Ali indikativno jest da je ova afera s Pravilnikom izbila nekoliko dana nakon podatka (istinitog ili ne) da je 80 posto hrane na Jadranu iz uvoza.
Što nas stavlja uz bok Crnoj Gori.
U kakvom je stanju domaća poljoprivreda, ništa me ne bi čudilo.
Gotovo jedini sektor koji iz kvartala u kvartal bilježi minuse, a trebao bi nam donijeti dodatni prihod u turizmu.

http://www.portaloko.hr/clanak/zasto--8 ... i/0/95764/
Ljudi iz članka su jedini koji su javno podržali Tolušića u ovom raspletu oko Pravilnika.
A i on se počeo izrađivati nekako u vreme kad je članak izašao.

iz kojih zemalja je ta hrana?

nešto nije s ovim pravilnikom dobra priča.

ili je tolušić naivan da povećanje s 90 na 2.000 kn neće biti primjećeno.

s tim da je to 2.000 kn po vrsti robe, što znači da ako voziš po certifikaciji 3 vrste paprika vakja izdvojiti 6.000 kn

isto kao s porezom na imovinu.

Roba je osamdeset posto iz EU-a, dvadeset iz zemalja CEFTA-e.
A čuj, barem se nešto trudi, koliko je to populizam, to je pitanje.
Evo što još čitam u medijima.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska ... inozemstvu
https://www.vecernji.hr/premium/hrast-t ... ca-1175175

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom ovogodišnjem tromjesečju prema kojem je rast realno veći za 2,8 posto.

2017.
Q1: +2,5%
Q2: +2,8%

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pro ... 87414.html

Manje od procjena, ali i dalje neloše.

Evo detaljnija analiza s Ekonomskog laba.
https://arhivanalitika.hr/blog/rast-bdp ... siti-rast/

Portal je odličan, iako se ne slažem s pogledima na gospodarstvo, liberalizam iznad svega, kao dogma i tako to, ali ima odlične analize.
Posebno preporučujem komparativnu analizu poljskog i hrvatskog gospodarstva ili pak našeg i baltičkih zemalja.
Jer sam o tome ovdje već govorila, a i nedavna vrlo dobra kolumna Ivice Šole zavređuje pažnju.
P.S. Njihova analiza procjenjuje da je realni rast malo veći od ovoga, što bi bilo dobro, ali osobno mislim da nam treba puno više.

Ispod 3% slabo
3-5% solidno
Preko 5% odlicno

Mi moramo u ovaj razred 5+ asap

samo nek je uzlazni trend i nek je rast sve jači, ne smije se zanemariti negativan efekt koji Agrokor ima na rast ove godine. sad tek slijede dva najbitnija kvartala kad se zapravo u Hrvatskoj uistinu događa neka ekonomska aktivnost.

Bakić veli da je desezonirani rast 3,4% (tako računa EU).



https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/ ... 2_2017.htm

https://eclectica.hr/2017/08/31/rast-bdp-34-fake-news-oko-rasta-bdp/

Da, to je to.

cijela ta ekipa, bakić, šonje, račić, brkljača, pa čak i vuković, su odlični.

samo dio njih ne razumije da bogatstvo koje su akumulirali pojedinci nije baš na zakonit način stečeno i da je to zapravo glavni razlog neprihvaćanja liberalnijih stavova glede ekonomije šireg spektra populacije.

Možda dijelom i jest, ali to nije cijela istina. Nije stvar toliko u prošlosti koliko u sadašnjosti, ljudi bi prihvatili prošlost kad bi sadašnjost bila bolja.
No ljudi znaju kakve su plaće u privatnom sektoru i koliko se radnici cijene.

Stvar sa stereotipnim imidžom svakoga, pa tako i poduzetnika, jest u tome da je barem do neke mjere utemeljen u stvarnosti. Ako spomenuta gospoda žele nešto mijenjati, prvo bi se trebali zapitati zašto je tome tako.
Za pretvorbu kakva je bila neće odgovarati nitko i ne treba na to gubiti vrijeme, ali bi nam ipak dobro došla ozbiljna povijesnoekonomska istraživanja i analize iste. Da se s nekim stvarima raščisti i izvede na čistac.
A to se pak nikad neće provesti jer je to već desetljećima prvorazredno političko pitanje s kojim nitko neovisan ne želi imati posla da ga ne bi optužili da je pristran.
Tu smo gdje smo. Dok smo.
Osobno, ja sam ljevičarka i egalitarist. Mislim da liberalna ideja i nema dubljeg korijena u Hrvatskoj. Znajući nešto o povijesti političkih ideja u Hrvatskoj, znam da, iako pluralno društvo s najvećom tradicijom lijeve misli na slavenskom jugu, mi ove tradicije jednostavno nemamo. Oko razloga zašto je tako posve se slažem s korenspodirajućim člankom na Labu (ne i s tumačenjem Šajatovićevog članka objavljenog u Lideru nešto prije, a na koji se osvrće u toj analizi; mislim da Šajatović misli da svi ti liberali da izađu na izbore ne bi dobili ni 1%, i ne mislim da mu je nešto previše žao zbog toga).
Liberalni kapitalizam jest ideologija koja je premoćno pobijedila u Hladnom ratu i zato je zavrijedila pravo da ju se ne smatra ideologijom, već maltene prirodnom pojavom koju se ne propitkuje. Osim u vrijeme krize kada su drukčije medijske reportaže i drukčiji politički izbori globalno, barem kratkotrajno, dobili pravo javnosti. Sad očito više nismo u krizi jer su isti nestali iz javnosti kako su se i pojavili.

