Ministar Marić piša po nejači, ali ipak ima jedan problem. Mora imati jači PR, to je danas jednako bitno kao i sami rezultat.

Po revidiranim podacima u RH je zaposlenost porasla na 1,633 000 krajem II. tromjesječja . Dakle prije turističke sezone.

Usporedba:
2011. 1.601.000
2012. 1.587.000
2013. 1.542.000
2014. 1.567.000
2015. 1.596.000
2016. 1.607.000
2017. 1.633.000

Hrvatski feniks. Vraćamo se najvećem broju zaposlenih u povijesti (iz 2008.g.) kroz dvije-tri godine. Ovaj put sa puno čvršćim osnovama rasta.
Godine kad dosegnemo zaposlenost iz 2008.g. trebali bi napraviti raščlambu tih poslova. Takva raščlamba bi pokazala :
a) Promijenjenu strukturu zaposlenih - 2008.g. je dominirala građevina, 2020.g. bit će izražen rast zaposlenosti u ITu
b) Značajno veći postotak dobro plaćenih poslova u odnosu na 2008.g. što se već vidi kroz kontinuirano povećanje prosječne neto plaće

Demografski gledano stanje je već bolje nego 2015.g. brakovi su u kontinuiranom porastu što će se uskoro krenuti odražavati i na broj rođenih. Ukratko tko je otišao, otišao je u periodu 2013.g.-2015.g.

Postavlja se pitanje:
Ako RH ima ovako dobar rast, u uvjetima visoke regulacije i oporezivanja te nesređenih zemljišnih knjiga koliki bi nam rast tek mogao biti kad bi porezno dodatno rasteretili državljane i gospodarstvo, sredili zemljišne knjige i liberalizirali pravni sustav? Tipujem na kineske stope rasta iz 90ih i ranih 2000ih kao dobar pokazatelj potencijala.

treba nam 2 milijuna radnih mjesta da bismo mogli dugoročno računati na demografski oporavak i okretanje negativnih trendova.

U 3 godine sporijeg rasta + 100 000 . Mislim da možemo doći do cilja kroz 8 godina bržeg rasta. Dakako ne želimo niskokvalificirane poslove sa niskim prinosima (a niti takvi uspijevaju u RH - ili ste samozaposleni / poduzetnik ili visokokvalificirani zaposlenik) pa će to malo oduljiti proces.

Ruku na srce, od najavljenih reformi ni "r" tako da se bojim da je sve ovo dobro u gospodarstvu samo posljedica pozitivnih globalnih okolnosti, entuzijazma zilavog privatnog sektora te lekcija naucenih u proslosti od istog tog priv.sektora.
U prijevodu upliv politike u sve te poziivne pokazatelje je vrlo mali.

Sudski procesi i sporovi i dalje traju godinama, u zdravstvu su bolnice u teskim dubiozama, o javnim poduzecima necu ni pricat sto se mene tice - sve privatizirati gotovo bez iznimke.

Većina političkog upliva u ovaj rast se svodi na Marićevu poreznu reformu, povlačenje EU fondova i nešto sitno deregulacije koja dolazi iz ministarstva gospodarstva. Ako poslodavac preživljava u RH u 2017.g. može brat bratu preživjeti svugdje, zato smatram da će se iduća kriza ili usporavanje rasta odraziti isključivo na državu a ne toliko i na privatni sektor. EU fondovi ako se dobro iskoriste mogu značajno olakšati poslovanje.

Zato i postavljam pitanje, ako sada imamo rast koji se vrti oko 3,5% i ide prema 4% - što bi bilo da zapravo sredimo zemljišne knjige, pojednostavimo propise i dodatno smanjimo poreze. Vjerojatno bi imali rast od 7-9% godišnje.

Da, tvoj zadnji pasus je upravo domena politike i to ja i govorim. Rast bi garant bio oko 7-8%. A di su tek drzavne sluzbe nakrcane kojekakvim udaracima pecata i slicno. U javnim poduzecima ista ako ne i gora prica, tamo je jebote vise direktora i voditelja kojkekakvih sektora nego obicnih sljakera koji zapravo i rade nekog vraga. U bolnicama je od ukupnog broja zaposlenih apsolutna vecina nemedicinskog osoblja (admnistratori, pravnici, vrtlari, cistacice, kuhari, domari...) u nekim bolnicama do cak 2/3 zaposlenika je nemedicinskog osoblja. Bolesno.

