A dobro to je tvoje mišljenje, moje je da Hrvatska i dalje nazaduje i bolje će biti tek kad stvarno dođe do dna, ovo je sada samo statistički inženjering i PR.

Što kažeš na Agrokor, mediji već rade na tome da ubrzaju krah Todorića , to je oko 40 000 ljudi čini mi se. A kad stranci razgrabe firmu sigurno neće ostati tolika zaposlenost. Kakav takav da je on, njegove firme značajno doprinose proizvodnji i izvozu.

Ujedno i glavni generator nelikvidnosti, Agrokor nece propasti u smislu da ce se izgasiti proizvodnja. Samo će dijelove istog apsorbirat stranci, zasto bi netko gasio Ledo, Zvijezdu, Janu itd koji su ovdje brand i posluju s velikim profitom.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 3,4 posto na godišnjoj razini, što je najbrži rast u gotovo devet godina i brži od očekivanja.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine.

To je nešto više od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,3 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,7 do 3,8 posto.

To je već deveto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,9 posto.

Rast od 3,4 posto je najbrži još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine, kada je BDP porastao također 3,4 posto.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u četvrtom lanjskom tromjesečju ojačao za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na četvrto tromjesečje 2015. skočio 3,5 posto.

U cijeloj 2016. godini gospodarstvo je poraslo 2,9 posto, što je njegov najveći skok od 2007. godine kada je BDP porastao 5,2 posto.

'Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u četvrtom tromjesečju 2016. ostvaren je rastom izvoza roba (12,4 posto). Unatoč razmjerno snažnom rastu izvoza roba i usluga (9,7 posto), potaknut produljenjem turističke sezone te poboljšanim rezultatima tijekom predblagdanskog razdoblja, te uz zabilježeni rast uvoza roba i usluga (9,7 posto), doprinos neto inozemne potražnje je negativan (0,3 postotnih bodova)', dodaju RBA analitičari te zaključuju:

'Prema našim očekivanjima, ubrzanje gospodarskog rasta u 2017. na 3,3 posto trebalo bi biti predvođeno rastom domaće potražnje, u prvom redu osobne potrošnje i investicija. Osobna potrošnja podršku pronalazi u poreznom rasterećenju dohotka, rastu plaća, stabilizaciji na tržištu rada, nižim troškovima financiranja ali i uvelike o očekivanjima da će i 2017. donijeti uspješnu turističku sezonu.'

Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj isplaćena za prosinac prošle godine iznosila je 5.838 kuna, što je nominalno 3,4 posto, a realno 3,2 posto više od prosjeka za prosinac 2015. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U odnosu na studeni, prosječna neto plaća isplaćena za prosinac prošle godine bila je nominalno 0,6, a realno 0,8 posto viša. Po podacima DZS-a, medijalna neto plaća za studeni iznosila je 4.921 kunu, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa.

Prosječna neto plaća za cijelu prošlu godinu, pak, iznosi 5.685 kuna, što je u odnosu na prosjek iz 2015. godine nominalno više za 1,6, a realno za 2,7 posto.

Rast je i kad igraš nogomet u trećoj ligi pa napreduješ sa 10. na 4. mjesto. Ali ako kažeš da želiš s tom ekipom igrati ligu prvaka svi će ti se smijati i reći -vidi budale. Tako je i u ekonomiji, rast od 2% usrećuje narod lišen bilo kakvih ambicija i želje da bude najbolji na svijetu u onome što radi.

Rast je i kad igraš nogomet u trećoj ligi pa napreduješ sa 10. na 4. mjesto. Ali ako kažeš da želiš s tom ekipom igrati ligu prvaka svi će ti se smijati i reći -vidi budale. Tako je i u ekonomiji, rast od 2% usrećuje narod lišen bilo kakvih ambicija i želje da bude najbolji na svijetu u onome što radi.

U Hrvatskoj je ona u ovogodišnjem siječnju bila za 3,5 postotnih bodova manja nego u prvom prošlogodišnjem mjesecu. To je najveći pad među zemljama Unije, i to već šesti mjesec zaredom.
Hrvatska je i u siječnju bila među zemljama Europske unije s najvišim stopama nezaposlenosti, a ponovo je prednjačila i po njezinu padu na godišnjoj razini, šesti mjesec zaredom, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti, utvrđena metodologijom Međunarodne organizacije za rad (ILO), u siječnju skliznula na 11,3 posto, s 11,4 posto u prosincu 2016. godine, pokazali su podaci europskog statističkog ureda.

Time je ponovo bila među zemljama s najvišom nezaposlenošću u Europskoj uniji, koje je opet predvodila Grčka, sa stopom od 23 posto (u studenome 2016.). Slijede Španjolska, s 18,2 posto, Cipar sa 14,1 posto i Italija s 11,9 posto.

Najniže stope nezaposlenosti i dalje su imale Češka, od 3,4 posto, i Njemačka, od 3,8 posto.

U Hrvatskoj je ona u ovogodišnjem siječnju bila za 3,5 postotnih bodova manja nego u prvom prošlogodišnjem mjesecu. To je najveći pad među zemljama Unije, i to već šesti mjesec zaredom.

Izrazitiji pad zabilježen je još u Španjolskoj, za 2,4 postotna boda, i u Mađarskoj, za 1,9 postotnih bodova (prosinac 2016/prosinac 2015.).

