim od svog prethodnika Tomića jer je za razliku od Tomića imao nalaze kako Financijske policije tako i SIPA-e.

Posjet slovenačkih tužitelja Sarajevu

Neposredno pred uhićenje Prlića, Bakule, Kulenovića i ostalih Tužiteljstvo BiH su posjetili predstavnici Specijalnog tužiteljstva Slovenije poručivči svojim bosansko-hercegovačkim kolegama kako će u slučaju daljnjeg odgađanja pokretanja postupaka u BiH, proces protiv Prlića i sotalih pokrenuti u Sloveniji.

Takav stav slovenskih tužitelja, vjerojatno je bio inicijalni pokretač akcije “Gibraltar”. Tužiteljstvo BiH, moguće je, uplašilo se blamaže, kojoj bi i ta institucija i BiH bili izloženi da je ovaj predmet preuzelo Specijalno tužiteljstvo Slovenije, ili Austrije, članica Europske unije, zbog višegodišnjeg zataškavanja slučaja u BiH.

Analizirajući akciju “Gibraltar” može se doći do nekoliko pretpostavki ili zaključaka.

Pokretanje akcije od strane SIPA-e vodilo je Tužiteljstvo BiH i postupajuća tužiteljica Dragica Glušac, iako je predmet kod tužitelja HNŽ Spomenka Jukića.

Ovo se može i smatrati logičnim jer u korespodenciji između država normalno bi bilo da surađuju državna tužiteljstva.

Druga pretpostavka je da je istraga u akciji Gibraltar podjeljena na više predmeta.

Međunarodni kriminal koji će voditi državno tužiteljstvo i druge protuzakonite aktivnosti koje će voditi županijsko tužiteljstvo.

Treća i najbitnija stvar koja se može nazrijeti je, na žalost, stanje u pravosudnim institucijama gdje je sve vidljivija njihova kvazi neovisnosti.

Neznanje ili fingiranje

Kao jedan od stubova vlasti, sudbena vlast je pokazala na primjeru “Gibraltar” koliko koliko ovisi od političkih močnika i interesnih grupacija.

U petak 24.10.2014.godine Sud BiH donosi Odluku da se uhićeni u akciji “Gibraltar” puste kako bi se branili sa slobode.Tužiteljstvo je uputilo žalbu na ovu odluku sudu.

Sud donosi odluku o puštanju na slobodu osumnjičenih, uz obrazloženje da tužiteljica nije predočila dokaze kojim je raspolagala, kao osnov za određivanje pritvora. je li moguće da tužiteljica BiH ne zna da za odluku o pritvaranju Sudu treba predočiti dokaze, ili se radi o fingiranju cijelog slučaja?

O kojim i kakavim aktivnostima između suda i tužiteljstva se radi može se samo pretpostavljati.

No jedno je sigurno “Put izvlačenja novca” iz Eroneta je utvrđen i taj sporni novac se nalazi u slovenskim i austrijskim bankama. Banke

u Sloveniji i Austriji su blokirali sredstva, a u više navrata su bezuspješno pokušavali stupiti u kontakt s vlasnicima otvorenih računa.

Blokirani računi u Sloveniji

Čak je unazad nekoliko godina Neven Kulenović bezuspješno pokušavao podignuti sredstva iz banaka na kojim su položeni novci.

Stoga prihvatanje obrazloženja obrane Nevena Kulenovića od strane Suda BiH da Kulenović sporni novac uopće nije podizao djeluje farsično. Naime, nije ga podizao- jer je ga nije mogao podići budući mu je račun bio blokiran.

Na ovakvu odluku Suda BiH tužiteljstvo je uložilo žalbu. Najavljeno je kako će tužiteljstvo zatražiti privremenu mjeru blokade cjelokupne pokretne i nepokretne imovine te računa osumnjičenih za vrijeme postupka.

