Broj katolika u 3 najveće biskupije u 2012, u odnosu na 2011 porastao za 131 osobe (trebali su staviti i podatke za Trebinjsko-Mrkansku, no i ona je barem na pozitivnoj nuli, ako ne i u pozitivi), a Večernjakov zaključak, bombastičan naslov i članak u ovom tonu:

Melcher, šta tebi nije jasno?

Vas 12.000 godišnje napusti BiH, dok broj Hrvata stagnira ili blago raste. Treba li ti nacrtati?

Sta meni nije jasno? Jasno je meni mnogo toga. Mada vama nije jasno bil piskili bil kakili, s obzirom na razlicitosti podataka. Malo ste majorizirani, malo ste neprikosnoveni poklapaci.

"prema kojima je od njih 835 tisuća, koliko ih je u BiH živjelo uoči rata"

Odakle im ti brojevi?

I kad se uspoređuje broj katolika sa prijeratnim stanjem većinom se ne uzima taj broj stalno prisutnih, što onda posebno loše djeluje na statistiku HBŽ u kojoj je onih popisanih koji borave izvan mjesta popisa bio velik udio.

Sta meni nije jasno? Jasno je meni mnogo toga. Mada vama nije jasno bil piskili bil kakili, s obzirom na razlicitosti podataka. Malo ste majorizirani, malo ste neprikosnoveni poklapaci.

Ima li neka projekcija koliko bi nas bilo kada bi se računalo po prijeratnoj metodi, onoj koja bi obuhvatala i one koji nisu stalno prisutni u BiH?

Sve je tu jasno - I pored nesmiljene majorizacije kojoj je izložena goloruka slavna Hrvatska nacija od strane velikoislamističkih Bosanaca, ona izdražava i hrabro pobjeđuje i u neravnopravnoj borbi poklapa i nepoklopljivo! Bog i Hrvati! Živjela Herceg-Bosna!

Misliš na 2012, da nije bilo rata ili što? Ako si mislio na broj ljudi koji su "privremeno" vani (više od 12 mjeseci), i oni će biti popisani na predstojećem popisu, ali neće biti uključeni u konačnim brojkama rezidentnog stanovništva. Tko zna koliko će biti naših u toj kategoriji.

Naime, Banjolučka biskupija je imala 35.924 na kraju 2010., a dvije godine ranije 36.513 katolika. U odnosu na godinu dana ranije najveći porast svećenici su zabilježili u Vrhbosanskoj nadbiskupiji u kojoj je na kraju 2011. bilo 195.522, a krajem 2010. 194.812 katolika. U odnosu na tu biskupiju, gdje se bilježi porast od 710 osoba, u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji se bilježi također pozitivni trend prema ovim podacima. Prema popisu misijskih kolektiva iz mjesečnika “Crkva na kamenu” na kraju 2011. bilo je 190.861 Hrvata - katolika, a godinu dana ranije 190.730. Radi se o porastu od 131 katolika.

Zanimljivo je da s obzirom na porast broja i postotka katolika u BiH imamo dojam da je A-U uprava u BiH pogodovala prvenstveno Hrvatima.

Nakon toga, podatci službenog austro-ugarskog Popisa žiteljstva u BiH iz 1895.g. dođu kao otriježnjenje. Naime, među rezultatima tog popisa je objavljen i broj prisutnih pripadnika A-U monarhije po zemljama podrijetla.

I kad pogledamo sastav doseljenika iz ostatka hrvatskih zemalja u BiH dolazimo do sljedećih podataka:

Zemlja podrijetla - rimokatolici : istočno-pravoslavni

Hrvatska-Slavonija - 11 834 : 20 126
Dalmacija - 4 519 : 1 911
Rijeka - 45 : 0
Istra - 204 : 1

Ukupno hrv. zemlje - 16 602 : 22 038

Doseljenici rimokatoličke konfesije iz hrv. zemalja, koji nisu nužno svi bili Hrvati, činili su 16 602 od 37 445 rimokatoličkih doseljenika iz A-U ili 44,34%.

Doseljenici istočno-pravoslavne konfesije iz hrv. zemalja, praktično sve Srbi, činili su 22 038 od 22 901 istočno-pravoslavnih doseljenika iz A-U ili 96,23%.

Srećom, legendarni hrvatski asimilacijski potencijal urodio je kroatizacijom mnogih nehrvatskih rimokatoličkih useljenika u BiH.

Zašto ne dati svećenicima i hodzama da odrade popis, ionako ništa drugo ne rade po čitav dan.

Zašto ne dati svećenicima i hodzama da odrade popis, ionako ništa drugo ne rade po čitav dan.

Trebalo bi pogledati jesu li se kojim slučajem doseljavali i gradišćanski Hrvati te ugarski Hrvati, ali sumnjam da postoje i podatci o materinjem jeziku doseljenih katolika.