Evo kompletnog sastava Izvršnog vijeća Skupštine SR Bosne i Hercegovine (vlade SR BiH) za 1984. godinu, sa svim članovima i njihovim funkcijama:

Predsjednik Izvršnog vijeća (premijer):
Seid Maglajlić

Potpredsjednici Izvršnog vijeća:
Avdo Humo

Mato Andrić

Vlado Šegrt (također sekretar za finansije)

Sekretari (ministri):
Jure Bilić – Sekretar za unutrašnje poslove

Vlado Šegrt – Sekretar za finansije (istovremeno i potpredsjednik)

Salih Selimović – Sekretar za prosvjetu i kulturu

Mevlida Serdarević – Sekretar za zdravstvo i socijalnu politiku

Ibrahim Jašarević – Sekretar za poljoprivredu

Husein Čengić – Sekretar za industriju i energetiku

Mile Čutura – Sekretar za građevinarstvo

Salko Oruč – Sekretar za saobraćaj i veze

Džemal Bijedić (ne brkati s bivšim premijerom SFRJ) – Sekretar za trgovinu i snabdijevanje

Milan Božić – Sekretar za rad i kadrove

Vojislav Mijatović – Sekretar za pravne poslove

Branko Mikulić – Sekretar za planiranje i razvoj

/deepseek

Evo kompletnog sastava Izvršnog vijeća Skupštine SR Bosne i Hercegovine (vlade SR BiH) za 1984. godinu, sa svim članovima i njihovim funkcijama:

Predsjednik Izvršnog vijeća (premijer):
Seid Maglajlić

Potpredsjednici Izvršnog vijeća:
Avdo Humo

Mato Andrić

Vlado Šegrt (također sekretar za finansije)

Sekretari (ministri):
Jure Bilić – Sekretar za unutrašnje poslove

Vlado Šegrt – Sekretar za finansije (istovremeno i potpredsjednik)

Salih Selimović – Sekretar za prosvjetu i kulturu

Mevlida Serdarević – Sekretar za zdravstvo i socijalnu politiku

Ibrahim Jašarević – Sekretar za poljoprivredu

Husein Čengić – Sekretar za industriju i energetiku

Mile Čutura – Sekretar za građevinarstvo

Salko Oruč – Sekretar za saobraćaj i veze

Džemal Bijedić (ne brkati s bivšim premijerom SFRJ) – Sekretar za trgovinu i snabdijevanje

Milan Božić – Sekretar za rad i kadrove

Vojislav Mijatović – Sekretar za pravne poslove

Branko Mikulić – Sekretar za planiranje i razvoj

/deepseek

Hrvati 2 ministra od 12, i ukupno 3 od 16 mjesta u vladi.

HVO se izborio za više.

Milanko Renovica i Gojko Ubiparip, s takvim imenima ih nitko ne bi ozbiljno shvatio da su se birali na slobodnim izborima.

Ima nešto elitističko kad narodu ne dozvoliš pravo glasa !

Branko Mikulić, Mile Čutura, Jure Bilić i Mato Andrić, za koga od njih si mislio da je Srbin?

Od svih poznatijih hr političara, samo se za Hrvoju Ištuka može reći da je držao do hrvatstva.
Branko Mikulić je se pred smrt dao pokrstiti.

Izborni zakon Bosne i Hercegovine u članu 2.5 stav (1) propisuje da se Centralna izborna komisija BiH sastoji od sedam članova: dva iz reda Hrvata, dva iz reda Bošnjaka, dva iz reda Srba i jedan iz reda ostalih.
Pored odredbi o nacionalnoj zastupljenosti u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, odredbe u pogledu nacionalne pripadnosti sadržane su i u drugim propisima Bosne i Hercegovine koji se navode u nastavku odgovora.

1) Člankom 7. Zakona o upravi („Službeni glasnik BiH“, broj 32/02, 102/09 i 72/17) je propisano da se u organima uprave osigurava odgovarajuća nacionalna zastupljenost državnih službenika i uposlenika u skladu s nacionalnom strukturom stanovništva, a prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini.