Pretpostavka je kako iza svega stoji Zlatko Lagumdžija, Istraga u ovom predmetu će, vjeruju dobro upućeni u ovaj slučaj, dovesti do do Lagumdžije koji stoji na vrhu piramide političko-marketinško-medijske hobotnice koja je izvlačila milijune maraka iz mostarskog telekom operatera .

I ne samo u vom slučaju nego i u slučaju premeta “Meso”, u kojem su osumnjičeni Lijanovići i njihovi pomagači, koji su bili djelom projekta Platformaše nezakonito uspostavljene vlasti u F Bih, čiji je tvorac upravo Lagumdžija.

VSTV- posebna priča

Posebna priča je Visoko sudsko i tužiteljsko Vijeće, na čijem se čelu donedavno nalazio Milorad Novković. Članovi VSTV ne odgovaraju nikome od domaćih struktura vlasti. jedina veza s domaćim strukturama u BiH VSTV ima kroz eneromno velike plaće.

Tzv. nezavisno VSTV je organizacija koju sačinjavaju suci, odvjetnici i tužitelji. Oni imenuju, razrješavaju i kažnjavaju (rijedak sluča) i nagrađuju suce i tužitelje od osnovnih, općinskih županijskih do do vrhovnih sudova entiteta ili, pak, od županijskih do državnih tužitelja.

Vjerojatno, jedinstven slučaj u svijetu da odvjetnici sudjeluju u odabiru tužitelja i sudaca, a da su na ročištima i u sudnicama na suprotnim stranama.

VSTV se u prošlosti pokazao i kao otuđeni centar moći koji služi međunarodnoj zajednici da demonstrira silu i moć nad domaćim vlastima.

Po potrebi predtavnici međunarodne zajednice i pojedinih veleposlanstava su zaštitinici tih osoba za koje tvrde kako su profesionalci, a preko njih su ne rijetko usmjeravali pojedine procese i vršili pritisak, pa čak i ucjenjivali domaćim kako političkim tako i drugima strukturama./HMS/

PSIHOLOŠKO SAVJETOVANJE, NOVA USLUGA ERONETA

Direktor HT-a Mostar Stipe Prlić nastavio sa zapošljavanjem novih kadrova, nedavno je našao radno mjesto i za psihologa

Nakon što je federalna Vlada u tehničkom mandatu 12. januara najprije smijenila a potom ponovno imenovala Stipu Prlića na funkciju predsjednika Uprave Hrvatskih telekomunikacija Mostar, novi je stari direktor nastavio s kadroviranjem, iako bi njegov nasljednik trebao biti imenovan najkasnije za šest mjeseci. No, za razliku od prethodnih godina, kada je direktor HT-a Mostar otvoreno protežirao kadrove bliske SDP-u i HDZ-u 1990, poslije izbornog poraza te dvije stranke Prlić se okrenuo novim političkim pokroviteljima. Tako je nedavno smijenjen direktor Regije Sjever u HT-u Mostar Pejo Damjanović, koji je potpredsjednik HDZ 1990 i predsjednik Županijskog odbora te stranke u Posavini, a na njegovo mjesto postavljen Božo Perić, inače kadar HDZ-a.

Uporedo s novom kadrovskom politikom, koja se provodi na način da se na rukovodne pozicije instaliraju šefovi bliski izbornim pobjednicima, Stipe Prlić u posljednim danima direktorskog mandata ne odustaje ni od zapošljavanja novih djelatnika na izmišljena radna mjesta. Prema već ustaljenoj praksi da prioritet u zapošljavanju daje djeci sudaca i tužitelja, Stipe Prlić je pronašao radno mjesto i za Olju Sudar, kćerku sutkinje Općinskog suda u Mostaru Vere Sudar. Kako je, međutim, mlada Olja Sudar završila studij psihologije, za nju je naprasno kreirano mjesto u Sektoru za ljudske resurse HT-a Mostar. Premda nije jasno što će psihologinja točno raditi u javnom poduzeću čija je osnovna djelatnost telekomunikacije, u Ugovoru o angažmanu Olje Sudar ipak je navedeno da je, nakon odrađenog pripravničkog staža, čeka stalno zaposlenje.

