Kakve su šanse za gradnju TE Kongora? Jel sve blokirano il postoji neka nada?

Bio sam jucer u kongori. Moze. Na sveto nikad.

S ovim nisu obuhvatili ni 10% raspolozivog terena za vjetrenjace. Valjda ovo neće biti jedina elektrana na ovom prostoru...

Energetika nije nadleznost mijesne zajednice. Na politici je hoce li postivati stav mjesne zajednice ili ne (i riskirati npr. prosvjede i glasove), odnosno na EP HZHB je hoce li ponuditi dobar deal ovim rednecks iz Kongore, ili ce izabrati neku drugu lokaciju (https://www.bljesak.info/business/flash ... ebic/77467).

A bilo bi fantasticno da smo dobili TE i americke pozicije ovdje, sto bi podrazumjevalo i saveznistvo i zastitu nasih odnosno njihovih interesa.

Za postati neciji saveznik potrebno je imati kompatibilne interese, a nema boljeg nacina od investicia i njihovog ulaska u energetiku na nasim podrucjima. Zato onaj ukapni plin na Krku treba gledati kao politicki interes, a manje kao izravni gospodarski interes .

Nafta se, doznajemo, već mjesec dana crpi iz rezervi. Do kad, nitko ne zna, budući da nije počela obnova pristaništa. Najmanje jedan mjesec pristanište neće moći prihvatiti brodove s naftom. To se već itekako osjeti.

wpd Adria želi uložiti 1,5 milijardi eura u sistem vjetroparkova Livno-Grahovo-Knin

wpd Adria, podružnica njemačke kompanije wpd, planira uložiti 1,5 mlrd EUR u integrirani sistem vjetroparkova na potezu Livno-Grahovo-Knin, rekao je za eKapiju na ovogodišnjem sajmu Zoran Obradović, predstavnik wpd Adria čije je sjedište u Dubrovniku.

Kako je istakao, trenutno pribavljaju dozvole za postavljanje mjernih stupova na području Livna, Glamoča i Grahova, a paralelno su dobili dozvolu za mjerenje u Kninu. Kroz ta mjerenja, kaže, dobit će uvid koliki je vjetropotencijal ovih lokacija i kako će se projekat razvijati u narednom periodu.

- Očekujemo da će, shodno dosadašnjim iskustvima i projektima koje smo razvili u blizini, rezultati biti povoljni, jer su i lokacije dobre. Lokacije su slobodne i nad njima nema koncesija za sada. Plan je da u BiH ostvarimo 900 MW instalirane snage i u Hrvatskoj 300 MW. Sveukupno, ovaj integrirani sistem vjetroparkova imao bi 1,2 GW instalisane snage – rekao je Obradović za eKapiju.

Projekat bi se razvijao u fazama, a plan je da prvi radovi krenu za oko tri do četiri godine. Očekivanja su da će sve biti završeno 2030. i to bi bio prvi ulazak wpd-a na tržište BiH.

- Tamo gdje bi se moglo odmah priključivati na mrežu, tu bismo prvo postavljali vjetroturbine, a onda bismo postepeno, u suradnji sa NOPS-om u Hrvatskoj i Elektroprenosom i NOS-om u BiH radili na tome da uvećamo visokonaponsku mrežu. Očekujemo da bi se u mrežu moralo uložiti 200 mil EUR, ali bi se u tom segmentu novac mogao osigurati iz europskih fondova, jer je cilj kreirati ujedinjeno europsko tržiše struje. Mreža koja bi se izgradila ostaje kasnije državi da je koristi. Nemamo sumnje da se jedan ovako veliki projekat neće isplatiti za obje države – naveo je Obradović.

Što se tiče ulaganja u same vjetroturbine i opremu, to bi bila isključivo investicija wpd-a.