Ovim zakonom uređuje se organizacija uprave institucija Bosne i Hercegovine u pogledu položaja, uloge, ustrojstva, ovlaštenja i obveza organa uprave i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad tih organa u vršenju poslova uprave.
To znači da se u svim organima uprave mora osigurati odgovarajuća nacionalna zastupljenost državnih službenika i uposlenika u skladu s nacionalnom strukturom stanovništva, a prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini.

2) Člankom 3. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09, 103/09, 87/12, 6/13 i 19/16) je propisano da sastav državnih službenika i uposlenika u organima uprave iz članka 2. ovog zakona odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini, sukladno čl. V.4.b) i IX.3. Ustava Bosne i Hercegovine, odredbama Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Zakona o upravi i Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine.
31
Ovim zakonom osnivaju se ministarstva i utvrđuju upravne organizacije, kao i druge institucije Bosne i Hercegovine koje obavljaju poslove uprave iz nadležnosti BiH, određuje njihov djelokrug rada, način rukovođenja, kao i druga pitanja od značaja za njihovo organiziranje i djelovanje.

To znači da u svim ministarstvima, upravnim organizacijama i drugim institucijama Bosne i Hercegovine koji obavljaju poslove uprave iz nadležnosti Bosne i Hercegovine, a osnovane su ili su pobrojane ovim zakonom, sastav državnih službenika i uposlenika odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini, sukladno čl. V.4.b) i IX.3. Ustava Bosne i Hercegovine, odredbama Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Zakona o upravi i Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine.

Ovim zakonom je osnovano devet ministarstava Bosne i Hercegovine i pobrojane samostalne upravne organizacije. Ministarstva Bosne i Hercegovine su: 1. Ministarstvo vanjskih poslova, 2. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, 3. Ministarstvo komunikacija i prometa, 4. Ministarstvo financija i trezora, 5. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, 6. Ministarstvo pravde, 7. Ministarstvo sigurnosti, 8. Ministarstvo civilnih poslova i 9. Ministarstvo obrane.

Samostalne upravne organizacije Bosne i Hercegovine su: 1. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, 2. Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine, 3. Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine, 4. Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, 5. Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine, 6. Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine, 7. Agencija za unaprjeđenje inozemnih investicija u Bosni i Hercegovini, 8. Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, 9. Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine, 10. Agencija za javne nabave Bosne i Hercegovine, 11. Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini, 12. Agencija za poštanski promet Bosne i Hercegovine, 13. Agencija za zaštitu osobnih podataka u Bosni i Hercegovini, 14. Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine, 15. Agencija za antidoping kontrolu Bosne i Hercegovine, 16. Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete Bosne i Hercegovine, 17. Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, 18. Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine, 19. Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, 20. Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, 21. Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, 22. Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja, 23. Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini, 24. Državna regulativna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, 25. Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine i 26. Fond za povratak Bosne i Hercegovine.Iako nije pobrojana ovim zakonom samostalna upravna organizacija je i Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije.

Posebnim zakonom mogu se osnivati i druge samostalne upravne organizacije iz nadležnosti Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Prava i dužnosti, kao i druga pitanja od značaja za rad samostalnih upravnih organizacija uređuju se Zakonom o upravi i posebnim zakonima i propisima kojima su osnovane.
Ovim zakonom pobrojane su i upravne organizacije u sastavu ministarstava. U sastavu Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose su: Ured za veterinarstvo Bosne i Herecgovine, Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja i Ured za usklađivanje i koordinaciju sustava plaćanja.U sastavu Ministarstva komunikacija i transporta su: Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine i Regulatorni odbor željeznica Bosne i Hercegovine, čija su prava i dužnosti utvrđeni posebnim zakonom.
32
U sastavu Ministarstva financija i trezora je Središnja jedinica za usklađivanje.
U sastavu Ministarstva sigurnosti su: Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine, Granična policija Bosne i Hercegovine, Državna agencija za istrage i zaštitu, Agencija za forenzična ispitivanja i vještačenja, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, Agencija za policijsku podršku i Služba za poslove sa strancima, čija se prava, dužnosti i operativna samostalnost uređuju posebnim zakonima.

