Ma samo Robbie nek stavlja, zna što treba.

I koristite Excel u tabelama, da je bar malo preglednije.

ok, još lakše, samo dajte sve brojeve na jedno mjesto...

Ispričavam se što sa malo kasnije odgovaram, vidim kako si još jednom poslao poruku vezanu uz Stolac jer te veoma zanima kakva je situacija u njemu.

U gradu Stocu Bošnjaci su većina, no teško je odrediti njihov točan broj. Hrvata je na popisu 2013. bilo 23,04%, a na općim izborima 2018. Čović i Zelenika su na šest gradskih birališta (Stolac 1A, Stolac 1B, Stolac 2, Stolac 3, Prigrad 1, Prigrad 2) dobili 29,5% (557 od 1890 glasova). Uključi pojedine Hrvate koji su glasovali za Lijanovića, Falatara ili Komšića, i mi smo na 30% i više u samome gradu. I to bez Vidovog Polja. Nisam našao na podatak koliko je ljudi glasovalo poštom, koji bi još više pokazao neke stvari (ovisno je li biralište u bošnjačkm ili hrvatskom dijelu Stoca). Također, veliki je broj Bošnjaka koji žive u Mostaru, kao i po stranim zemljama. Da, i kao što je bilo navedeno, Stocu je 2018. bilo živorođenih 56 Hrvata i 38 Bošnjaka.

Crveno obojano je naš dio grada Stoca. Isprekidana crta dijela hrvatski dio Stoca na zapadni i istočno.
Na "zapadnom" dijelu je Vidovo Polje. Radi se o novome naselju, sve planski i skoro ravnocrtno urađeno. Mahom naši ljudi iz Bosne. Adresa mu je na Stolac, ali pripada Poplatu. Zapravo čini jedinstveni dio s našim dijelom samoga grada Stoca.
Takoreći istočni dio hrvatskog dijela grada Stoca odnosi se na dio gdje se nalazi crkva sv. Ilije (ispred nje se tradicionalno fotografiraju maturanti, a popularna proslava Ilindana održava se u dvorištu crkve), kip sv. Ilije i stadion HNK-a Stoca. Taj se dio naziva Zagrad, po srednjovjekovnom selu Zagrad, a poslije novonastaloj stolačkoj mahali Zagrad. I stadion i obližnje groblje nose naziv Zagrad. Postoji i bivša mahala Podgrad u ovome dijelu, sjevernije od Zagrada. Sve u svemu, mi smo većina u ovome dijelu, iako postoji i popriličan broj Bošnjaka. Hrvatski dio ide sve do središta Stoca, tj. onoga "špica" koji graniči s bošnjačkim dijelom. Ondje se nalazi zgrada biskupije (puni naziv "Duhovno-kulturni centar Trebinjsko-mrkanske biskupije"), a preko puta se nalazi spomenik hrvatskim braniteljima. U ovome "vršku" nalaze se i naši kafići, zgrada Hrvatske pošte, ljekarna, veliki broj banaka, zgrada policije, na rasvjeti su zastave "hrvatskog naroda Bosne i Hercegovine", a s ovoga mjesta polazi kolona vitezova na Stolačkoj tarči (moraš doći, naši momci su napravili odličan posao, i svake godine je sve bolji i sadržajni program). Kako je Vidoški (stari grad) okružen najviše od naše strane, kao i što glavni put do njega vodi s hrvatske strane, i Vidoški je naš. Sam Vidoški je sagrađen na brdu Križevac.
Postoji i mali "otok" preko Bregove, na samom ulazu u Stolac. Ondje je jedan naš poznati restoran gdje budu okupljanja naših ljudi (npr. pripadnika prezimenjak Raguž, domaćeg lokalnog društva LS Herceg-bsone.), a u stambenim zgradama je dosta miješovito stanovništvo. Teško mi je odrediti koliko je nas točno više.

