Prekategorizacija ceste Mostar – Čitluk – Ljubuški u magistralnu bio preduvjet za modernizaciju

Područje jugositočne Hercegovine vjerojatno je jedino u BiH, gdje, čak, četiri općine; Čapljina, Ravno, Neum i Stolac nisu povezane dvotračnim cestama. Zbog prometne izoliranosti pojjačano je iseljavanje stanovništva iz ovog kraja, a velike štete trpi i turizam, jer turstičke destinacije poput Neuma, ali i drugih odredišta kao što su špilja Vjeternica, svetište Kraljice mira u Hrasnom nisu povezani s unutrašnjošću zemlje modernim prometnicama.

Od Neuma prema Stocu do sada je izgrađeno tek nešto više od šest kilometara ceste. Ovih dana privodi se kraju procedura odobravanja kreditnih sredstava za tu magistralnu cestu M 17.3 Stolac-Neum. Kreditori su Europska Investicijska Banka (EIB), Europska Banka za Obnovu i Razvoj (EBRD) i Svjetska Banka (WB), a nastavak izgradnje ceste, koja bi vodila dalje prema Broćancu, prolazila preko Cerovice i Drenovca prema Stocu planiran je sredinom ove godine.

No, manje je poznato da je osim povezivanja Neuma i Stoca u planu i povezivanje modernom prometnicom Čapljine s općinom Ravno. Ova regionalna cesta do Ravnog se sastoji od dva dijela i to: Dračevo-Cerovica i Hutovo-Ravno, s tim da se dionica Cerovica-Hutovo preklapa s magistralnom cestom M 17.3 Neum- Stolac.

Projektna dokumentacija

-Za dionicu Dračevo-Cerovica dugu 17 kilometara postoji projektna dokumentacija koju je potrebno doraditi i revidirati, a za dionicu Hutovo-Ravno nedostaje projektna dokumentacija za 10 km ceste iz smjera Hutova prema Ravnom koja se planira uraditi u 2016.god., kaže za Hrvatski Medijski Servis ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Stjepan Krasić

On pojašnjava kako sadašnja dionica ove ceste u zoni Hutova nije uvjetna zbog plavljenja pa se novim projektom to pitanje mora riješiti, ali i pitanje projektnog uklapanja ove ceste s novim projektom magistralne ceste Stolac-Neum u zoni Hutova..

-Sve ove i druge radnje su preduvjet da bi se projekt uopće mogao kandidirati za dobivanje financijskih kreditnih sredstava koja su do sada uvijek zaobilazila županije, odnosno regionalne ceste. To je već drugi problem. Nadamo se da će se takvo stanje, ipak, promijeniti, kaže Krasić za HMS.

Boljem prometnom povezivanju jugoistočne Hercegovine sa svijetom dodatno će doprinijeti i prolazak Jadransko-jonske autoceste koja bi prema planu, ukoliko se s tim suglasi i Republika Hrvatska trebala prolaziti od čvora Počitelj pored Hutova blata i rubom Popova polja dalje prema jugu kontinenta.

“Mostarski prsten”

Osim prometnog povezivanja općina jugoistočne Hercegovine proglašenje regionalne ceste R424 Mostar-Čitluk-Ljubuški-Crveni Grm magistralnom s novom oznakom M 17.4. konačno bi trebalo biti riješeno i pitanje bolje prometne povezanosti Mostara s Međugorjem i povezivanja “hercegovačke prijestolnice” s međunarodnim graničnim prijelazom Bijača. Zbog hodočasnika koji iz mostarske zračne luke ovom cestom putuju do Međugorja, i zbog toga što je ovo najkraća veza Mostara s Lukom Ploče, promet ovom cestom posljednjih godina je naglo porastao pa je njezina prekategorizacija u magistralnu bila nužna, kao preduvjet njezine obnove i modernizacije.

-Proglašenjem ove ceste magistralnom prometno će se na ujednačen način integrirati planirani prometni model grada Mostara tzv „mostarski prsten“ s prometnim okruženjem. Održavanje ove ceste će se podići na veći stupanj, a pristup kreditnim sredstvima za modernizaciju ovog pravca će biti efikasniji i izravniji, preko Fedracije BiH, pojašnjava Krasić.