U sastavu Ministarstva civilnih poslova su: Agencija za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine i Povjerenstvo za deminiranje u BiH, kao samostalne službe čija su prava i dužnosti utvrđena posebnim propisima.
Iako nije pobrojan u ovom zakonu u sastavu Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine je Zavod za izvršenje pritvora i kazne zatvora Bosne i Hercegovine, koji uskoro treba započeti sa radom.,
Iako nisu pobrojane u ovom zakonu u sastavu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice su: Agencija za ravnopravnost spolova i Ured agenta za zastupanje Bosne i Hercegovine pred Europskim sudom za ljudska prava.
Stalna tijela Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, osnovana ovim zakonom su: 1. Generalno tajništvo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, 2. Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, 3. Direkcija za europske integracije i 4. Direkcija za ekonomsko planiranje.
Pri Kabinetu predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine osnovan je Ured koordinatora za reformu javne uprave.
Osnovana je i Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine.

3) Člankom 2. st. 2. i 3. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09 i 8/10) je propisano da struktura državnih službenika u državnoj službi okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva, a nacionalna pripadnost državnog službenika temelji se na dobrovoljnom izjašnjavanju u skladu s ovim zakonom.

4) U članku 8. Stavak 9. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 26/04, 7/05, 48/05 i 60/10) je propisano da struktura uposlenika kod poslodavca okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva.

5) U članku 43. Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 25/04, 93/05) i 15/08) – dalje. VSTV BiH propisani su kriteriji kojima se VSTV BiH rukovodi prilikom imenovanja sudaca i tužitelja. Pored propisanih kriterija, VSTV BiH je u obvezi da primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojima se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih.
Kao ustavno načelo, proporcionalna zastupljenost je temeljena na popisu stanovništva iz 1991. godine.
33
6) Člankom 28. stavak (4) Zakona o reviziji institucija Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 12/06) je propisano da će struktura zaposlenih u Uredu za reviziju okvirno odražavati nacionalnu strukturu stanovništva BiH prema posljednjem popisu.

Federacija Bosne i Hercegovine:

1. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (Predstavnički dom i Dom naroda)