U usporedbi s prvim mjesecom prošle godine stopa nezaposlenosti pala je u 25 zemalja članica, dok je porasla na Cipru, u Italiji i u Danskoj, pokazalo je Eurostatovo izvješće.

U EU je u prosjeku sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u siječnju skliznula na najnižu razinu od siječnja 2009. godine, od 8,1 posto. U prethodnom je mjesecu iznosila 8,2 posto.

U 19-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti u siječnju je bila nepromijenjena u odnosu na prosinac kada se spustila na najnižu razinu od svibnja 2009. godine i iznosila je 9,6 posto.

U odnosu na prošlogodišnji siječanj, stopa nezaposlenosti i na razini EU-a i eurozone smanjena je za po 0,8 postotnih bodova.

Broj nezaposlenih u EU ispod 20 milijuna

Bez posla je na razini EU-a u siječnju bilo 19,969 milijuna građana, od čega njih 15,62 milijuna u eurozoni. U odnosu na prosinac njihov je broj u EU smanjen za 96 tisuća, a u eurozoni za 56 tisuća.

Na godišnjoj je razini manji za 1,733 milijuna u 28-članom EU te za 1,101 milijun u 19 članica eurozone.

U Hrvatskoj je u siječnju bez posla bilo 202 tisuće građana, pet tisuća manje nego u mjesecu ranije, pokazali su izračuni Eurostata. U odnosu na siječanj prošle godine broj nezaposlenih je smanjen za 70 tisuća.

U Eurostatovu se izvješću radi bolje usporedbe na globalnoj razini navodi i podatak za SAD, gdje je stopa nezaposlenosti u siječnju u odnosu na prosinac porasla za 0,1 postotni bod, na 4,8 posto. U usporedbi s prvim mjesecom prošle godine smanjena je pak također za 0,1 postotni bod.

Pad stope nezaposlenosti među mladima

Stopa nezaposlenosti među mladima na razini 28-članog EU-a u siječnju je smanjena na 17,7 posto, s revidiranih 18,1 posto u prosincu. U odnosu na siječanj prošle godine niža je za 1,6 postotnih bodova.

U eurozoni je u dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti smanjena na 20 posto, s revidiranih 20,3 posto u prosincu. Na godišnjoj razini niža je za 1,7 postotnih bodova.

Bez posla je u EU u siječnju bilo 4,017 milijuna mladih, od čega njih 2,826 milijuna u eurozoni. Na godišnjoj razini njihov je broj smanjen za 357 tisuća u EU i za 198 tisuća u eurozoni.

Najviše stope nezaposlenosti mladih među zemljama EU imale su Grčka, od 45,7 posto (u studenome 2016.), Španjolska, od 42,2 posto, i Italija, od 37,9 posto.

Najnižu je stopu nezaposlenosti mladih u siječnju imala Njemačka, od 6,5 posto.

Hrvatska je u četvrtom tromjesečju 2016. u toj dobnoj skupini bilježila stopu nezaposlenosti od revidiranih 28,1 posto, čime ju je pretekao Cipar s 32,8 posto u istom tromjesečnom razdoblju, pokazuju podaci Eurostata.

Nakon uklanjanja crvene ebole nastavlja se ozdravljenje hrvatskog gospodarstva.

Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju porasla 4,0 posto, što je već 24. mjesec zaredom kako raste, ali sporije nego mjesec dana prije i manje od očekivanja.

U siječnju skok izvoza za gotovo 27, a uvoza za 10 posto

Da je Zorangutan još na vlasti sada bi vjerojatno digao PDV na 26% jer nije u redu da netko slučajno ima koju fašističku kunu više u listnici a da Centralni Komitet ne uzme i zadnje zrno žita klasnom neprijatelju.

Što se dogodilo u siječnju, bit će poznato kada DZS objavi opsežnu strukturu izvoza, ali upravo objavljeni podaci za cijelu prošlu godinu upućuju na to da je riječ o uvelike poboljšanoj suradnji s četiri zemlje: SAD-om, Saudijskom Arabijom, Katarom i Ukrajinom. Vrijednost izvezene robe u SAD lani je dosegnula 3,4 milijarde kuna, što je 1,4 milijarde kuna ili gotovo 68 posto više nego prije godinu dana. Kako brojke upućuju na značajan rast izvoza farmaceutske industrije, od 56,4 posto, a poznato je da su domaći proizvođači fokusirani na američko tržište, pretpostavlja se da u tome leži barem dio odgovora na pitanje zašto je skočio izvoz u SAD.

Osim farmaceutske industrije, izvoz su značajno povećali i proizvođači motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 29,2 posto, na 452,9 milijuna eura, zatim gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, kojih je izvezeno 21,25 posto više, odnosno u vrijednosti od 936,4 milijuna eura. Nedavno objavljene neslužbene brojke ukazivale su na to da je posebno aktivna vojna industrija, koja je lani povećala izvoz za 20-ak posto te da je prodala robu u vrijednosti od oko 1,5 milijardi kuna.

Drago mi je da propadate u Srbiji sa izvozom od golemih 8,2%. U BiH ce ta trajektorija ici SAMO na NIZE.

@PCM dize se dize i na Mirogoj ubrzano stize. U ljesovima. Neki pacijenti se hvale egzodusom radne snage, kao velikim uspjehom.