Prioritetniji Zvornik i Podrinje.

PEJI ŠIMIĆU DODIJELJENA PRESTIŽNA NAGRADA DRUŠTVA PISACA POLJSKE











Ko je Pejo Šimić?

Život posavljaka se svodi na posavska sijela te mise, prije i poslije koje se psuje isus i sl. Pored Hrvata Kotor-Varoškog / BL kraja ovo je najbrže u druga društva asimilirana regionalna grupa Hrvata.

Jos ste vitalni.
Pogotovo ovi sto su po KUD-ovima
Vidim da se dosta mladih u potrazi za identitetom i nedostatkom zavicaja izjasnjavaju kao generalno veliki Hrvati. Tu se nazalost gubi ona specificnost sto je Posavina ima
One sale, one price, sargija itd
Zao mi je zbog tog najvise. Bilo bi lijepo kad bi imali i taj identitet vise izrazen danas

ISTRAŽIVANJE NA RIJECI SAVI DONIJELO VELIKO ARHEOLOŠKO OTKRIĆE

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa „Vrata Bosne“ je ponovno na pragu velikog otkrića - ovaj put arheološkog. Tijekom samo dva dana istraživanja na rijeci Savi, otkrivena je i iskopana dosad nezabilježena količina bipiramidalnih ingota – rijetkih metalnih šipki koje su, vjeruje se, stare preko 2.000 godina. Zahvaljujući ovom otkriću, broj pronađenih ingota u Bosanskoj Posavini možda nadmašuje ukupni broj svih poznatih. Ima ih tek nekoliko u muzejima u Francuskoj, Njemačkoj, Sloveniji i Sarajevu, dok ih na nalazištu u Županiji Posavskoj ( rijeka Sava) ima nekoliko stotina. Ingoti su poluprerađeni željezni komadi koji su služili za naknadnu obradu, prodavali su se i lokalni su kovači iz njih izrađivali alate, mačeve i drugo oružje i predmete.

U cijeloj arheološkoj priču za isticanje je Pero Matkić, zaljubljenik u prošlost Posavine i suradnik u Muzeju koji vrijedno sakuplja sve ostatke prošlost. Fotografije sa nalazima proslijeđeni su mjerodavnim u Vinkovcima i tako se priča zakotrljala, jer ispostavilo se da je nalazište od iznimne važnosti. Upravo zato je stručni dvojac Krunoslav Zubčić iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda Zagreb i Nikica Spudić, stručni suradnik i član Hrvatske gorske službe spašavanja Karlovac, stigli u Posavini kako bi stručno obradili nalaz otkrivenih arheoloških primjeraka. Predstoji detaljna kemijska ispitivanja koja bi mogla razotkriti detalje veza vezane za vrijedan arheološki nalaz.
-„Pronađeni ingoti su karakteristični za prijelaz iz latenskog doba u rimsko doba i smješta ih se u 1. ili 2. stoljeće prije Krista. U pitanju je jedan teret koji je, da li zbog nevremena ili rata, potonuo u rijeku Savu. Očekivali smo pronaći i vozilo, ali najvjerojatnije ga je voda odnijela, ali teret zbog svoje težine potonuo je na riječno dno Save gdje je čekao da tek sada bude otkriven“, pojašnjava ravnatelj Muzeja „Vrata Bosne“ prof. Jozo Jezerčić. Sada, zahvaljujući ovom otkriću, broj pronađenih ingota u Bosanskoj Posavini možda nadmašuje ukupni broj svih poznatih u Europi.

„Površina je prvo dokumentirana, postavljeni su reperi, tj. čvrste točke, a onda je teren fotografiran u svrhu fotogrametrije pomoću koje će se kasnije dobiti 3D model površine i nacrt, tj. plan lokaliteta. Nakon toga su predmeti označeni brojevima i izvađeni na površinu. Stavljeni su u plastične kade u kojima se nalazi destilirana voda, te će se tako čuvati do konzervacije i daljnje obrade. No, tek sada počinje uzbudljivi dio: predstoje detaljna kemijska ispitivanja koja bi mogla razotkriti nevjerojatne detalje – od toga iz kojeg rudnika potječe metal, do potvrde trgovačkih putova koji su povezivali Bosansku Posavinu sa srednjom Europom još u doba prije Krista“, pojašnjava podvodni arheolog Zubčić. Ovaj spektakularni nalaz, po mišljenju stručnjaka, mogao bi zauvijek promijeniti pogled na ulogu našeg kraja u antičkoj trgovini i ekonomiji, te pokazati da je Bosanska Posavina bila daleko važnije središte, nego što se do sada pretpostavljalo.

-„Priča o ovim tajanstvenim ingotima tek počinje – i ne staje na granicama Bosne i Hercegovine. Zbog konzervacije i daljnje obrade, tj. kemijske analize materijala, a riječ je o dugotrajnom i skupom procesu, priču i projekt ćemo morati proširiti na Sloveniju, Njemačku, Francusku i Austriju“, zaključuje ravnatelj Jezerčić.