Prije nego što je njezina kćerka dobila posao u HT-u Mostar, sutkinja Vera Sudar vodila je brojne sudske procese koje su uposlenici tog javnog poduzeća pokrenuli protiv menadžmenta u mostarskom Općinskom sudu. Budući da nijedan postupak nije dovela do kraja, sutkinja Sudar je odmah nakon zaposlenja kćerke tražila izuzeće, zbog evidentnog sukoba interesa. Njezinom je zahtjevu udovoljeno i tužbe uposlenika HT-a Mostar su proslijeđene drugim mostarskim sucima, bez suvišnog propitivanja da li je sutkinja Vera Sudar već bila u sukobu interesa?!

TAČKU NA PLJAČKU

Glavni tužilac Tužilaštva BiH Goran Salihović najavio konkretne rezultate u predmetu “Gibraltar”

Glavni tužilac Tužilaštva BiH Goran Salihović potvrdio je za bh. medije kako se “vrlo skoro mogu očekivati konkretne mjere u vezi predmeta Gibraltar”.O tom kriminalnom slučaju Salihović je razgovarao i na sastanku u Ljubljani sa generalnim državnim tužiocem Republike Slovenije Zvonkom Fišerom i najvišim zvaničnicima Tužilaštva Slovenije.

"Predmet je otišao daleko i vrlo brzo ćemo imati konkretne odluke", kazao je Salihović.

Podsjetimo, osumnjičenima u predmetu “Gibraltar” na teret se stavlja krivično djelo organizovani kriminal u vezi s krivičnim djelima finansijski kriminal, korupcija, pranje novca, porezna utaja, carinska prevara, zloupotreba položaja, krivotvorenje službene isprave, davanje i primanje dara i drugih oblika koristi.

U akciji "Gibraltar" pripadnici SIPA-e uhapsili su u novembru prošle godine direktora marketinške agencije S.V.R.S.A. Nevena Kulenovića, Belmu Kulenović, Sanjina Kulenovića, visoke rukovodioce kompanije HT Eronet Stipu Prlića i Zorana Bakulu, zamjenicu generalnog direktora Pink BH Lajlu Torlak, bivšeg direktora Mreže plus Darka Aleksića, direktora agencije MITA Ejuba Kučuka i vlasnika agencije Fabrika Senada Zaimovića, no osumnjičeni su pod vrlo mutnim okolnostima pušteni da se brane sa slobode.

Ključni dokazi protiv osumnjičenih nalaze se u Sloveniji, gdje su imali bankovni račun težak više od devet miliona KM! (A.M.)

On je naveo da sporna uredba o načinu imenovanja u javnim poduzećima zbog koje je došlo do sukoba na relaciji DF – HDZ nema na dnevnom redu. Potvrdio je da se, pak, na dnevnom redu nalazi Eronet. Tako bi u četvrtak trebao biti smijenjen Stipe Prlić kome je mandat istekao u siječnju, ali mu je Vlada FBiH za pola godine produžila mandat kao v. d. predsjedniku Uprave. Njega će na čelu Eroneta zamijeniti Vilim Primorac koji je i ranije obavljao tu dužnost, ali je smijenjen od bivše tzv. platformaške Vlade FBiH.

