Puštam te da vjeruješ ili ne vjeruješ u što god ti je volja.

Ti mora da si omiljen u društvu.

Ljudi jesu životinje, to je zato što nisu ni biljke ni gljive. I nemoj da glumiš Tulkasa, koji redovno čita Deretićeve knjige, pa je umislio da Srbi veruju u te gluposti. Živiš u Srbiji među Srbima, ne seri bezveze kada znam da znaš da je to što tvrdiš laž.

Jel su tebe ispustili na glavu kad si bio beba? Ko priča o Bogu?

Eto konačno smo se složili.

Što je čovjek, a što životinja?

U svijetu današnjice vlada svojevrsna humanizacija životinja i istovremena animalizacija čovjeka. U nekim su slučajevima, od strane čovjeka, životinje postavljenje iznad samoga čovjeka što je posljedica svojevrsnog zoocentrizma unutar sociozooloških odnosa.
Na taj se način, kao jedan od razloga sve više degradira socioantropološki odnos, odnosno, nedostatak zdravih međuljudskih odnosa pokazuje uzrok takvom zoocentrizmu unutar sociozooloških odnosa.

Točno je da je svaka životinja stvorenje Božje i da zajedno s nama ljudima pripada redu stvorenja, ali čovjek se kao slika Božja uvijek, ne po sebi nego po Božjoj volji, izdiže iz tog reda stvorenja u red osoba. Čovjek je po tome više od stvorenja, te tako svako spuštanje čovjeka kao osobe na sami red stvorenja dovodi do posljedičnog degradiranja čovjeka kao osobe.

Čovjek kao osoba može biti ostvaren samo u tom redu osoba, jer red stvorenja ne posjeduje instrumentarij kojim bi zahvatio osobnost osobe i tako doprinio samom ispunjenju osoba kao višega reda, budući da je taj odnos osoba, zasnovan na Ja – Ti odnosu, moguće usavršiti jedino unutar reda osoba. Neoboriva je činjenica da taj Ja – Ti odnos nije moguće ostvariti u redu stvorenja, kada krava sebe ni ne osjeća kao ono Ja, a još manje mene gleda kao ono Ti.

Stoga je prije svega potrebno raditi na poboljšanju odnosa među osobama, jer samo tako mi kao viši red unutar reda stvorenja možemo pomoći čitavom redu stvorenja i tako još više praktično izvršavati mandat brige koji nam je povjeren za čitavo stvorenje od samoga Stvoritelja.

Dakle, barem mali dio pažnje koji se daruje životinjama pokušajmo barem malo vratiti na razinu međuljudskih odnosa. To počesto neće dovesti do mahanja repom kod ljudi i radosnog skakutanja, ali ni jedan zamah repom nikada ne može zamijeniti onaj odsjaj radosti i zahvalnosti u oku bližnjega

Lijep tekst za ovu temu...

Inteligencija životinja se ne može mjeriti s ljudskom, iako ih mi možemo proglasiti jako inteligentnima.
Na primjer pas (ker) on dosegne u svojoj najboljoj fazi života inteligenciju djeteta od tri godine i to oni pametniji psi,
naveo sam pse jer sam upravo o tome čitao.

Malo prije na HRT-u dokumentarac "Razgovori sa Dupinima", ko nije gledao neka pogleda, nevjerojatno zvuci da ljudi i dobri dupini razumiju svoje susrete kao susrete vrsta viseg intelekta. Dupini druge dozivaju po prezimenu (naziv plemena) i osobnom imenu, poput ljudi.

Inace znanstvenici preptpostavljaju kako dupini upotrebljavaju duplo vise mozga nego ljudi.

Zanimljivo, nisam znao za to.

Ime je dovoljno kao identifikacija za unutar familije i kuće, da se zna tko je tko.

Prezime je uvedeno kad su se ljudi počeli više kretati, pa treba još jedno javno ime, najprirodnije je uzeti zanimanje.

Uglavnom testovima su utvrdili kako dobri dupini i orke imaju 5 kognitivnih sposobnosti koje imaju i ljudi, ali i jedno sjetilo vise, pomocu kojeg vide i oponasaju covjeka u vodi iako su im prekrili oci.

Ko im ga je ugradio?