Spoj na Dalmatinu

Također je u planu i izgradnja brze ceste Mostar- Široki Brijeg- Grude- Zagvozd kojom bi se povezali čvor Mostar, na Autocesti na Koridoru Vc s čvorom Zagvozd na Dalmatini, odnosno Jadransko-jonskoj autocesti.

Ministar Krasić kaže kako, prema njegovim saznanjima projektna dokumentacija za ovu cestu još uvijek nije završena.

-Da bi projektna dokumentacija bila spremna i prihvatljiva za banke koje izraze interes za kreditiranje ove ceste potrebno je bar još dvije godine ubrzanog rada na izradi njenoj izradi.

Ograničena sredstva

Upitan koje će ceste, u nadležnosti HNŽ biti sanirane i modernizirane u ovoj godini, ministar Krasić kaže kako su sredstva za ove namjene ograničena.

-Za 2016.god. pripremit će se Plan i Program kojim se planira obuhvatiti redovito, zimsko i pojačano održavanje svih 400 kilometara regionalnih cesta u županiji. Sanirat će se kritična mjesta po prioritetima kada je u pitanju sigurnost cestovnog prometa na svim regionalnim cestama u HNŽ. Planirat će se i izrada projektne dokumentacije koja je preduvjet bilo kakvoj ozbiljnijoj sanaciji ili modernizaciji javnih cesta. Značajniji zahvat se u suradnji s J.P.Autoceste Federacije BiH planira na dionici R 425a Trebižat-Miletina-Tromeđa (pristup čvoru Zvirovići-Koridor Vc), kaže Krasić.

Upozorava, međutim, kako ozbiljniji zahvati na mreži regionalnih cesta, uključujući rekonstrukcije, modernizacije ili izgradnju po novim trasama nisu mogući bez kreditnih sredstava.

Napominje, međutim, kako se, sada u Federaciji BiH, po prvi puta počelo govoriti i o pitanju kreditiranja regionalnih cesta jer su se sva dosadašnja kreditna zaduženja odnosila na autoceste, brze ceste i magistralne ceste. Kako će ta inicijative završiti ostaje vidjeti. – See more at: http://www.pogled.ba/clanak/prekategori ... MAZZR.dpuf

NEUM: Rasparana i uništena hrvatska zastava na Obaljenom groblju
Objavljeno 07.06. - 10:30

Jarbol i hrvatska zastava nad zavjetnom kapelicom u Obaljenom Groblju, u MZ Hrasno, općina Neum oskvrnjena je u noći sa subote na nedjelju.

Kapelicu su podignuli preživjeli pripadnici 116. brigade HV-a koji su bili sudionici Domovinskog rata i koji su sudjelovali i preživjeli u obrani hrvatske zemlje na spomenutom području.

Hrvatska trobojnica koja se viorila pokraj zavjetne kapelice potpuno je uništena i rasparana. Ovaj vandalski čin ukazuje na još jedno ne poštivanje nacionalnih vrijednosti i spomenika, te još jedan u nizu pokušaj provokacije, piše pogled.ba.

Policija je izvršila očevid, i traga za počiniteljima. /HMS/

NEUM: Nedostaje plaža, broj gostiju veći nego prošle godine
Objavljeno 18.06. - 23:46

Jedini bosanskohercegovački grad na Jadranskom moru počeo je primati prve goste, a ako je suditi prema riječima Andrije Krešića, direktora Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije, pred Neumom je vrlo dobra sezona.

U razgovoru za Klix.ba, Krešić je otkrio kako očekuje da će, na osnovi najava, predstojeća sezona biti dobra te da ni vremenske prilike ne bi trebale predstavljati limitirajući čimbenik.

“Možemo reći da je sezona već na neki način krenula. U Neumu ima gostiju, a iz razgovora s hotelijerima može se zaključiti da ih ima više nego u isto vrijeme prošle godine. Također, u hotelima i privatnim smještajima ima 13 ili 14 tisuća kreveta”, rekao je Krešić.

S obzirom na to da je načelnik općine Neum Živko Matuško prošlogodišnju sezonu ocijenio jednom od najboljih, možemo pretpostaviti da je pred Neumljanima vrlo plodonosna godina.

