Ništa ja ovo ne kontam...

BLAM! Vučić priča o SUFICITU, a JAVNI DUG PREŠAO 27 milijardi dolara!

Premijer Srbije Aleksandar Vučić kaže da je suficit u budžetu Srbije u januaru ove godine 250 miliona evra.

„Januar 2016. godine je za budžet Srbije ubedljivo najuspešniji. Dakle, mi u ovom trenutku imamo suficit u budžetu od gotovo 250 miliona evra“, kazao je Vučić na predstavljanju preporuka Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) za smanjenje birokratskih procedura.

Premijer Vučić, međutim ignoriše činjenicu da javni dug raste vrtoglavom brzinom i da nas upravo njegova Vlada zadužuje astronomskom brzinom.
Prema upravi za javni dug, javni dug Republike Srbije je 22.1.2016. iznosio astronomskih 3.051.306.139.187 dinara! 5 dana kasnije taj dug je već iznosio 3.060.339.536.724 dinara!
Ovo je rekordno zaduženje naše države.
U odnosu na početak decembra, javni dug Republike Srbije povećan je za 66,2 milijardi dinara!
Prema današnjem zvaničnom srednjem kursu, javni dug Republike Srbije iznosi neverovatnih 27.043 milijardi dolara!
U jučerašnjeg današnjeg dana , bila je održana aukcija državnih obveznica u vrednosti od 25 milijardi dinara. Rok otplate je dve godine, objavljeno je na sajtu Uprave za javni dug.

I ja sa hiljadu i nešto kilometara udaljenosti i sa površnim znanjem o Libanu smatram da je u pravu što podržava Hezbolah.

Ja podržavam Hezbolah, jer se bore protiv vehabijhskih fanatika i ne proganjaju hrišćane. Ali opet, koji *** ja znam o Libanu na osnovu nepar pročitanih novinskih članaka...

Nastavimo u tom tonu.

Javni dug se sastoji od spoljasnjeg i unutrasnjeg duga. Kada drzava emituje obveznice, to je signal da nema dovoljno novca u datom trenutku za javnog duga. Takodje, ako su povoljne kamate na nove kredite, dizu se novi krediti da bi se zatvorili stariji krediti sa nepovoljnijim kamatama. Javni dug takodje moze da raste ako u odnosu na valute u kojima su krediti uzeti dinar pocinje da slabi pa samim tim obaveze rastu.
Kada se pominje mjesecni suficit onda se misli na suficit u odnosu na planirane prihode koji su definisani nacrtom budzeta, koji se bazira na prethodnu godinu. Znaci, prikupljena sredstva su veca od ocekivanih. Ovo ne treba mjesati sa suficitom po pitanju prihoda i rashoda.

Hvala puno na objašnjenju, a ne ko neki...

Nego, zar ne bi svi ti genijalni potezi morali da rezultiraju kakvim rastom BDPa i padom nezaposlenosti?

Srbija na jeftinu radnu snagu temelji izvoz i tako privlači dijelove proizvodnje velikih korporacija. Nije na tehnologijama i znanju. Još nisu dosegli plaće iz 2008. godine. Ali dobro to je procjena vrha i dugoročna strategija za zemlju.

Prosječna plaća:
2008.: 400 Eura
2009.: 337,4 Eura
2010.: 330,1 Eura
2011.: 372,5 Eura
2012.: 364,5 Eura
2013.: 388,6 Eura
2014.: 379,3 Eura
2015.: 368 Eura

Teško maltretiranje radnika u Srbiji: Moraju nositi pelene, trpe batine i seksualno zlostavljanje

Piše: M.Č.
Foto: Hina

PREDSJEDNIK sindikata Sloga Željko Veselinović opisao je kakav horor proživljavaju radnici tvornice Jura u Leskovcu, čiji investitor iz Južne Koreje ima uvjerljivo najgori odnos prema radnicima u Srbiji, piše Fokus.ba.

"Tukli su ih metalnim palicama, žene su seksualno napastovali. Zabranjivan im je odlazak u WC i savjetovano im je da nose pelene. Kada nekom pozli, Hitna pomoć se zove u tvornicu i ukoliko radnika ne odvezu u bolnicu on je dužan nastaviti posao nakon pružene pomoći", opisao je.