Kakav smo mi talog dobro da ikakav rast imamo, al upravo ta "mocvara" je posao politike da je isusi, niciji drugi posao to nije. Sva sreca imamo vrlo zilav privatni sektor i jak turizam, inace bi nam bilo ko u komsija, tu nedje...

koliko god se trudili zakočiti ju ne može se protiv sudbe- Hrvatska je stvorena da dominira danas-sutra-zauvijek.

Sve stoji, no lijepo je svjedočiti da se društvena klima mijenja, mlađe generacije Hrvate su ekonomski (mala država) i socijalni konzervativci. S vremenom će i te ideje u potpunosti prevladati u javnom diskursu. Do tad je lijepo svjedočiti i "kilavom" rastu od 3.5-4% na pogonu turizma ITa i EU fondova, najvećem zdravom rastu unazad zadnjih 17 godina.

Amen.

Jasno. No uvijek se može još više dominirati. Taman kad komšije pomisle da se približavaju Hrvatskom rastu od 3.5% ono Marić smanji dodatno poreze i hop - rast od 5% .

Ja priznajem samo BDP koji raste proizvodnim djelatnostima, znači kad nešto novo se gradi pa se utovara na kamione ili na vagone ili brodove, ne BDP koji raste zapošljavanjem u javnim službama ili neke uspješne priče gdje IT stručnjak u svojoj sobi pravi virutalne mačke koje love virtualne miševe.

A čim izađeš iz Hrvatske vidiš koliko je naš teretni promet smiješno mali, ne samo kad izađeš na zapad nego i na istok. Mene je jedan partner iz Rumunjske koji ljetuje u Hrvatskoj pitao postoje li kod nas željeznice jer u Hrvatskoj nije nikad vidio vlak.

Pitaj tog Rumunja, postoje li kod vas autoceste.

Hrvatski izvoz je 2013/2016 veci nekih 30%, a ove godine zasad raste stopom od nekih 15%. Turisticki gledano mi smo profilirana zemlja, investicije su na svakom koraku dok u izvoznom sektoru imamo ogroman potencijal. Nazalost inertnost drzave i porezna represija onemogucavaju vece investicije, no usprkos tome izvoz roba je po prvi puta veci od izvoza usluga.

Postoje, od zapada na istok, od Temišvara do Constante većinom je autocesta uz neke dijelove koji su još u gradnji. Ali nisam pisao o stanju infrastrukture , nego o prometu koji se kreće tom infrastrukturom. Mi imamo zimi prazne autoceste, pogotovo prema moru.

Evo sad gledam Constanta ima pretovar 55 mil tona, a Rijeka i Ploče zajedno oko 15. Kopar ima 18 i Bar nema ni 1 milijun. Znači sve luke bivše Juge koja je velika kao Rumunjska zajedno imaju pretovar malo preko pola Constante.

Napravimo TE u Zagori i porastao je BDP bez izvoza fizičkog proizvoda, i zapošljavanja većeg broja ljudi.

I što je tu problem? Pametnije je možda usmjeravat lovu u brodogradnju koja izvozi opipljiv proizvod i zapošljavaju veći broj ljudi? E tu je problem što moraju bit male plaće da bi bili konkurentni a za te plaće neće Hrvati da rade nego uvozimo stranu sirotinju. Dakle, subvencioniramo zapošljavanje stranih radnika.

Mnogi su ostali s glavama u prošlom stoljeću. Drukčije treba gledati na stvari. Virtualnih mačaka što više, općenito kreativnosti jer fizički rad preuzimaju strojevi.

Turizam nije više Jadran i plaža, sve se više okrećemo cijelogodišnjem turizmu. Zagreb ima brutalne stope rasta, Slavonija također (zbog dosadašnje male baze), prostora za rast kroz kontinentalni turizam ima. Zagreb možda nije Beč ni Prag al brutalno bi bilo imat kroz 10 godina 5 milijuna turista godišnje u glavnom gradu, sad je na nekih 2 milijuna noćenja. Radi se na tome, najbolji advent 2 godine zaredom i još štošta.

