Ne sasvim. Naime, za razliku od Brckog kojeg je u ime RS dobio Milosevic, a izgubio Dodik, Sarajevo niti je skroz izgubljeno za Srbe niti je potonulo u Distrikt (ukljucujuci i srpske dijelove) vec je dobijeno ono sto danas zovemo Istocno Sarajevo, a koje se u zadnjih nekoliko godina intenzivnije razvija.

Po ovom filmu je srpska politika isplanirala i sprovela egzodus. Mogli su srbi traziti neki posebni status, zastitu UN dok se stanje ne smiri, a kasnije bi ovo sve bile srpske opcine , sa srpskim stanovnistvom u federaciji.

Pazi konstrukcije "većinski hrišćanski grad", a kao ratovalo jedno protiv drugog. Prozirno i jadno. Za šta se sve ne poteže u širenju mržnje prema Bošnjacima.

Kme kme

U početku su se vodile borbe sa srpskom vojskom, a prošao je sva ratišta na području Bugojna i Donjeg Vakufa, uglavnom štiteći bošnjačka sela. Jedno od ratišta koja su mu posebno ostala u sjećanju je selo Vesela, mjesto stanovanja donedavnog ministra boraca i invalida, Zukana Heleza. Za mjesto su se vodile višednevne teške borbe, sve dok konačno pod zapovjedništvom Jurgena Schmidta srpske snage nisu razbijene i selo obranjeno. Tek je manji dio bugojanskih Bošnjaka bio uključen u redove HVO-a prilikom obrane ovih mjesta.

Prividno mirno stanje među Hrvatima i Bošnjacima uskoro se pokazuje kao velika iluzija. Početkom 1993. Bošnjaci postavljaju kontrolne punktove u svim mjestima gdje imaju kontakta s Hrvatima. Premda je na izborima HDZ BiH imao 21 vijećnika u Bugojnu, a SDA 20, Bošnjaci preuzimaju vlast u gradu isključujući Hrvate iz svih sfera upravljanja općinom. Ipak, kada je već došlo do podjele vojske, bugojanski Bošnjaci napuštaju obranu grada i prepuštaju je HVO-u. Napetosti i dalje rastu, a sve je izvjesnije kako će sve eskalirati u oružanom sukobu Hrvata i Bošnjaka. Upravo tako se i dogodilo. Uskoro su uslijedila mnoga neriješena ubojstva hrvatskih civila, a oni preživjeli su prestrašeni i bježe dok im se imovina otima i uništava. Stvarne namjere Armije BiH se pokazuju u srpnju 1993. u selu Vrbanji gdje na jednom kontrolnom punktu bez ikakvih upozorenja ili razloga otvaraju vatru na vozilo u kome se nalazilo nekoliko pripadnika HVO-a. Ubijena su tri vojnika, a kasnije se ispostavilo kako su među počiniteljima bili i mudžahedini. Nešto kasnije istog mjeseca počinje opći napad ABiH na Bugojno koji je završio za deset dana zauzimanjem grada. Odsječeni, pripadnici HVO-a su vodili teške borbe uz velike gubitke. Naime, poginulo je 90 pripadnika HVO-a, mnogi su zarobljeni i odvedeni u logore, a 13 tisuća Hrvata Bugojna je protjerano.

Za vrijeme hrvatsko-bošnjačkog sukoba u središnjoj Bosni na visoravni Rostovo između Bugojna i Novog Travnika nalazio se mudžahedinski trening kamp gdje su odvođeni bojovnici HVO-a iz logora “Stadion”. ”Tamo su mudžahedini nakon završene obuke morali uhvatiti živog čovjeka na velikom prostoru. Puštali su zarobljenike Hrvate u šumu i hvatali ih. (…) To je pričao i sam Gasal. Hvalio se kako je sve to osobno vidio. To je pričao i policajcima hrvatske nacionalnosti. On je, naime, nakon rata bio u bugojanskoj policiji”, svjedočio je jedan od zatočenika logora. Nakon iskopavanja ostataka pronađena su obezglavljena trupla, a općepoznata činjenica je da su mudžahedini ritualno ubijali odsjecanjem glava.

Među zarobljenim pripadnicima Prve bojne bio je i gospodin Topić. Zarobljen je 19. srpnja 1993. pri pokušaju izvlačenja vojnika nakon što je već uspio izvući četvoricu, a iz logora je razmijenjen punih osam mjeseci kasnije, 19. ožujka 1994. Svoje zatočeničke dane proveo je u logoru „Stadion“ te bugojanskoj bolnici.

„U logoru nas je u jednom trenutku bilo oko 400. Već danima prije kada bi nam donosili hranu, vojnici Armije su urinirali u nju. Donijeli bi hrane za 20 ljudi i rekli da to raspodijelimo na svih 400 kako god znamo. Jedina voda koju smo imali na raspolaganju za piće nalazila se ispod staje, kontaminirana životinjskim izmetom. Znali su nas zatvoriti u podrumske prostorije, bez prozora i bilo čega, samo goli beton, puno vlage. Držali su nas tu po nekoliko dana. U takvim uvjetima mi se zdravstveno stanje jako uništilo. Od maltretiranja koja sam i tu prolazio trpio sam velike bolove, a nehumani uvjeti su doveli do toga da su mi bubrezi bili pred otkazivanjem onoga trenutka kada sam poslan u bugojansku bolnicu.“

U knjizi „Razmijenjeni iz bugojanskog logora ‘Stadion’“, autora Josipa Kalaice može se naći i detaljno opisano kakvi nehumani uvjeti su vladali u logoru i kako su se zvjerski pripadnici ABiH odnosili prema zarobljenicima. Konkretno, za „Stadion“ su bili zaduženi pripadnici 307. motorizirane brigade ABiH.