Radnici su se ovih dana odlučili na 15-minutni štrajk kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo što ne mogu dobiti jedan neradni dan koji im po zakonu i pripada. Da sve bude gore, nitko od vlasti i inspekcija ne reagira na ovakav mobing.

Unatoč tome što postoje, prijave za mobing i zlostavljanje radnika u Juri nikad nisu procesuirane.

"Podnijeli smo mnogo prijava, ali se nikada ništa nije riješilo, osim u slučaju otpuštanja šestero radnika još prije pet godina, i to zato što su pokušali osnovati sindikat. Donijeta je presuda da su radnici u pravu, dobili su odštetu, ali nikada nisu vraćeni na posao", ispričao je Veselinović.





Na posao nisu vraćene ni trudnice i majke nakon završenog porodiljnog dopusta, koje su prije dvije godine dobile otkaz u kragujevačkoj tvornici. Veselinović kaže da je ista situacija u svim Jurinim tvornicama, u Rači, Nišu, Leskovcu te da je zlostavljanje tamo konstanta.

"Radnici su uplašeni, ali mislim da im je već dosta svega. Znate, kada na jugu Srbije izgubite posao, teško možete naći drugi i zato su ljudi često spremni raditi i za mali novac te svašta trpjeti", istaknuo je Jovanović.

Tisuće radnika te tvrtke zato ostaje na poslu i radi u nehumanim uvjetima za te 25.000 dinara mjesečno. Država je pak tvornici za svako radno mjesto dala i do 10.000 eura.

Samo prošle godine Jura Leskovac dobila je od države subvenciju vrijednu 950.000 eura. I zato ne čudi što u Juru, kako tvrde, stižu samo rutinske inspekcije u kojima se nikada ništa neregularno ne pronađe, jer je cijeli sistem prilično zatvoren.

Dugoročna procjena vrha. Država ti plati radnika na 3 godine, plaćaš mu kikiriki čak i za kineske prilike, a onda ga još i zlostavljaš bez posljedica. Naprijed Srbijo.

A što je najgore, ta srpska monetarna politika uopće nije doprinjela rastu srpskog gospodarstva, isključivo je štetila generalnoj populaciji, kupovnoj moći i uvozno orijentiranim poduzećima.

Međunarodni monetarni fond je ponovo povećao prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije za 2016. godinu na 2,5 odsto sa prethodno predviđenih 1,8 procenata, i očekuje da će inflacija u ovoj godini dostići 1,3 odsto.
U 2016, u prva tri meseca, zabeležen je privredni rast od 3,5 odsto na međugodišnjem nivou, što je najviša stopa privrednog rasta od 2013. godine.

Agencija za ocenu kreditnog rejtinga Fič rejtings (Fitch Ratings) ovoga puta zaista je povećala je kreditni rejting Republike Srbije. Sada je BB-, uz stabilne izglede za dalje unapređenje kreditnog rejtinga.

Beograd - Izvoz robe iz Srbije porastao je u periodu siječanj-srpanj ove godine za 8,9 posto na 7,69 milijardi eura u odnosu na isti period 2015.
Uvoz je povećan za 5,9 postotaka na 9,9 milijardi eura, saopćio je Republički zavod za statistiku.

Deficit Srbije u robnoj razmjeni sa svijetom smanjen je u sedam mjeseci za 6,0 posto na 2,21 milijardi eura, u poređenju sa istim periodom prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom je 77,7 posto, dok je u istom periodu prošle godine iznosila 75,0 posto.

Ukupna vanjskotrgovinska robna razmjena u promatranom sedmomjesečnom periodu je iznosila 17,59 milijardi eura, što za 6,8 posto više nego u usporednom lanjskom periodu.

Kada Državni zavod za statisitku uskoro bude objavio detaljnije podatke o robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom, hrvatsku bi javnost moglo dočekati neugodno iznenađenje.

Naime, prema podacima Privredna komora Srbije (PKS), naš je istočni susjed u trgovini s Hrvatskom u prvih sedam mjeseci ove godine ostvario suficit, što znači da je Hrvatska u robnoj razmjeni sa Srbijom bila u minusu. I to prvi put od završetka Domovinskog rata.