Pravni osnov: Ustav Federacije Bosne i Hercegovine precizira u članu 1. da će u Predstavničkom domu “najmanje četiri člana jednog konstitutivnog naroda će biti zastupljeno u Zastupničkom domu Federacije Bosne i Hercegovine.” Članom 6. je definirano da će „sastav Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine biti paritetan tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj delegata. Dom naroda sastoji se od pedeset osam delegata, i to po sedamnaest delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam delegata iz reda ostalih. Ostali imaju pravo da ravnopravno učestvuju u postupku većinskog glasanja.“
2. Predsjednik i potpredsjednici Federacije Bosne i Hercegovine
Pravni osnov: Ustav Federacije Bosne i Hercegovine u članu 1. precizira: „Predsjednik Federacije predstavlja i zastupa Federaciju i šef je federalne izvršne vlasti. Predsjednik Federacije ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Oni se biraju u skladu sa ovim ustavom.“
3. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Pravni osnov: U Ustavu Federacije Bosne I Hercegovine (Službene novine Federacije BiH, br. 1/94) stoji predviđeno članom 4. da će: „minimalna zastupljenost u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine u prijelaznom periodu do potpune provedbe Aneksa 7.
1. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (premijer/predsjednik Vlade i šesnaest ministara) sastoji se od osam ministara iz reda bošnjačkog, pet ministara iz reda hrvatskog i tri ministra iz reda srpskog naroda. Jednog ministra iz reda ostalih može imenovati premijer/predsjednik Vlade iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Vlada ima i premijera/predsjednika Vlade koji ima dva zamjenika, iz različitih konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara;
2. Nakon potpune provedbe Aneksa 7., najmanje 15% članova Vlade mora biti iz jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% članova Vlade mora biti iz dva konstitutivna naroda. Jedan član Vlade mora biti iz reda ostalih.“
4. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine
Pravni osnov: Ustav Federacije Bosne i Hercegovine u članu 9. navodi: “Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih.”
5. Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine
Pravni osnov: U članu 24. Zakona o reviziji institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH, broj 22/06) stoji:Imenovanje Generalnog revizora i
34
Zamjenika generalnog revizora: “Zamjenik generalnog revizora se imenuje iz reda konstitutivnog naroda iz kojeg nije imenovan Generalni revizor.”
6. Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje
Pravni osnov: Statut Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (Službene novine FBiH, broj: 38/03) u članu 10. precizira da: „Ravnatelj Federalnog zavoda i zamjenik ravnatelja Federalnog zavoda ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.“
7. J.U. Federalna novinska agencija
Pravni osnov: Član 14. Uredbe o osnivanju Federalne novinske agencija (Službene novine FBiH br. 48/00) precizira da: ‘’Direktor i zamjenik direktora ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.’’
8. Radio – televizija Federacije BiH
Pravni osnov: Zakon o Radio-televiziji FederacijeBosne i Hercegovine (Službene novine FBiH, broj 40/02, 12/04) u članu 32. Propisivajući sastav Upravnog odbora od 9 članova kaže pored ostalog u alineji (3) da: ‘’Četiri člana Upravnog odbora imenuje Parlament Federacije, iz redas vakog od konstitutivnih naroda i iz reda ostalih, tri člana imenuje postojeći Upravni odbor, a dva člana se imenuju na način koji Upravni odbor predvidi za njihov izbor.’’
9. Finansijsko-informatička agencija
Pravni osnov: Zakon o finansijsko-informatičkoj agenciji (Službene novine FBiH br. 80/11) u članu 11. precizira da: ‘’Ravnatelj i zamjenik ravnatelja Agencije ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda.’’
10. Agencija za reviziju privatizacije u Federaciji I Bosne i Hercegovine
Pravni osnov: Član 11. Uredbe o osnovama organizacije i načinu poslovanja Agencije za reviziju privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH, br. 16/14; 58/14; 75/14 i 20/15) predviđa da će struktura zaposlenih u Agenciji odražavat će okvirno nacionalnu strukturu stanovništva Federacije Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu.
11. Javno preduzeće “Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine”, d.o.o.