Kada je riječ o neumskoj lokalnoj vlasti, Krešić je rekao kako tamošnja Općina svake godine napravi neki novi sadržaj ili unaprijedi postojeći, ali da zbog skučenog gradskog prostora to nisu neki veliki pothvati. Također, pojedini problemi ukazuju na to da turizam u Neumu raste, ali da, nažalost, jedini bh. grad na jadranskoj obali nema kapacitet pratiti potražnju.

“Neum danas ima problema s plažama jer su smještajni kapaciteti veći od kapaciteta plaža. Iako se i na tom problemu radi, mislim da je Neum spreman za jedan veliki zahvat kada je riječ o plažama i sportskim terenima u kojima se također krije potencijal i mimo sezone”, kazao je Krešić.

Općina je ove godine konačno završila šetalište koje se proteže s jednog na drugi kraj Neuma u dužini od pet kilometara. Također, nastavak ceste Stolac – Neum najavljuje se za drugu polovinu 2016. godine./HMS/

Svaka čast. Neum da pripremi plac za džamiju.

Neum je uvijek bio nas Bosanski...

Neum treba živnuti, a ne da šaka lokalnih razbojnika guši njegov razvoj i promociju.

U Neumu zive Bosnjaci katolici :)

Neum 1991.
Hrvati 3.792
Muslimani 190

Neum 2013.
Hrvati 4.543
Bošnjaci 63

mi svoj pos`o. idemo dalje.

NEUM: I ove godine Hrvatski ronilački klub organizira akciju čišćenja podmorja



Hrvatski ronilački klub Neum iz Neuma i pred ovu turističku sezonu, točnije 15. svibnja, samoinicijativno organizira veliku akciju čišćenja podmorja.

Iako se ova hvale vrijedna akcija održavanja najbitnijeg resursa neumske općine, ali i jednog od najvažnijih turističkih resursa Hercegovine, organizira već nekoliko godina, iz kluba doznajemo kako kronično nedostaje odgovarajuće financijske potpore od nadležnih iz Općine Neum, ali i neumskih gospodarstvenika čija poslovna egzistenicija itekako ovisi o čistoći podmorja.

U ronilačkim akcijama u Neumu svake godine sudjeluje desetak ronilačkih klubova, kako iz BiH, tako i iz Hrvatske, koji se na poziv neumskog kluba odazivaju prije svega iz ljubavi prema prirodi i ronjenju, što im neumski ronioci jednakom mjerom i uzvraćaju, no, organizacija tako velike akcije ipak zahtijeva i velike izdatke zbog čega im je potrebna podrška.

Lani su je dobili tek od dva izvora, od Grand Hotela Neum i JP Marecco Neum.

Usprkos ekološkoj (ne)savjesnosti ostatka neumskog političko-gospodarskog miljea, Ante Džono, predsjednik HRK Neum, za Dnevnik.ba kaže kako će se akcija održati i ove godine, te će joj se baš kao i dosad, odazvati mnogi prijateljski klubovi iz BiH i Hrvatske; redom Ronilački klub Šrek vidra iz Ljubuškog, Hvidra iz Splita, Ronilački klub Vukovar, Ronilački klub Korčula, klub Seuh iz Mostara, Ronilački klub Periska iz Ploča, Neretva iz Metkovića, Buško Blato iz Livna, Ronilački klub Korčula, Ronilački klub Dubrovnik te Ronilački klub Župa dubrovačka iz Mlina.

Svima njima, naš se sugovornik u ime svog kluba, ali i Neuma, zahvaljuje na odazivu te dugogodišnjoj podršci.

Bez ekološke angažiranosti i samosvijesti ovih mladih ljudi, zaljubljenih u svoj kraj i morske dubine kojima je obogaćen, potencijal oko kojeg se vrti neumska turistička ponuda, evidentno bi bio doveden u pitanje.

Pa ipak, nastavi li se ovakva ignorancija onih koji bi o tome ponajprije trebali mariti, neumski turisti bi se uskoro mogli brčkati ne samo sa ribicama i morskih algama, nego i sa automobilskim gumama, građevinskim šutom, kantama od jupola, bocama, pokvarenom bijelom tehnikom... sve kao novi vid pustolovnog turizma.

Dnevnik.ba