- Obično svoje projekte financiramo sa oko 20-30%, a ostatak je bankarski kredit. On nam služi i kao vanjska kontrola, jer su banke vrlo stroge i projekti moraju biti ako dobri. Ovom investicijom želimo doprinjeti ujedinjenom europskom tržištu eleketrične energije, koje još nije zaživjelo. Zbog prirodnih resursa kojim obiluje ovaj prostor ovo je dobra prilika da se BiH i Hrvatska još jače povežu sa ostatkom Europe i steknu bolju poziciju za izvoz struje. Kao kompanija, imamo snage da iznesemo ovaj projekat, ali moramo imati lokalnu i državnu podršku. Nećemo tražiti feed-in tarife, balansiranje, nego sve radimo sami, ali moramo imati dobar pravni okvir koji će to podržati.
Pilot projekat u Ravnom

wpd Adria radi na pilot projektu vjetroelektrane u općini Ravno, na krajnjem jugu FBiH. To je, kako je rekao Obradović, dobra prilika da primjene iskustva koja već imaju u Hrvatskoj. Trenutno rade na mjerenju vjetropotencijala, za koji kažu da je dobar na ovom području.

Vjetroelektrana u Ravnom bi imala instaliranu snagu od 50 MW i WPD Adria je dobio podršku lokalne zajednice za ovaj projekat. Prvi radovi bi mogli krenuti za oko tri godine.

- Kako je to manji projekat vidjet ćemo kako će se kretati cijena struje. Po svim parametrima koje smo našli za tu lokaciju, vjetrar je odličan. Imamo ovde dobar spoj na mrežu i bilo bi nam drago da to bude prvi uspješan projekat u BiH – naveo je Obradović.

wpd Adria već ima četiri vjetroelektrane u Hrvatskoj – dvije kod Šibenika, na Pelješcu i kod Šestanovca, ukupne snage 100 MW, što je kako je rekao Obradović, značajan udio za Hrvatsku. Nakon izgradnje vjetroelektrane su ostale u njhovom portfelju za upravljanje, što i žele sa projektima u BiH, jer smatraju da imaju dobro iskustvo u upravljanju i prodaji struje.
Prilika za izvoz struje

Njemački wpd godišnje uloži više od milijardu eura u nove projekte širom svijeta. Sada imaju ugovoreno 5 mlrd EUR investicija, poput onih u Tajvanu i Čileu, kao i u matičnoj Njemačkoj.

- Projekti u BiH i Hrvatskoj su dobra prilika za izvoz struje, s obzirom na to da će europske zemlje imati sve veću potrebu za uvozom. Gašenjem više od 10 GW termoelektrana i 20 GW nuklearki raste cijena struje u Evropi – zaključio je Obradović.

Iz Ministarstva gospodarstva HBŽ se doznaje da su koncesionari iz oblasti obnovljivih izvora energije-vjetroparovi kao koncesijsku naknadu za 2020. godinu uplatili iznos od 496.053 maraka od čega je J.P. Elektroprivreda HZ HB za vjetropark Mesihovina uplatila 242.857 maraka, a F.L.Wind d.o.o Tomislavgrad za vjetropark Jelovača iznos od 253.196 maraka.

Je li itko razmatra mogućnost gradnje nuklearke? Ne bih ni to isključio.

Mislim da bi to moglo samo u Orašju, Odžaku ili Čapljini.

Istina,potrebna je znatna količina vode za hlađenje reaktora.

Županiji. Iako se može ugovoriti da neka sića ide i gradu/općini.
Ministarstvo gospodarstva županije nadležno za ugovore, daje koncesije...

Mislim da i Vlada FBiH mora dati nekakava odobrenja

Vlasti u FBiH prevarile Amerikance i sada “miniraju” plinovod s Hrvatskom

https://hms.ba/vlasti-u-fbih-prevarile- ... hrvatskom/

Slijedi zavratanje ruku.

SBB ministri u Vladi FBiH zadnji par godina skladu sa SDA-ovim kada je u pitanju opstrukcije, smicalice i sabotaže

Naravno ovo blokiraju jer plinovod ulazi u Posušju a od njega će uglavnom imati hrvatske općine

I LNG Terminal na Krku.

Najznačajniji troškovi poreza naknada i taksi su troškovi hidroakumulacije (13.731.774 KM) i
troškovi vodnih naknada (5.718.739 KM). Naknada za hidroakumulaciju obračunava se mjesečno u
iznosu od 0,01 KM po proizvedenom kWh, sukladno odredbama Zakona o izdavanju i usmjeravanju
dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata.

Županijska naknada
za korištenje vode obračunava se mjesečno u iznosu u iznosu od 0,005 KM po proizvedenom kWh,
sukladno odredbama Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanske županije.