Pravni osnov: U članu 26. Zakona o željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine FBiH, br. 41/01) stoji sljedeće: „Poslovodni organ javnog željezničkog operatora i njegov zamjenik ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Upravni odbor javnog željezničkog operatora imenuje Osnivač iz reda svojih predstavnika, predstavnika korisnika i predstavnika zaposlenih, vodeći računa o odgovarajućoj nacionalnoj zastupljenosti.“
12. Komisija za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine
Pravni osnov: Zakon o koncesijama (Službene novine Federacije BiH, broj 40/02, 61/06, ) u članu 9. precizira: “Komisija za koncesije sastoji se od sedam članova državljana Bosne i
35
Hercegovine i Federacije, uključujući predsjednika i zamjenika predsjednika. Predsjednik i zamjenik predsjednika Komisije ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda.”
13. Regulatorna komisija za električnu energiju FBiH
Pravni osnov: Zakon o električnoj energiji („Službene novine Federacije BiH“ broj:66/13), u Članu 24. (8) (Imenovanje članova Regulatorne komisije) kaže da se: ''pri imenovanju članova Regulatorne komisije mora se osigurati ravnopravna zastupljenost konstitutivnih naroda u Federaciji.''
14. Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine
Pravni osnov: U članu 19. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju (Službene novine Federacije BiH, br.7/02) stoji: "Direktor Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja ima zamjenika. Direktor i zamjenik direktora Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja ne mogu biti imenovani iz istog konstitutivnog naroda u Federaciji."
15. Agencija za privatizaciju FBiH
Pravni osnov: Zakon o Agenciji za privatizaciju (Službene novine FBiH, br. 18/96) precizira:
Član 15. „Agencijom Federacije rukovodi direktor. Direktor ima zamjenika, koji ne može biti iz istog naroda kao i direktor. Direktora i zamjenika direktora imenuje Vlada Federacije.“
16. Agencija za vodno područije Jadranskog mora,
17. Agencija za vodno područije rijeke Save
Pravni osnov: Zakon o vodama (Službene novine FBiH, broj: 70/06) precizira:
u Članu 159. da “Agencijom za vode upravlja upravni odbor. Predsjednik upravnoga odbora ne može biti iz istoga konstitutivnog naroda kao i ravnatelj Agencije za vode.”
18. Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova i Federalna uprava policije
Pravni osnov: Zakonom o unutrašnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine ( Službene novine Federacije BiH», broj 81/14) Član 11. kaže da: ''Struktura uposlenika Federalnog ministarstva i Uprave policije odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem važećem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini.'' Također, Član 41. (3) (Rukovođenje Upravom policije) kaže da ''direktor policije i ministar ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda, s tim što jedan od njih može biti imenovan iz reda ostalih. U članu 44 (2) kaže se da ''pri imenovanju direktora policije i zamjenika direktora policije vodi se računa o nacionalnoj pripadnosti.''
19. Kaznenopopravni zavodi u FBiH
Pravni osnov: Zakon o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 44/98,42/99,12/09 i 42/11) u Članu 123. kaže da: ''direktor i zamjenik direktora kaznenopopravnog zavoda ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.''
36
20. Federalno pravobranilaštvo
Pravni osnov: Odlukom o broju zamjenika federalnog pravobranioca („Službene novine Federacije BiH“, br.18/96, 51/07 i 14/12) propisano je da federalni pravobranilac ima deset zamjenika pravobranilaca. Federalni pravobranilac i njegovi zamjenici imenuju se iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, kao i iz reda ostalih i to najmanje po dva iz reda konstitutivnih naroda i najmanje jedan iz reda ostalih.
Također, drugim posebnim zakonima spomenute su odredbe o nacionalnoj zastupljenosti i to:
-Zakonom o državnoj službi Federacije BiH Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”,br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06, 4/12, 99/15 i 9/17) u članu 2. (Proporcionalna zastupljenost) kaže:
1. U organima državne službe Federacije, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi zajedno sa ostalima i građani Bosne i Hercegovine biće proporcionalno zastupljeni;
2. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost baziraće se na popisu stanovništva iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede.

