U zadnje vrijeme sve više Srba čujem između sebe zovu "na kavu", govore "kava". Ja jednog iz zajebancije upitao jel oni tako govore zbog mene što sam tu. Kaže mi čovjek da su oni govorili "kava" i prije rata. Prijedor i taj kraj.

Koliko je to rasprostanjeno van Prijedora ?
Čuo sam i neke Srbe koji nisu iz Prijedora da tako govore.

Onako, iznenadilo me moram priznati. Nikad to prije nisam čuo.

Ja nisam iz Prijedora i govorim kava.
Sa druge strane Hrvati sa Braca su uvijek govorili kafa.

U BL dosta ljudi kaze kava.
Krajina generlno.

To je očekivana posljedica procesa pohrvaćenja jezika Srba koji je počeo davnih dana a danas se ubrzava pa ne samo da govore kava nego i Uskrs umjesto Vaskrs, što je izvan svih očekivanja. Ovako je to bilo daleke 2010. godine:

Alarmantno: Deca rastu uz crtaće na hrvatskom!

Gotovo 90 odsto crtanih filmova koji se trenutno mogu naći u video-klubovima i na uličnim tezgama sinhronizovano je na hrvatski jezik! Mališani iz Srbije tako putem ovih filmova usvajaju reči „tijekom", „nazočno", „odjenuto", „vjetrovito", „tjedan", „glazba", „saopćiti", „uhititi", „kolodvor"...

Redakciji Pressa javio se Đorđe Popović, otac četvorogodišnjeg dečaka, koji kaže da mu je sin zbog ovakvih propusta počeo da govori „tjedan" umesto „sedmica", a njega da zove „tatek"!

...

- Sproveo sam neko svoje istraživanje i ustanovio da je 90 odsto filmova po video klubovima, kao i onih koji se prodaju na ulici, sinhronizovano na hrvatski jezik. Većina titlova je takođe na hrvatskom. Naša država očigledno nema sistematski pristup ovom problemu, pa je lakše uzeti tuđe. Zamalo nisam pao u nesvest kada mi je sin pre neki dan rekao da kralj i kraljica žive u „velelepnim palačama" - priča Popović.

...

- Verovatno je u pitanju finansijski momenat. Sinhronizacija nije jeftina i njima je očigledno lakše da kupe filmove od Hrvata - kaže naša sagovornica.

U prodavnicama se već duže vreme nalaze i slikovnice na hrvatskom jeziku, pa su deca prinuđena da čitaju kako će „baka uzeti škare i rasporiti trbuh vuku" u „Crvenkapi".

...

Dragoljub Zbiljić, profesor srpskog jezika i predsednik Izvršnog odbora Udruženja „Ćirilica", kaže za Press su posledice ovakvih pojava već vidljive!

- Srpska deca i Srbi sve više u izgovoru i pisanju poprimaju hrvatske jezičke varijante, što poprima karikaturalne osobine, jer su hrvatski lingvisti prinuđeni da zarad razlikovanja i ustoličenja svog posebnog jezika prave smešne konstrukcije. Uostalom, treba se u nečemu ugledati i na Hrvate. Jer, oni nikada ne nude svojoj deci srpski jezik bez prilagođavanja - ističe Zbiljić.

http://www.pressonline.rs/info/politika/132178/alarmantno-deca-rastu-uz-crtace-na-hrvatskom.html

2011. godina:

Rušenje srpskog jezika - Na formularima PIO fonda Vojvodine koriste se hrvatske reči zamolnica, osobni list i izvod iz očevidnika. Lingvisti kažu da se radi o perfidnom pohrvaćenju srpskog jezika

Profesor Filološkog fakulteta u Beogradu Veljko Brborić kaže za Press da je srpski književni jezik zvaničan jezik državne i društvene korespondencije i da je obaveza svih državnih organa da to poštuju. On ističe da reči kao što su „zamolnica", „osobni list" i „izvod iz očevidnika" nisu deo srpskog jezičkog standarda.

- Očigledno da se u pomenutom slučaju radi o hrvatiziranju jezika. Reči „zamolnica", „osobni list" i „izvod iz očevidnika", koje se nalaze u dopisu koji je poslat iz pokrajinske državne ustanove, nisu sastavni deo srpskog jezičkog standarda niti su deo aktivnog leksičkog fonda - ističe Brborić.

http://www.pressonline.rs/info/politika/175806/da-li-znate-sta-je-ocevidnik.html

I tako u 2016. godini...