Što se mene tiče, ne volim kad me se pretvara u vjernicu ičega zemaljskoga, uvredljivo je za moj ograničeni mozak.
Što se Hrvatske tiče, ta ideologija i taj sustav ima nijanse i mi moramo pronaći onu koja najbolje odgovara našim specifičnostima. I to brzo. Jer ili ćeš plivat ili ćeš se utopit.
Ili da se izrazim cinično: Slobodno tržište zaista jest nepogrešivo i samoregulirajuće, upravo nas po tom principu i lišava radne snage s kojom ne znamo što bismo. Na FFZG-u, toj utvrdi ljevice, smo učili da se društveni sustavi s jasnim granicama ponekad ponašaju poput prirodnih sustava, ovo je taj primjer, čisti primjer osmoze.
Ali valjda nitko ne očekuje da itko povjeruje u floskule tipa: Kapital nema ni okus, ni miris ni naciju, pogotovo ovo posljednje.
Što se Portala tiče, kao netko tko cijeni prosvjetu i znanje, cijenim i vrijeme uloženo u Portal.
A Hrvati bi općenito puno bolje prošli da su, umjesto četiri milijuna nogometnih izbornika, imali četiri milijuna ekonomista.
Pa sam i ja tako, ne baš potpuno svojom voljom, postala jedan.
Ne bih kvarila teško stečeni optimizam, samo bih napomenula da se srednjoročne Vladine prognoze rasta do 2020. kreću negdje oko 2.5 posto.
Život u Hrvatskoj me naučio da te samo izvoz čini samoodrživim.
A od premijerovog odijela, kravata, osmijeha i rečenica tipa: Ja i moja Vlada smo... mi se bljuje, a danas sam se, to je očito po tonu ovog posta, predozirala Plenkovićem.
Oprosti na malo duljem odgovoru, koji nije baš sasvim u skladu s onim o čemu smo raspravljali.

vidim da mi je kao iznenadna šaka u oko.

floskularno rečeno, istina je negdje između.

problem je što je je čovjek, a barem sam ja takav, malo u vlastitoj kontradikciji. s jedne strane bi htio društvo jednakih uvjeta, a s druge strane meritokraciju. iako, teoretski, jedno ne isključuje drugo, čak je i komplementarno. samo realno, u okviru hrvatske zbilje, to nije moguće. a nije niti u HB, o čemu sam razgovarao s jednim gosparom iz mostara prošli tjedan.

a što se tiče poduzetnika, sjećam se šta je meni moj bivši šef rekao kad sam tražio veću plaću. to je bio moj prvi posao, ali mi je odgovornost vrlo brzo pala na pleća. uglavnom, on je meni tada rekao da šta će meni veća plaća, jer je njegovom cimeru iz studenskih dana mater slala hranu vlakom u Sarajevo, pa zašto ne bi i meni moja. Tako da ne vidi kako to meni ostane sića nakon plaćanja stana, hrane, režija i sl. A ima opet i divnih primjera poslodavaca.

http://hrturizam.hr/wp-content/uploads/ ... z-2017.pdf

unutra su sjajni podaci, vidljivo je kakav veliki potencijal ima Dalmacija jer još uvijek jako zaostaje za Istrom i Kvarnerom. u top 5 gradova po noćenjima čak su 4 istarska i samo im je Dubrovnik ugrozio totalnu dominaciju.

zanimljivo je da je nakon prvih 8 mjeseci splitska zračna luka prestigla zagrebačku. na kraju godine će Zagreb opet prestići, ali ovo je sulud splitski porast (+24%).

Dalmaciji treba više zračnih luka da bi parirala Istri jer je predaleko da bi bila dominantno cestovna destinacija.

Ma ne treba više zračnih luka postojeće su sasvim dovoljne samo ih je potrebno proširiti i to ASAP.
Zadarska i splitska pokrivaju de facto komplet Dalmaciju + dubrovačka na jugu (koja se proširila).

ima i Brač zračnu luku, i baš dobro radi, iznenadio sam se ovog ljeta da tamo slijeću i poveći avioni.

ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM od siječnja do lipnja 2017

Ukupan izvoz Republike Hrvatske u razdoblju od siječnja do lipnja 2017., prema privremenim podacima, iznosio je 49,9 milijardi kuna. Istodobno je uvoz iznosio 80,6 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 30,7 milijardi kuna.

Izvoz je u razdoblju od siječnja do lipnja 2017. iznosio 6,7 milijardi eura, a uvoz 10,8 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 4,1 milijardu eura.

Izvoz je u razdoblju od siječnja do lipnja 2017. iznosio 7,2 milijarde američkih dolara, a uvoz 11,6 milijardi američkih dolara. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 4,4 milijarde američkih dolara.

Pokrivenost uvoza izvozom (1 - 6. mjesec 2017.) bila je 61,9%.
U proslogodisnjem razdoblju pokrivenost uvoza izvozom (1 - 6. mjesec 2016.) iznosila je 60,1%.

Top izvozne destinacije I.-VI. 2017. u tisućama kuna

Italija = 6 826 211
Njemačka = 6 069 867
Slovenija = 5 536 516
BiH = 4 673 397
Austrija = 3 148 960

Srbija = 2 388 248
SAD = 2 253 343
Mađarska = 1 623 715
Francuska = 1 108 370
Češka = 924 034

Španjolska = 783 907
Poljska = 760 953
Nizozemska = 717 300
Ujedinjena Kraljevina = 674 494
Rusija = 663 944

Slovačka = 644 685
Belgija = 576 428
Švicarska = 547 311
Švedska = 546 813
Crna Gora = 537 992

Rumunjska = 533 907

bračkoj zračnoj luci nije problem pista, nego mikroklimatski uvjeti koji ne dopuštaju slijetanje tako velikih zrakoplova. koliko sam shvatio iz priče tu je problem rijetkost zraka, pa za uzlijetanje treba mnogo više goriva nego u resniku (kaštelima). zato je ta zračna luka osuđena na manje avione kojima ne treba veliki uzgon.

Ministar financija Zdravko Marić kazao je u četvrtak na sjednici Vlade kako deficit proračuna za prvih šest mjeseci ove godine iznosi 1,6 milijardi kuna ili 0,4 posto projiciranog BDP-a, dok je na razini opće države, kada se proračunu dodaju i rezultati izvanproračunskih korisnika i jedinica lokalne samouprave, ostvaren najbolji rezultat unazad 15-ak godina - suficit od 35 milijuna kuna.

Naglašavajući da se "može očekivati da ovu godinu možemo završiti i bolje nego što smo planirali", Marić je rekao i kako se procjenjuje da će udio javnog duga u BDP-u na kraju ove godine iznositi 81,1 posto, što je 2,5 postotnih bodova manje u odnosu na kraj 2016., kada je po prvi put smanjen i njegov udio u BDP-u i njegov nominalni iznos.

http://www.politikaplus.com/novost/1615 ... -35-mln-kn

Još da je ubrzat rast GDPa na iznad 4% i ovo bi već bio jako dobar smjer.

Dug se smanjuje, autoceste se otplaćuju...

http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/maric-progovorio-o-uvodenju-tzv-zelenog-poreza-moramo-poceti-voditi-racuna-o-tome-vozni-park-je-zastario/6559734/



Dio je refinanciran već, drugi dio će biti. Marić je daleko najbolji ministar financija kojeg smo imali dosad. Cijelo njegovo reprogramiranje duga, osim što ima dvostruko ili trostruko niže kamate od prethodnika (dijelom zbog povjerenja u njega na tržištima, dijelom zbog jeftinog novca na tržištima) ide za tim da se nikad više ne dogodi da 30 milijarda kuna duga dođe na dospjeće u istoj godini (kao ove godine samo za autoceste, bez uračunatog ostalog poslovanja države) već da se sve razlomi na manje segmente od 5-10 milijarda kuna duga godišnje. Uz sve te nepogodne uvjete još uspijeva smanjiti dug i porezno opterećenje. Još da nema za svojim vratom grabežljivce iz ostalih ministarstava koji ponovno pokušavaju nekontrolirano trošiti vjerujem da bi nam uspio smanjiti dug ispod 60% BDPa u roku 5 godina.

Marićeva obveznica s početka godine hara na tržištu, najbolji tržišni kredit ikad za Hrvatsku.

Zahvaljujući Bakićevoj eclectici imamo jednostavan link.

Svakako dokaz velikog povjerenja u samog ministra. Mislim da se radi o prvoj obveznici RH koja se procjenjuje po višoj cijeni od cijene izdavanja.

Mostaši, SDPnjare i ostali teoretičari urote i progenitori priča o Marićevoj nesposobnosti mogu da mi ga poduvaju 104,263%.