Gore sam dodao kasniju misao “mada im je Beograd vjeroajtno izabrao i ime”.

U toj ocjeni se slažem.

Kad se nešto organizira, onda se sve organizira.

U Republici Srpskoj:

Konstitutivnost naroda

Pravni osnov: Ustav Republike Srpske u članu 1. propisuje da „Srbi, Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, Ostali i građani, ravnopravno i bez diskriminacije učestvuju u vršenju vlasti u Republici Srpskoj.“
Narodna skupština Republike Srpske
Pravni osnov: Ustav Republike Srpske u članu 71. propisuje da „najmanje četiri člana jednog konstitutivnog naroda će biti zastupljeno u Narodnoj skupštini. Sastav Vijeća naroda će biti paritetan, tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj zastupnika. Vijeće naroda ima po osam članova iz svakog konstitutivnog naroda i četiri člana iz reda Ostalih.“
Predsjednik Republike Srpske
Pravni osnov: Ustav Republike Srpske u članu 80. propisuje da „Predsjednik ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda.“
Vlada Republike Srpske
Pravni osnov: Ustav Republike Srpske u članu 92. propisuje da „Predsjednik i potpredsjednici Vlade ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda. Nakon potpunog sprovođenja Aneksa 7. najmanje 15% članova Vlade mora biti iz reda jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% članova Vlade mora biti iz dva konstitutivna naroda. Jedan član Vlade mora biti iz reda Ostalih. U prelaznom periodu do potpunog sprovođenja Aneksa 7., Vlada Republike Srpske (predsjednik Vlade i 16 ministara) sastoji se od osam ministara iz reda srpskog, pet iz reda bošnjačkog i tri iz reda hrvatskog naroda. Jednog ministra iz reda Ostalih može imenovati predsjednik Vlade
37
iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Vlada ima predsjednika Vlade, koji ima dva zamjenika iz različitih konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara.“
Ministarstva i republički organi uprave
Pravni osnov: Ustav Republike Srpske u članu 97. propisuje da „konstitutivni narodi i grupa Ostalih će biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Republici Srpskoj. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne sprovede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine. Ovaj opšti princip će se precizirati entitetskim zakonima. Ti zakoni će utvrditi konkretne rokove i regulisaće gore pomenuti princip u skladu sa regionalnom etničkom strukturom entiteta.“
Ustavni sud Republike Srpske
Pravni osnov: Ustav Republike Srpske u članu 116. propisuje da „ Ustavni sud Republike Srpske ima devet članova. Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske osniva se kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa. Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda Ostalih.“
U Republici Srpskoj je članom 4. Zakona o državnim službenicima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 118/08, 117/11, 37/12 i 57/16) između ostalog propisano da struktura državnih službenika u republičkim organima uprave treba okvirno da odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema poslednjem popisu stanovništva i da se nacionalna pripadnost državnog službenika određuje na osnovu dobrovoljnog izjašnjavanja. Članom 4. Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 97/16) propisano je da se na osnovu rezultata poslednjeg popisa stanovništva jedinice lokalne samouprave obezbjeđuje proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i grupa Ostalih u jedinicama lokalne samouprave, uključujući funkcionere jedinica lokalne samouprave koji se ne biraju direktno: predsjednika i potpredsjednika skupštine jedinice lokalne samouprave i zamjenika gradonačelnika, odnosno načelnika opštine. Predsjednik skupštine jedinice lokalne samouprave i gradonačelnik, odnosno načelnik opštine ne mogu biti iz reda istog konstituivnog naroda i grupa Ostalih, osim ako jedan konstitutivni narod ima natpolovičnu većinu prema poslednjem popisu stanovništva. Statutom i opštim aktima organa jedinica lokalne samouprave, uključujući i akte koji se odnose na unutrašnju organizaciju gradske, odnosno opštinske uprave, utvrđuju se konkretni načini obezbeđenja proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i grupa Ostalih u organima jedinice lokalne samouprave. Članom 11. stavom 3. Zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave samoupravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 97/16) propisano je da se prilikom zapošljavanja vodi računa o tome da nacionalna zastupljenost, zastupljenost polova i lica sa invaliditetom odražava u najvećoj mogućoj mjeri strukturu stanovništva jedinice lokalne samouprave.