STRATEŠKO PARTNERSTVO : OPTUŽNICA PROTIV PRLIĆA, BAKULE I KULENOVIĆA

ALO, ALO : ERONET SA ONOG SVIJETA

Sud BiH potvrdio je prošlog tjedna optužnicu protiv dugogodišnjih direktora HT Mostar STIPE PRLIĆA i ZORANA BAKULE, te njihovog najvažnijeg marketinškog partera NEVENA KULENOVIĆA, glavnih aktera korupcijske afere GIBRALTAR, koja je razotkrivena još prije pet godina: SLOBODNA BOSNA premijerno objavljuje detalje iz optužnice Tužiteljstva BiH, koja Prlića, Bakulu i Kulenovića tereti za nezakonito sklapanje poslova vrijednih preko pet milijuna KM

Sedam mjeseci nakon što su uhapšeni predsjednik Uprave Hrvatskih telekomunikacija Mostar Stipe Prlić, bivši direktor za pokretnu mrežu Zoran Bakula i njihov dugogodišnji strateški partner Neven Kulenović, vlasnik marketinške agencije S.V.-RSA, optužnica protiv trojice prvoosumnjičenih u korupcijskoj aferi Gibraltar, konačno je potvrđena prošlog tjedna. Iako je državni tužitelj Miroslav Janjić optužnicu zvanično završio 7. maja, trebalo je proći četrnaest dana prije nego što je potvrđena na Sudu BiH. Stipe Prlić i Zoran Bakula se terete da su počinili kazneno djelo zlouporabe službenog položaja ili ovlasti i za primanje dara, a njihov kriminalni ortak Neven Kulenović za davanje mita. Prema navodima iz optužnice, Kulenović je na Bakulin račun uplatio preko 386.000 KM, dok je Prlić „prihodovao“ više od 331.000 maraka. Uplate su vršene sukcesivno, s računa kompanije 3 Media Limited koju je na Gibraltaru registrirao Neven Kulenović, na privatne račune Stipe Prlića i Zorana Bakule u austrijskoj Volksbank.

TAJNA JE U ANEKSIMA

Za trajanja višemjesečne istrage, koja je intenzivirana tek kada je tužitelj Miroslav Janjić predmet preuzeo od svoje starije kolegice Dragice Glušac, utvrđeno je da je poslovna suradnja HT-a Mostar i marketinške agencije S.V.-RSA započela prije osam godina. U maju 2007. Uprava mostarskog javnog poduzeća odobrava projekat „Izrade integrirane strategije planiranja i zakupa medija u BiH“, raspisuju se dva tendera za izbor najboljeg ponuđača vrijedna tri milijuna KM i imenuju članovi Komisije za provođenje postupka nabavke. Suglasnost na odluku Uprave dali su i članovi Nadzornog odbora HT-a Mostar, s tim da su u prvoj varijanti definirani kriteriji za dodjelu ugovora u omjeru: cijena - 40 posto, poslovne reference i kvalitet usluge - 60 posto. U augustu 2007., međutim, menadžment HT-a Mostar mijenja kriterije, na način da je najvažnija cijena ponude (70 posto), nauštrb kvaliteta ponuđene strategije, referenci i poslovnog iskustva. Prema Zapisniku o ocjenjivanju ponuda sa sastanka članova Komisije za provođenje postupka nabavke (12. oktobra 2007.), najbolje je ocijenjena ponuda sarajevske agencije McCann Erickson. Dva dana kasnije vlasnik S.V.-RSA upućuje predsjedniku Komisije Toniju Zlomisliću pojašnjenje specifikacije uvjeta zakupa medija i molbu za dodatnu provjeru validnosti ponude drugih agencija. Potom reagira i direktor za pokretnu mrežu Zoran Bakula, koji na sjednici Uprave HT-a Mostar, 24. oktobra 2007., objavljuje da su u bodovanju Komisije postojale greške, te da su neke agencije dale neistinite podatke. U tom smislu Bakula naglašava da su predstavnici TV Hayat, Televizije Mreža plus, Pink BiH obavijestili HT Mostar da agencije koje su se javile na natječaj i ponudile popust od 60 posto (pa i više) nemaja ugovorene popuste u njihovim medijskim kućama, jer maksimalni rabat iznosi 45 posto.