Zeleno obojano je bošnjački dio Stoca. Ima i naših ovdje, ali puno manje nego Bošnjaka u našem dijelu. Na biračkim mjestima u bošnjačkom dijelu (Stolac 1A, Stolac 1B i Stolac 3), Čović i Zelenika do dobili sveukupno 10,9% (110 od 1107 glasova). Ovdje prevladava osmanska arhitektura, kao i brojne mahale (Uzinovići, Bokulja na putu prema Ljubinju; Kukavac, Begovina, Poplašići na cesti prema Berkovićima). Ima još manjih dijelova Stoca i lokalnih naziva, ali nisam baš toliko upućen. Istraži ako te zanima. Ima i naših ljudi koji drže ugostiteljske objekte na bošnjačkom dijelu uz Bregavu, no ne ću ih izrijekom navoditi. Kako god, daleko je ova podjela od one u Mostaru. Poštanski sandučići Hrvatske pošte nalaze se u svakom dijelu Stoca, dok ih u istočnom dijelu Mostara nema. Sve ulice nose hrvatske nazive. U Stocu nema dvije elektroprivrede. Naši ljudi rade u zavodu za zapošljavanje i zavodu za zdravstveno osiguranje i u ovome dijelu. Ovdje se nalazi i zgrada osnovne škole u kojoj su "dvije škole pod isitim krovom", ispred koje je bista don Ivana Musića, jednog od začetnika Hercegovačkog ustanka.

Neoznačeni dijeli su oni na ulazu u grad (Željezara, napušteni hotel Bregava, autobusna stanica, Dom zdravlja).

Slobodno dodaj da su Bošnjaci dvije godine uzastupno većina među prvačićima.

Ne baš. Sludili ste sami sebe samo zbog jednog nespretno sastavljenog članka na Bljesak,info.

2018 - OŠ Stolac (Hrvatska) = Imamo trenutno 238 učenika - kazala nam je Marjanović.
2018/2019 - OŠ Crnići (Hrvatska) = Osnovna škola Crnići jedna je od rijetkih škola gdje je opravdana izgradnja sportske dvorane, jer ima oko 260 učenika
2018 - prva OŠ Stolac (muslimanska) = Škola trenutno broji 355 učenika

U Stocu osnovne škole trenutno pohađa 355 muslimana i 498 Hrvata. Vi možete Stocu reći Zbogom i kao Kaplan šutati biračke kutije. Više od toga ne možete.

Sad nastavi dalje na forumu onog retarda koji vas truje takvim dezinformacijama.

Big Black Cock " PRVAČIĆIMA !

63 prvačića za hrvatsku i muslimansku osnovnu školu zajedno.



OŠ Crnići 2018/2019 = 21 prvaćić.
http://www.oscrnici.com/index.php/blog/ ... lske-klupe

63 kojima je banka dodijelila knjižice - 36 muslimanska (jedina) škola = 27 Hrvata u jednoj hrvatskoj školi + 21 Hrvata u OŠ Crnići = 48 hrvatskih prvačića.

2018/2019
36 muslimanskih prvačića
48 hrvatskih prvačića..

Haj, huj...sabur allaše moj.

Lagano te našamarao BBC, radi guza ko meduza, ko u babuna.

Taman da cu reci da smo mi prošle godine imali 48 prvasica i da smo bili većina. Tako da, kakve crne 2 godine uzastopno?

Jel imate vi dole neki grad preko 15.000 stanovnika, osim Mostara. Ovo sve neke selendre. (i 15,000 stanovnika je selendra, ali sam zaključio da vam je to neki gornji limit).

Te selendre su jace po BDP per capita od tvog velegrada bar duplo, malo manje podcjenjivanja nebi bilo na odmet.

I tako Carmello opet zatrola temu. Bravo. Koji *** pretražujem Google za informacije. Ne isplati se.

Znači nema, hvala na odgovoru.

Nema nijedan

Odlično, po općinama će biti još ljepše.

Prošle godine nas u Stocu rodjeno 60%, znaci nema nikakvog pozitivnog trenda za vas.

Podatke sam uzeo od Jacka, inače sam to slabo pratim.

Nemam načina da ga pitam da odgovori na ove cifre od BBC-a jer sam banovan na njegovom forumu.

U pravu ste, moram otvorit neku spremnik temu. Koja će većinu vremena biti zaključana, osim kad nas par trpamo podatke.

Čapljina
OŠ

2018, 2017, 2016, 2015, razlika{ 2017,2018}, razlika{2016,2017}, razlika {2015,2016}

Prvi 169
Drugi 181 191 (-10)
Treći 212 217 214 (-5) (-3)
Četvrti 208 202 206 210 (+6) (-4) (-4)
Peti 195 215 223 227 (-20) (-8) (-4)
Šesti 198 203 202 207 (-5) (+1) (-5)
Sedmi 233 235 241 243 (-2) (-6) (-2)
Osmi 194 209 209 212 (-15) (0) (-3)
Deveti 206 203 204 210 (+3) (-1) (-4)


2016: 22 iseljenih ucenika (1.68%) medju 1309 ucenika od 4.-9. razreda
2017: 21 iseljenih ucenika (1.40%) medju 1502 ucenika od 3.-9. razreda
2018: 48 iseljenih ucenika (2.87%) medju 1675 ucenika od 2.-9. razreda

Bilo je dobro iseljavanja u 2018. Podsjećam da je federalna stopa tada bila 1.92%.