Bio sam prosle godine u Rumunjskoj, tocnije u Aradu i par okolnih mjesta. Boze sveti cega sam se sve nagledao. Nikad vise sirotinje na jednom mjestu nisam vidio. Predgradje su naravno ciganska slam naselja, a jedino sto vrijedi u cijelom gradu su zgrade iz doba Austro-Ugarske. Mađari gradili. Stare fontane pune žaba, žabokrecine i punoglavaca, ceste s rupama od pola metra, zelene povrsine, parkovi i igralista ne postoje, stari rashodovani austrijski tramvaji na kojima i dalje pisu natpisi poput Donnerstrasse. Vozac naravno nema vratasca nego koristi zastor od tuša, ispred policijske postaje stoje trule policijske Dacia-e s probusenim gumama. Fasade su nepoznanica. Setas ulicom i gledas kako ce se neki prastari kabel izlomiti iz zgrade i sprziti te. Uglavnom podsjetilo me na Bosnu... prije 20 godina. Oroshaza i Hodmezovasarhely koji su realno ruralne varosice na granici sa Srbijom i Rumunjskom izgledaju 500 puta bolje. Seget me npr odusevio, stari dio pogotovo. Iako mi nije jasno ako imaju novaca zasto i dalje koriste one prastare trolejbuse. Granicni prijelaz im je kao i neki nas, kad ga polijes benzinom i zapalis. Ja nekako mislim da sva ta silna para koja se okrece u RUM ide velikim kompanijama, a da obicnom narodu ne ostaje apsolutno nista. Nadam se da se varam.

Rumunjska svoj rast temelji na deregulaciji i boomu IT sektora. Kao i svaki rast on ne mora nužno biti ravnomjerno ili uopće disperziran po svim regijama jedne države. Zapadna Rumunjska je pasivniji kraj od Bukurešta i njegove šire okolice, a i kad pogledaš samu industriju IT sektor se zbog potrebe ljudskog kapitala redovito prvo stvara u velikim gradovima. U RH je centar IT industrije poslije Zga - Osijek. Ni u jednom manjem gradu nemaš značajnu prisutnost ITa. U prijevodu vjerojatno od trenutnog rumunjskog rasta najviše profitira Bukurešt.

Mi tu pričamo o različitim stvarima, ja sam govorio o teretu i ekonomskim aktivnostima, a ne o šminki. Hrvatska je više ušminkana naravno javnim novcem i na taj način isto raste BDP. Može i moja baba obnoviti fasadu i semafore ako joj netko da novce.

Prošle godine su Rumunji došli sa svojim 40 godina starim lokomotivama u Rijeku i voze redovno teret iz luke, a koliko je HŽ Cargo dobio poslova u Rumunjskoj? Ravno nijedan.

Imas u ekonomiji nesto sto se zove "pretpostavka zaostalosti". Šminka nije šminka. To je pokazatelj bogatstva drustva. Pretpostavka zaostalosti kaze da siromasne drzave u startu imaju prednost pred bogatim drzavama u ekononskom smislu jer su investitorima cesto prihvatljivije - jeftina radna snaga, lako podmitis cinovnicice, ta siromasna drzava ti jos i sagradi i kompletnu infrastrukturu, izrabljujes i iskoristavas siromasnost te drzave te bolestan profit zadrzavaju za sebe, dok drzava i narod nemaju skoro nikakve koristi (u mnogim slucajevima). Pogledaj sto Shell radi u Africi. Sto mislis zasto je Dacia onako jeftina? Zasto Srbi daju guzicu svakom hohstapleru (grade tvornice za njih samo da dodju u Srbiju)? Itd. Itd. HŽ Cargu ne treba posao u Rumunjskoj. Ali bi bilo svakako pozeljno da ga dobije npr. u Austriji.

Dosad iskazan interes za plin s LNG terminala na Krku je dvostruk od onoga što terminal i cjelokupna hrvatska plinska mreža mogu prenijeti(trenutni kapacitet hrvatske mreže je 2,6mlrd kubika plina godišnje).

Prema svim pokazateljima, gospodarsko stanje u Hrvatskoj je danas puno bolje u odnosu na prošlu i pretprošlu godinu, te Milanovićev mandat, a mediji u Hrvatskoj nikada gori u širenju apatije, pesimizma i depresije.

Džaba sva statistika i ta minijaturna povećanja, Slavonija koja je skoro trećina države prolazi kroz exodus, nedavno neki projekti vodovodi kanalizacije kurci palci, Istarskoj županiji više nego svim slavonskim županijama zajedno.

Na jedno 60% teritorija nikakav biznis se ne obavlja, par gradova na moru, malo Zagreb i sjeverna okolica uz Sloveniju, i Istra.. Ostalo ala Bih van života ovisno o javnom proračunu. Doslovno gdje HDZ pobjeđuje tu života nema.

Bez industrijalizacije Slavonije i one mantre o povezivanju plave i zelene Hrvatske nema sreće.