Nakon Bakulinog izlaganja i „upozorenja“ da su marketinške agencije grubo prekršile uvjete iz ugovora, ostali članovi Uprave odbacuju prijedlog Komisije o izboru McCann Ericksona i, umjesto da raspišu novi natječaj, odlučuju da ugovor potpišu s Kulenovićevom S.V.-RSA, premda je njegova ponuda, prethodno, bila najlošije rangirana. Odluka o potpisivanju Ugovora u vrijednosti tri milijuna maraka s agencijom S.V.-RSA je donesena 27. novembra 2007., a već u maju naredne godine odobreno je potpisivanje aneksa, kojim je budžet povećan sa tri na četiri milijuna KM. Godinu dana poslije potpisivanja osnovnog ugovora, u novembru 2008., potpisan je još jedan aneks, u iznosu od dodatnih 450.000 KM?!
Tužiteljstvo BiH tvrdi da su potpisivanjem Ugovora s marketinškom agencijom S.V.-RSA direktori HT-a Mostar prekršili Zakon o javnim nabavkama, spornim se ocjenjuje i prihvatanje pojašnjenja Nevena Kulenovića, odnosno, naknadna korekcija cijena usluga, što je dokumentirano brojnim pisanim dokazima, izjavama sa saslušanja članova Komisije za provođenje postupka javne nabavke, te nalazom i mišljenjem vještaka financijske struke.

PRLIĆEVI I BAKULINI APARTMANI NA JADRANU

Konkretne je materijalne dokaze tužitelj Miroslav Janjić priložio i kako bi dokazao navode optužnice o primanju, odnosno, davanju mita. U tom se smislu navode dva ugovora o davanju pozajmice između kompanije 3 Media Limited s Gibraltara i Zorana Bakule i Stipe Prlića, koji su potpisani 29. januara 2008., dakle dva mjeseca nakon što je agencija Nevena Kulenovića postala najznačajniji marketinški partner HT-a Mostar.

„Umišljaj u pogledu radnje izvršenja i nastupanja posljedica krivičnog djela, koje se stavlja na teret osumnjičenima Stipi Prliću i Zoranu Bakuli, proizilazi iz činjenice da oni u svojim izjavama, datim u svojstvu osumnjičenih, ističu da su u ljeto 2007., u vrijeme kada je pripremano provođenje konkretnog postupka javne nabavke, s Nevenom Kulenovićem razgovarali o mogućnosti da on nađe investitora koji će investirati u njihov privatni projekat izgradnje apartmana u Drveniku (na Makarskoj rivijeri, op.a.). Kada je postupak proveden i odlukom Uprave, čiji su oni članovi, Ugovor dodijeljen agenciji S.V.-RSA, uz kršenje Zakona o javnim nabavkama, s računa 3 Media Limited vrše se uplate na račune Stipe Prlića i Zorana Bakule, za te potrebe otvorene u Austriji“, piše u optužnici. Tužiteljstvo, također, smatra da je umišljaj trojice optuženika više nego jasno izražen, budući da su navodne novčane pozajmice uplaćene tek pošto je HT Mostar zaključio ugovor s Kulenovićevom agencijom S.V.-RSA.