Imat cemo uskoro oko 20 općina, budem otvorio temu i stavio podatke tamo, i onda može već @dinara počet popunjavat mapu.

Ja ću se potrudit da napravim malo geografske raznolikosti tako da imamo uzorke po svim kantonima Federacije.

Sanski Most
OŠ

2018, 2017, 2016, 2015, razlika{ 2017,2018}, razlika{2016,2017}, razlika {2015,2016}

Prvi 189
Drugi 165 174 (-9)
Treći 174 178 185 (-4) (-7)
Četvrti 177 185 191 195 (-8) (-6) (-4)
Peti 178 187 194 200 (-9) (-7) (-6)
Šesti 189 189 200 204 (0) (-11) (-4)
Sedmi 203 213 217 216 (-10) (-4) (+1)
Osmi 241 251 250 236??(-10) (+1) (??)
Deveti 233 242 251 251 (-9) (-9) (0)


2016: 12 iseljenih ucenika (1.12%) medju 1066 ucenika od 4.-9. razreda bez 8. razreda
2017: 54 iseljenih ucenika (3.65%) medju 1481 ucenika od 3.-9. razreda
2018: 59 iseljenih ucenika (3.64%) medju 1619 ucenika od 2.-9. razreda

Ova gore brojka sa 236 osmaša je ekstremno sumnjiva. 99% je netočna, jer ekstremno odudara od svih drugih brojki. Postoji 1% šansa da je točna i u tom slučaju se dogodilo neko čudo i vratilo se 14 djece i to svi u osmi razred (a ne raspoređeno po razredima) ? Jednostavno… takvo što se ne događa, da se samo osmaši vrate, nema modela koji to može objasniti, 99% se radi o pogrešci. Zato ću izbaciti taj podatak. Na isti način sam Širokom Brijegu izbacio jednu sličan netočan podatak, koji bi mu umjetno poboljšao sliku. Ipak sam htio biti realan.

Bužim
OŠ

2018, 2017, 2016, 2015, razlika{ 2017,2018}, razlika{2016,2017}, razlika {2015,2016}

Prvi 214
Drugi 212 221 (-9)
Treći 226 233 242 (-7) (-9)
Četvrti 206 206 209 214 (0) (-3) (-5)
Peti 212 218 223 223 (-6) (-5) (0)
Šesti 186 192 197 201 (-6) (-5) (-4)
Sedmi 184 189 188 191 (-5) (+1) (-3)
Osmi 213 229 238 242 (-16) (-9) (-4)
Deveti 210 216 213 224 (-6) (+3) (-9)


2016: 25 iseljenih ucenika (1.93%) medju 1295 ucenika od 4.-9. razreda
2017: 27 iseljenih ucenika (1.80%) medju 1501 ucenika od 3.-9. razreda
2018: 55 iseljenih ucenika (3.23%) medju 1704 ucenika od 2.-9. razreda

Mostar
OŠ

2018, 2017, 2016, 2015, razlika{ 2017,2018}, razlika{2016,2017}, razlika {2015,2016}

Prvi 1014
Drugi 1007 1017 (-10)
Treći 987 1006 1019 (-19) (-13)
Četvrti 1005 1026 1038 1048 (-19) (-12) (-10)
Peti 966 967 980 986 (-1) (-13) (-6)
Šesti 893 909 914 917 (-16) (-5) (-3)
Sedmi 898 910 914 922 (-12) (-4) (-8)
Osmi 881 883 877 893 (-2) (+6) (-6)
Deveti 1012 1032 1023 1035 (-20) (+9) (-12)


2016: 45 iseljenih ucenika (0.78%) medju 5801 ucenika od 4.-9. razreda
2017: 32 iseljenih ucenika (0.47%) medju 6765 ucenika od 3.-9. razreda
2018: 99 iseljenih ucenika (1.28%) medju 7750 ucenika od 2.-9. razreda

Relativno niska stopa iseljavanja iz Mostara.

Ok, @dinara mozes napravit zasad samo jednu kartu koristeci stope iz 2018 za ovih 19 opcina Federacije?

politika/spremnik-podataka-t17358.html

Mapa ce vecinom biti prazna ali ce se polagano popunjavati.