U Brčko distriktu BiH,

Članom 33a Statuta Brčko distrikta BiH u stavu 1 („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“, broj: 2/10) propisano je sprečavanje preglasavanja tako da su, pored potrebne većine propisane ovim
38
statutom, potrebni afirmativni glasovi najmanje jedne trećine poslanika svakog od konstitutivnih naroda koji su prisutni i glasaju za odluke Skupštine koje se odnose na:
1. usvajanje i izmjene Poslovnika o radu Skupštine;
2. usvajanje i izmjene zakona ili odluka koje su predložili poslanici u vezi s pitanjima koja bi inače bila predmet afirmativnog glasanja u Vladi u skladu s članom 53(2) ovog statuta;
3. usvajanje amandmana koje su predložili poslanici između dva čitanja zakona ili odluka koje su bile predmet afirmativnog glasanja u Vladi u skladu s članom 53(2) ovog statuta;
4. usvajanje i izmjene zakona Distrikta kojima se uređuje rad Vlade Distrikta u dijelu kojim se reguliše pitanje afirmativnih glasova članova Vlade Distrikta shodno članu 53(2) ovog statuta;
5. odluke donesene shodno članu 33(1) (d), (e), (f) i (g);
6. odluke donesene shodno članu 33(2) (a) i (b);
7. nacionalne praznike i spomenike;
8. sporazume shodno članu 9 ovog statuta.
Minimum od jedne trećine afirmativnih glasova koji je potreban u skladu sa stavom 1 ovog člana neće ni u kom slučaju iznositi više od tri (3) glasa. Takođe, u stavu 3 je propisano u slučaju da, iz opravdanih razloga, na sjednici Skupštine nema više od dva (2) poslanika iz jednog konstitutivnog naroda u trenutku kada se odlučuje o pitanjima iz stava 1 ovog člana, razmatranje i glasanje o predmetnim odlukama se odlaže dok najmanje tri (3) poslanika iz reda tog konstitutivnog naroda ne budu prisutni na sjednici Skupštine. U takvim situacijama detaljan postupak propisuje se u Poslovniku o radu Skupštine. Dalje se vodi računa da u slučaju da sjednici Skupštine prisustvuje tri (3) do pet (5) poslanika iz jednog konstitutivnog naroda, jedan afirmativni glas smatra se kao jedna trećina afirmativnih glasova potrebnih u skladu sa stavom 1 ovog člana. U slučaju da sjednici Skupštine prisustvuje šest(6) do osam(8) poslanika iz jednog konstitutivnog naroda, dva afirmativna glasa smatraju se kao jedna trećina afirmativnih glasova potrebnih u skladu sa stavom 1 ovog člana. U stavu 6 je navedeno da se uzdržani glasovi uzimaju u obzir pri utvrđivanju kvoruma, ali se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju većine niti se ubrajaju u ukupan broj glasova za usvajanje odluka Skupštine u skladu sa stavom 1 ovog člana.
Amandman I na Ustav Bosne i Hercegovine kojim je propisano da svaki spor u vezi sa utvrđenim statusom i ovlašćenjima Brčko distrikta BiH koji se može javiti između jednog ili više entiteta i Brčko distrikta BiH ili između BiH i Brčko distrikta BiH prema ustavu i odlukama Arbitražnog tribunala može pokrenuti većina zastupnika u skupštini, koja uključuje najmanje 1/5 izabranih zastupnika iz reda svakog od konstitutivnih naroda.

Dostupne informacije za kantone su sljedeće:

Skupština Unsko-sanskog kantona

U članu 2. V. A. Ustava Unsko sanskog kantona je propisano da se Skupština Kantona satoji od 30 poslanika. Nacionalna struktura poslanika Skupštine odražava nacionalnu strukturu stanovništva Kantona. U članu 7. V. A Ustava Unsko sanskog kantona je propisano da se u Skupštini Kantona formiraju klubovi delegata konstitutivnih naroda. U članu 9. Poslovnika Skupštine Unsko sanskog kantona („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj:9/17) je propisano da se u Skupštini osnivaju tri kluba poslanika konstitutivnih naroda:
39
a) Klub poslanika Bošnjaka;
b) Klub poslanika Hrvata;
c) Klub poslanika Srba;
Vlada Unsko-sanskog kantona
U članu 1. V.B. Ustava Unsko- sanskog kantona je između ostalog propisano da Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u Vladi Unsko-sanskog kantona.
Državni službenici i namještenici u organima državne službe Unsko-sanskog kantona:
U članu 4. Zakona o državnoj službi Unsko-sanskog kantona („Službeni glasnik Unsko - sanskog kantona“ broj: 14/17 i 16/17) propisano je da „Struktura državnih službenika i namještenika u organima državne službe okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva. Nacionalna pripadnost državnog službenika, odnosno namještenika, zasniva se na dobrovoljnom izjašnjavanju u skladu sa ovim Zakonom.
Člankom 3. Zakona o državnim službenicima i namještenicima u tijelima državne službe u Županiji Posavskoj („Narodne novine Županije Posavske, broj: 9/13, 11/13, 2/14, 6/17) propisano je da struktura državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva. Vlada Županije Posavske nadzire zastupljenost državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe i poduzima odgovarajuće mjere da se ostvari poštivanje načela proporcionalne zastupljenosti u odnosu na nacionalnu pripadnost.
Člankom 4. Zakona o policijskim službenicima Županije Posavske („Narodne novine Županije Posavske“, br. 8/07, 2/08, 1/12, 2/13 i 3/18) propisano je da struktura policijskih službenika u policijskom organu odražava nacionalni sastav stanovništva na teritoriji koju obuhvaća Županija prema popisu iz 1991. godine.
Član 4. Ustava Srednjobosanskog kantona definiše: "Sastav svih organa u Kantonu i jedinicama lokalne samouprave mora odražavati nacionalni sastav stanovništva Kantona, odnosno jedinice lokalne samouprave po popisu stanovništva iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine"
Član 49. Ustava SBK: "Vladu SBK čine premijer Kantona i ministri.
Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u Vladi Kantona. Takva zastupljenost odražavat će popis iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede."
Član 89b Ustava SBK: "Premijer Kantona i predsjedavajući Skupštine Kantona ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda.
Predsjednik Kantonalnog suda i glavni kantonalni tužilac ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda."
Član 82. Ustava SBK: "Općinski načelnik i predsjedavajući općinskoga vijeća u općinama ili općinskim vijećima višenacionalnog sastava ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda,
40
odnosno iz reda ostalih, osim u općinama u kojima jedan konstitutivni narod čini više od 80% stanovnika prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini."