Pored poslovne dokumentacije, Tužiteljstvo BiH je uz optužnicu dostavilo i izjave članova Komisije za provođenje postupka nabavke, kojom je predsjedavao Toni Zlomislić. Taj je svjedok kazao da je prioritetna zadaća Komisije bila izrada tenderske dokumentacije, koja je poslije dostavljena Upravi HT-a Mostar. Nakon što je menadžment poduzeća dao suglasnost na tendersku dokumentaciju, započelo je provođenje postupka javnog oglašavanja. „Kada su ponude pristigle, neposredno poslije, pristupilo se javnom otvaranju, pregledani su formalni uslovi, a paralelno s tim su se čitale cijene, odnosno, popusti kod medijskih kuća i cijene izrade integrisane strategije“, objasnio je svjedok Zlomislić i ponovio da je nakon izvršenog vrednovanja, prema svim kriterijima, kao najbolji ponuđač ocijenjena agencija McCann Erickson. Iskaz predsjednika Komisije Tonija Zlomislića su potvrdili i drugi članovi, Ornela Leko, Ante Petrović i Robert Crnjac.
U optužnici, nadalje, stoji da je nakon provedenog financijskog vještačenja utvrđeno da je nezakonitim ugovorom s javnim poduzećem HT Mostar, marketinška agencija S.V.-RSA ostvarila ukupan promet u iznosu koji premašuje 4,3 milijuna KM, i to bez obračunatog PDV-a. Istodobno je omogućena i zarada od 123.000 maraka za tvrtku Media United, također u suvlasništvu Nevena Kulenovića, dok je agencija S.V.-RSA, pored profita, ostvarila korist i kada je posrijedi ukupno povećanje prihoda u razdoblju od 2007. do 2010. godine.

KAKO JE KULENOVIĆ „POSUĐIVAO“ PARE BAKULI I PRLIĆU

Tužitelj Janjić je naglasio i kako je iznimno znakovita sukcesivnost uplata na privatne bankovne račune Prlića i Bakule, koje su pristizale jednakom dinamikom kako je Kulenovićeva agencija ispostavljala fakture HT-u Mostar. Nakon što je, međutim, protiv direktora Stipe Prlića i njegovog dugogodišnjeg najbližeg suradnika Zorana Bakule u proljeće 2010. otvorena istraga, i to na temelju dopisa financijsko-obavještajnih službi Austrije i Slovenije, njih su dvojice izvršili povrat novca na račun Kulenovićeve off-shore kompanije 3 Media Limited. No, unatoč činjenici da su u strahu od sudskog progona - detalji iz istrage u to su vrijeme već objavljeni u medijima, žurno Nevenu Kulenoviću vratili mito, njihova odgovornost nije ništa manja, budući da je spornim ugovorom, između ostalih, agencija McCann Erickson oštećena za više od 4,3 milijuna KM. Kako nezvanično doznajemo, Prlić i Kulenović su se na saslušanju branili da je više od 700.000 maraka, koliko je Kulenović uplatio na njihove račune, bila njegova novčana pozajmica?! Podsjetimo da su slovenski i austrijski istražitelji, koji su i najzaslužniji što je optužnica u „predmetu Gibraltar“ podignuta, makar i s pet godina zakašnjenja, ranije utvrdili da je Neven Kulenovića kao svrhu uplate na privatne račune dvojice direktora HT-a Mostar, navodio „dogovor o posuđivanju“, što upućuje da su strategiju „poslovanja“ dogovorili puno prije nego što su „provaljeni“.

DVIJE ISTRAGE POD JEDNIM KROVOM

Nakon podizanja optužnice protiv Prlića, Bakule i Kulenovića, istraga protiv njihovih poslovnih ortaka se nastavlja

Iako su 22. oktobra prošle godine, po nalogu Tužiteljstva BiH, pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uz Stipu Prlića, Zorana Bakulu i Nevena Kulenovića, uhapsili i njihove poslovne ortake, istraga protiv marketinške mafije u međuvremenu je razdvojena. Podsjetimo da su jesenas privedeni Kulenovićev brat Sanjin i supruga Belma, zamjenica generalnog direktora Televizije Pink BiH Lajla Torlak, direktor Mreže plus Darko Aleksić, te vlasnici marketinških agencija Fabrika i Mita, Senad Zaimović i Ejub Kučuk. Medijsko-marketinška kriminalna družina sumnjiči se za kriminal težak preko deset milijuna maraka, odnosno, da su na temelju lažnih ugovora za navodni otkup televizijskih prava i usluga koje nisu realizirane, uplaćivali novac na račune off shore kompanija u inozemstvu i svoje privatne račune. No, kako su u ovom slučaju posrijedi sofisticirani kriminalni poslovi, koje je nemoguće dokazati bez međunarodne pravne pomoći, na optužnicu će se, zasigurno, još pričekati.