Po dolasku u bolnicu gospodin Topić kao ni ostali zatočenici nije imao mira od zlostavljanja.

EGZODUS dokumentarni film

Brčko je bilo i ostalo bošnjačka čaršija i zna se kako ste do većine došli u istom (zločinima nad Bošnjacima i Hrvatima te masovnim izbjegličkim inžinjeringom), od najmalobrojnijeg do danas marginalno (ako i to, po zadnjem popisu) najbrojnijeg naroda. Kamo sreće da su i ostale etnički oçišçene teritorije bile uređene po uzoru na Brčko.

Fino će se to uklopiti u velikosarajevsku većinsko bošnjačku cijelinu. Samo vi gradite jeftine stanove!

Po ovom filmu je srpska politika isplanirala i sprovela egzodus. Mogli su srbi traziti neki posebni status, zastitu UN dok se stanje ne smiri, a kasnije bi ovo sve bile srpske opcine , sa srpskim stanovnistvom u federaciji.

To je godinama prije rata znalo kako će i šta će. Međutim, krenulo niz brdo pa su se na poziv Krajišnika skoro svi povukli. Mnogi su otišli početkom pa čak i prije rata jer su znali šta će biti. A kasnije kada su vidili da sve ode u krasni qrac po njih, zbrisali su.

Nema tu šta biti vrijedno potresanja. Sistematskih zločina prema Srbima u Sarajevu nije bilo.

Lijepo ste to napravili. Hvala vam, jer sve to ostaje Bošnjacima, kada se istočno Sarajevo stopi u veliku sarajevsku gradsku cijelinu. Što je prirodno, jer nema kuda gravitirati taj cijeli istočni i sjeveroistočni dio.

Poznajem popriličan broj Bošnjaka iz Sarajeva što su u istočnom Sarajevu kupili stanove. Sve mladi braçni parovi. Povoljne su cijene. A blizu grada. Još da je nekako crkve preurediti u džamije, ali biti će i toga jednog dana.

Lijepo ste to napravili. Hvala vam, jer sve to ostaje Bošnjacima, kada se istočno Sarajevo stopi u veliku sarajevsku gradsku cijelinu. Što je prirodno, jer nema kuda gravitirati taj cijeli istočni i sjeveroistočni dio.

Poznajem popriličan broj Bošnjaka iz Sarajeva što su u istočnom Sarajevu kupili stanove. Sve mladi braçni parovi. Povoljne su cijene. A blizu grada. Još da je nekako crkve preurediti u džamije, ali biti će i toga jednog dana.

Brcko je prije rata bila vecinski hriscanska varos, bas kao i Sarajevo koje je bilo vecinski hriscanski velegrad. Brcko je i dan danas vecinski hriscanska sredina sa Srbima kao (tijesno) pojedinacno najvecom zajednicom u toj opstini koja spaja Semberiju, Posavinu i podmajevicki kraj.

Rat u Brckom je poceo tako sto su zdruzene muslimansko-hrvatske snage (Armija BiH i HVO) napali na pocetku rata pripadnike JNA i zarobili ih.

http://www.zlocininadsrbima.com/Logor.aspx?Naziv=Брчко

Sto se tice tkzv. etnickog inzinjeringa, to su bili ljudi koje ste vi Bosnjaci tokom rata drzali u logorima za Srbe u Sarajevu, a koji su poslije rata dosli u Brcko jer Brcko po (austrougarskoj) infrastrukturi i arhitekturi nalikuje na Sarajevo u malom kao i po vecinski hriscanskoj populaciji prije rata.

Vi Bosnje ste, u saradnji sa Hrvatima, pokusali da uradite ono sto je Armija BiH uspjela da uradi u Dobrovoljackoj ulici u Sarajevu, kao i u Tuzlanskoj koloni, no tu nije vam uspjelo posto u Brckom iskustvo je Srbe naucilo da ce Bosnjaci i Hrvati krenuti na Srbe, a i Brcko je uz toi u srpskom okruzenju (Pukis tj. Lopare sa jedne, Loncari sa druge i Bijeljina sa trece strane).

Hrišćanska većina, veliš... Pa što onda braća hrišćani, poklonici rimskog biskupa ne stadoše rame uz rame s braćom grčkim šizmaticima u Brčkom? Hrišćansku većinu skupa tvore, a očima se ne mogu. Jaka ti hrišćanska većina.... Providna i šuplja ti je ta poštapalica (koju je robbi zapadni mo izmislio).

Cuti jado ni Srebrenicu niste uspjeli kolonizirati.
Kad se samo sjetim forumskih planova kolonizacije preko Suljagica i 1. marta... Da imas i malo obraza poklopio bi se tu u Svedskoj i crtao irvase umjesti sto tapkas po hrvatskom forumu.
Vi ste nacija luzera.

To je godinama prije rata znalo kako će i šta će. Međutim, krenulo niz brdo pa su se na poziv Krajišnika skoro svi povukli. Mnogi su otišli početkom pa čak i prije rata jer su znali šta će biti. A kasnije kada su vidili da sve ode u krasni qrac po njih, zbrisali su.

Nema tu šta biti vrijedno potresanja. Sistematskih zločina prema Srbima u Sarajevu nije bilo.

Protesti Srba sa Grbavice 1995 nakon Dejtona protiv Milosevica i dgovorenih mapa u Dejtonu arhivski snimci Associated Pressa

Bio je i protest u Brckom krajem 90-ih kada je Dodik dosao sa Olbrajtovom.