Javio nam se jedan slušalac iz Kalifornije koji kaže kako jedan spiker koji čita vesti u jutarnjem programu Radio Beograda uporno umesto zapete upotrebljava reč zarez i hvali naše dve voditeljke koje su dosledne u korišćenju zapete. Posle podsećanja na to kako su se hrvatski i srpski jezikoslovci šezdesetih godina prošlog veka dogovorili da umesto zareza i točke sa hrvatske strane, i zapete i tačke sa srpske, svi koriste samo zarez i tačku, što su Srbi prihvatili, a Hrvati od toga vrlo brzo odustali, naš slušalac zaključuje: „Problem je u tome što mi uvek prihvatimo nešto strano i još uvek to koristimo. Molim Vas, recite spikeru da koristi srpsku reč zapeta.“

...

Kad se pominju pravopisni dogovori, najčešće se potežu ta dva primera i niko ne pominje kako je kompromis pravljen i sa lingvističkim terminima veznik i tvorba reči, koji su usvojeni umesto srpskih varijanti - sveza i građenje reči. A da ne govorim o tome kako kao svoje koristimo reči koje su, uslovno rečeno, „kroatizmi" - brojka, uređaj, vozilo, zdravstvo, glasina, svratište, drvored, redosled, jezikoslovac, strahovlada, obziran, napadan, najaviti, izvestiti i mnoge druge.

http://www.rts.rs/page/radio/sr/story/23/radio-beograd-1/2554168/srpski-na-srpskom.html

Događa se zapravo isto ono što se zbilo urođenicima u Africi i na Papui Novoj Gvineji - nadmoćnija kultura nadvladala je onu manje vrijednu.

Mirv ko zapeta puška.

Bitno je da se H izbaci.

Nije samo Prijedor, vec maltene od Bijeljine, preko Brckog, Pelagiceva, Donjih Zabara, Samca, Doboja, Broda, preko Banja Luke pa sve do Novog Grada. Citavo ravnicarsko podrucje. Zbog lakseg izgovaranja i mekseg dijalekta tog podrucja.

H koriste i Slovenci.

Akademik Dr. Dalibor Brozovic je davno sve objasnio:

Po ovoj Karti ispade Srba kao Albanaca na Kosovu nije toliko ih broj bio.

Svi Srbi iz manjih gradova Hercegovine kao što su Bileća, Gacko, Nevesinje, Ljubinje i sl. će bukvalno uvijek reći “kava”. Smatra se da je korišćenje te riječi nastalo zbog davno uspostavljenog mišljenja hercegovačkih Srba ruralnih sredina, da su slova “h” i “f” “turska” te ih stoga ne treba koristiti. S vremenom ipak gotovo svi počinju s govorenjem tih slova u riječima, ali “kava”, kao i par drugih riječi ostaju u takvom obliku i do dan danas. U mojoj sredini generalno većina Srba tvrdi da je “kava” srpska riječ, dok je “kafa” više rezervisana za muslimanski živalj.

Još će na kraju Srbi reći da su i kaj i ča njihovi

Moji iz RS govore kava još pre nego što si se ti rodio, geometar.

Tema o jednom slovu u jednoj rijeci, u regiji sličnih jezika gdje se dijalekti preklapaju.

Iz perspektive srpskog jezika, “kava” je neknjiževni dijalekt, ali dijalekt srpskog jezika.

Iz perspektive hrvatskog jezika, “tačno” je neknjizevni dijalekt, ali dijalekt hrvatskog jezika.

“Hiljada” je hrvatska riječ, jer je dio nekog hrvatskog dijalekta (recimo Dalmacija, BiH).

Ima i iljada bez H.

Srbi koji govore ijekavicom govore kava.Uvek su tako govorili.

Ovdje u Krajini starije zene su govorile kavenjaci i vildzani, mislilo se na solje za kavu i fildzane...

To je možda kod Bošnjaka, Hrvati Bihaća i Like govore čikara za šalicu.

Bosanska krajina, okolina Banjaluke.

Kroatizacija

@Šešeljko, nisam ti ja kriv kaj su ti preci bili Hrvati

Apsolutno. Ja bih tu teoriju još razradio, činjenica da govore "lijepo" umesto "lepo" ih takođe čini Hrvatima, isto kao što su i Zagorci nesumnjivo Srbi jer kažu "lepo" umesto "lijepo".

i Zagorce pohrvaćujemo, lijepo i kava svi i svuda.

dosad sam se stiskao naručivati kavu s mlijekom u Banja Luci, odsad samo jako.

Javi kad bude moglo i s ikavicom

U biti cisto s poklapateljskog i "hrvati svi i svuda" gledista ovo sto smo uzeli ijekavicu kao standard je najbolji potez ikad

Za 100 godina svaki koji nije ekavac= hrvat

Ceha moze li mapa