OPERACIJA GIBRALTAR

OD LJUBLJANE DO SARAJEVA

MART 2010. - INTERPOL Slovenije šalje dopisu INTERPOLU BiH i traži provjere financijskog poslovanja Stipe Prlića i Zorana Bakule
APRIL 2011. - INTERPOL SLOVENIJE šalje još jednu urgenciju, nakon što godinu dana nisu dobili odgovora
JANUAR 2012. - SIPA podnosi izvješće protiv direktora HT-a Mostar i vlasnika marketinških agencija Tužiteljstvu BiH
FEBRUAR 2012. - Tužiteljstvo BiH se proglašava nenadležnim i predmet ustupa Kantonalnom tužiteljstvu u Mostaru
SEPTEMBAR 2014. - Nakon dvije godine i više intervencija Specijalnog tužiteljstva Slovenije, Tužiteljstvo BiH ponovno preuzima istragu
OKTOBAR 2014. - Počinje „akcija Gibraltar“

SLUČAJ GIBRALTAR: Prlić, Bakula i ostali izjašnjavaju se o krivici
Objavljeno 12.08. - 13:50

Prlić i Bakula bivši čelnici HT Mostar optuženi za kriminal i korupciju

Izjašnjenje o krivici pred Odjelom II za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju Suda Bosne i Hercegovine, u predmetu Stipe Prlić i drugi zakazano je za 13. kolovoz 2015. godine, s početkom u 11.00 sati, u sudnici 8, priopćeno je iz Suda BiH.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je dana, 21. svibnja 2015. godine optužnicu koja optužene Stipu Prlića i Zorana Bakulu tereti da su počinili kaznena djela zlouporabe položaja ili ovlasti iz člana 383. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBIH i kazneno djelo primanje dara i drugih oblika koristi iz člana 380. stav 1. KZ FBIH, a optuženog Nevena Kulenovića da je počinio kazneno djelo davanje dara i drugih oblika koristi iz člana 381. stav 1. KZ FBIH.

U optužnici se navodi da su optuženi Stipe Prlić, kao direktor – predsjednik Uprave i Zoran Bakula, kao član Uprave JP Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar, u okviru postupka javne nabavke za izradu „Integrirane strategije planiranja i zakupa medija prema ciljnim skupinama JP HT d.o.o. Mostara, te planiranje i zakup medija prema ciljnim skupinama JP HT d.o.o. Mostara, te planiranje i zakup medija u BiH” izvršili izbor najpovoljnijeg ponuđača tako što su kao najpovoljnijeg ponuđača izabrali pravnu osobu SV-RSA d.o.o. Sarajevo u vlasništvu optuženog Nevena Kulenovića.

Navedena pravna osoba prema preporuci povjerenstva za javne nabavke bile trećepozicionirana, postupajući tako suprotno odredbi člana 35. stav 2. Zakona o javnim nabavkama BiH i člana 14. stav 1. i 4. Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH, za koja postupanja im je optuženi Neven Kulenović, kao vlasnik i zamjenik direktora pravne osobe SV-RSA d.o.o. Sarajevo, dao dar koji su prethodno dogovorili i to sukcesivnim isplatama na račun Zorana Bakule u iznosu od 386.256,86 KM i na račun Stipe Prlića u iznosu od 331.513,18 KM, a koji dar su optuženi Zoran Bakula i Stipe Prlić primili na način da im je isti isplaćen s računa pravne osobe „3 Media Limited” registriranog na Gibraltaru, u kome je punomoćnik s općom ovlasti ovlasti optuženi Neven Kulenović./NAP/HMS/