Prema tim podacima, Srbija je u Hrvatsku u prvih sedam mjeseci izvezla robe u vrijednosti od 256,5 milijuna eura, što je rast od 13,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Istodobno, hrvatski je izvoz u Srbiju, tvrde u PKS-u, iznosio 244,7 milijuna eura, što je samo 0,2 posto više.

Proizlazi da je Srbija u prvih sedam mjeseci 2016. bila u plusu od 11,8 milijuna eura u robnoj razmjeni s Hrvatskom. Prekretnica se, tvrde u Beogradu, dogodila u travnju.

Hrvatska statistika zasad ne daje takve podatke. Prema posljednjim dostupnim podacima DZS-a, onima za prvih šest mjeseci ove godine, Hrvatska je i dalje bila u plusu u robnoj razmjeni sa Srbijom. No, taj je plus sve manji. Naime, ukupna vrijednost roba koje je Hrvatska u prvih šest mjeseci ove godine izvezla u Srbiju iznosila je 241,93 milijuna eura, što je dva posto manje nego lani. Uvoz iz Srbije u istom je razdoblju porastao čak 16,2 posto, dosegavši vrijednost od 227,03 milijuna eura. To znači da smo u prvom polugodištu 2016. u trgovini sa Srbijom bili u plusu nešto manjem od 15 milijuna eura.

I podaci DZS-a, kao i HGK, pokazuju da se hrvatski plus u trgovini s istočnim susjedom već godinama topi. Ovdje, naravno, treba upozoriti da se podaci o izvozu i uvozu roba (i usluga) među zemljama često ne podudaraju, pa nije isključeno ni da hrvatski podaci za prvih sedam mjeseci na kraju ponovno iskažu suficit u robnoj razmjeni s tom državom. No, činjenica je da su vremena u kojima su naše tvrtke na srbijansko tržište izvozile daleko više nego što su s tog tržišta uvozile daleko iza nas. Primjerice, kako pokazuju podaci HGK, još 2014. u trgovini sa Srbijom smo ostvarivali suficit od 153,8 milijuna eura, dok smo prošlu godinu zaključili s viškom u robnoj razmjeni s tom zemljom od 129,2 milijuna eura.

- Činjenica je da se suficit koji Hrvatska ima u robnoj razmjeni sa Srbijom smanjuje. To je primarno posljedica ‘šetanja’ velikih sustava, poput Agrokora i Atlantic grupe, koji tamo sve više proizvode, dok se na našem tržištu sve više troše proizvodi koji se proizvedu u Srbiji - ističe Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. Veliku ulogu u tome ima, dodaje Lorvinčević, i jak hrvatski turistički sektor. Naime, rast hrvatskog turizma pogoduje uvozu prehrambenih proizvoda iz Srbije. Zbog svega toga Lovrinčević i u budućnosti očekuje nastavak trenda rasta uvoza iz Srbije.

Na rast uvoza iz Srbije u velikoj mjeri utječu i trgovinski sporazumi. Tako je, primjerice, nakon rata okidač za rast robne razmjene bilo je sklapanje Ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i tadašnje SR Jugoslavije 2002. godine. Dodatni poticaj rastu robne razmjene između dvije zemlje dao je ulazak Srbije u Ceftu, u kojoj se tada nalazila i Hrvatska, 2007. godine. Nakon pristupanja Hrvatske EU, i na trgovinu naše zemlje i Srbije počele su se primjenjivati odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je Beograd sklopio s Bruxellesom, a koji srbijanskim robama na tržištu Unije daje nešto povoljniji tretman od onoga koje robe iz EU-a imaju na srbijanskom tržištu.

Izraženo u eurima, razmjena robe bila je u vrijednosti 28 milijardi i za 7,9 posto je veća nego u istom periodu prethodne godine, saopćio je Republički zavod za statistiku.

Izvoz iz Srbije je bio u vrijednosti 13,65 milijardi dolara, 11 posto više nego prije godinu dana, a uvezeno je robe za 17,51 milijarda dolara, što je rast od 5,5 posto.

Preračunato u eurima, izvezena je roba za 12,27 milijardi, što je 11 posto više nego u istom periodu prethodne godine, dok je uvoz bio u vrijednosti 15,73 milijarde, 5,6 posto više nego prije godinu dana.

Pokrivenost uvoza izvozom je 78 posto i veća je nego u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 74,1 posto.