U Županiji Zapadnohercegovačkoj, Poslovnikom Skupštine Županije Zapadnohercegovačke („Narodne Novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 10/03), propisano je da nakon davanja i potpisivanja svečane prisege u Skupštini se osnivaju tri kluba zastupnika konstitutivnih naroda: Klub zastupnika Hrvata, Klub zastupnika Bošnjaka i Klub zastupnika Srba, izuzev ukoliko nema izabranih predstavnika nekog od konstitutivnih naroda, kada se ne formira taj klub.
Sukladno Zakonu o državnim službenicima u tijelima državne službe u Županiji Zapadnohercegovačkoj („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj: 16/08,7/09, 8/12, 8/13), struktura državnih službenika u tijelima državne službe Županije, gradova i općina okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva, prema posljednjem popisu stanovništva, a nadzor o tome provodi Vlada Županije Zapadnohercegovačke.
Sukladno Zakonu o policijskim službenicima Županije Zapadnohercegovačke („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj: 8/07,16/07,13/08, 17/08 i 12/15) propisano je kako struktura policijskih službenika u policijskom tijelu odražava nacionalnu strukturu pučanstva na teritoriji koju obuhvaća Županija prema popisu iz 1991 godine.

Zanimljiva karta, kao i one prethodne dvije, jer po tome ispada da su Hrvati ipak očuvali svoje jezgro i najčišće krajeve, dok su Muslići izgubili istočnu a Srbi zapadnu Bosnu, gdje su imali najčišće etničke krajeve.

Ovdje ne računam mješovite sredine, već isključivo homogene.

Karte su pune grešaka.

Netočno. Karta koju si ti postavio je puna grešaka. To nije problem karte nego problem tvog neznanja.

Karte koje sam ja postavio su u skladu sa rezultatima izbora objavljenim u Republičkom zavodu za statistiku, Statistički bilten br. 223, Sarajevo, juli 1991. g.

t. Taj je pristup urodio plodom, dobili smo izbore u deset općina gdje Hrvati nisu najbrojniji narod, devet gdje su drugi po brojnosti i Kotor Varoš gdje smo bili manjina. Kad je Radovan Karadžić vidio rezultate izbora u Kotor-Varoši, zvao je predsjednika SDS-a tamo i psovao mu majku kako nisu mogli dobiti izbore, a ovaj mu je odgovorio: "Gospodine predsjedniče, nemojte galamiti. Trebali ste doći kao onaj gospodin Kljujić, pa biste i vi možda dobili izbore."

Imate temu za to.