Buduci da se vracam uskoro na djedovinu ,zanima me konkretno,bavi li se netko plastenicima,što uzgajate? Isplativost... kakva je povezanost s dalmacijom tj plasiranje proizvoda tokom srzone npr...hvala!

Sta god da budes sadio, znaj da je kocka, ako mislis samo na isplativost, koja zavisi od roda i kretanja cijene na produktnoj berzi. Prije sadnje prvo vidi za sta ti je lokalitet najpogodniji (lokalna klima, podneblje, kiselost tla..). U svakom slucaju, kontaktiraj nekog strucnjaka iz ove oblasti (agronoma) ili vidi sta drugi oko tebe sade, prikupi znanje, radi, prati cijene i oglasavaj robu preko oglasa (olx.ba, Facebook grupa namijenjenih za male oglase i svugdje drugdje gdje se moze postaviti besplatan oglas) i sretno. :)

Ne bavim se poljoprivredom, tako da pomalo pričam na pamet, ali znam neke koji se bave i imaju solidna primanja.

Posmatrajući ih, rekao bih tri su stvari bitne:

- Svi jako puno rade. Poljoprivredom se ne bi trebao baviti nitko lijen.
- Bitno je ostvariti stalne odnose sa kupcima. Oni najuspješniji koje znam svi imaju stalne kupce, i već unaprijed znaju kome će prodati sve što proizvedu. Da bi se to uspjelo, bitna je iskrenost. Prevariti kupca može se jednom, ali onda on to upamti za čitav život i ispriča kome god može. Koliko god možda našim seljacima to naivno zvučalo, ali povjerenje i držanje do dane riječi je glavni uvjet za uspjeh u poljoprivredi.
- Poznavati struku. Što kaže Vladimir agronomija je važna. Ukratko treba se znati što se radi, a nipošto improvizirati. Osim agronomije, tu je naravno i ekonomija tj. saditi ono što drugi manje sade. Ja npr. ne mogu shvatiti zašto naš narod ne sadi batat, koji je nekoliko puta skuplji od običnog krumpira. Vjerojatno kad počnu saditi će onda odjednom svi početi, pa će tako onda postati i neisplativo. Onda dalje naravno i marketing, jednostavno je imati Facebook stranicu, ili wordpress blog, zašto ne nazvati svoje imanje nekim imenom i raditi na razvoju branda itd.

Postoji naravno još puno stvari tu, npr. ako imaš plastenik moraš imati i navodnjavanje, ali to ovisi o tome čime se poljoprivrednik bavi. Neki se bave plastenicima, neki pčelama, neki uzgajaju i peku janjce itd. Svašta se radi, ali je poanta da se pronađu i iskoriste tzv. nepoštene (komparativne) prednosti.

Ma kakva poljoprivreda. To je oduvijek bila patnja. Koliko imas zemlje? Ako je veca povrsina, orasi, ljesnik.....i naravno budzetski poslic, ma kakav bio.

Kad ce docekat rod od oraha pa i od ljesnjaka a kamoli izvlacenje ulozenog novca?? Naravno o ovome je glupost pricat jer neznamo ni lokaciju doticnog kao ni pocetne uloge,postojecu infrastrukturu itd...

Gdje god se nalazio...orah uspjeva i u primorskom i u kontinentalnom podrucju, moze i na padini i na ravnom terenu i na kiselom i na slabo alkalnom zemljistu. Kupi sadnice od 5 godine starosti...i polako. Nema para preko noci!

Ne razumijes me nimalo. Kako da on ceka toliko godina ako nema financijsku podlogu vec zeli zivjeti od poljoprivede? Na ozbiljnije prinose kod oraha treba cekat 10 pa i 15 godina...

Orah CHANDLER - Sorta koja plodove daje još u prvoj godini od sadnje. Inace americka sorta oraha, plantazni uzgoj. Ti sigurno mislis na one domace orahe, sitne i teske za ciscenje. A to da sada zivi od poljoprivrede???? Ja da imam love poljoprivreda bi bila posljednje u sto bi ulozila.

Da al prvih 5 godina ti stablo sasvim sigurno nece dati više od 1 kg ploda jer je to protiv svih prirodnih zakona. Sta fali sadnji trave? I to je ogranak poljoprivede a jako isplativ...

Jeste, ima ih dosta koji pasu travu.
Ja kazem sta bi ja. Orasi, ljesnici, badem.... Ima i tu posla, ali ne previse i uvijek imas potraznju za istim.

Ulaganje bih napravio nakon 2 godine minimalno...prvo bih se stabilizirao i navikao na novu okolinu. Nikad u zivotu nisam zivio dolje,moji su prije 70 godina odselili iz opcine Tomislavgrad...prije svega taj posao s poljoprivredom gledam kao nesto dugorocno i bavio bih se s tim s ljubavlju i ne bi sanjario neke velike novce. Mislim da se mladi trebaju pocet bavit sa zemljom uz posao koji imaju ili samo zemljom. Djetinjstvo sam proveo u Slavoniji gdje sam i rodjen i nije mi stran fizicki rad. Prije svega motiv mi je ljubav prema djedovini. Tko kaze da se ne isplati radit,neka slobodno zaobidje temu. Svaki doprinos kucanstvu je odlican i bolji nego ispijanje karlovackog po birtijama... Kakve su place radnicima po farmama? I konkretno ako netko se bavi uzgojom,ako moze napisat iskustva....sigurno se ne planiram skolovat na ovoj temi za toyali me zanima i atmosfera cjelokupna...lijep pozdrav svim Hrvaticama i Hrvatima!

Orasasti plodovi su unosan posao po kilogramu, ali su sitni i treba vremena do punog roda. Sa druge strane, jabuke, sljive i kruske, breskve, dunje...su na neki nacin bolje, jer su krupniji plodovi, ali zato cijena je mala, tako da uzgoj krupnih sorti voca dobar je zbog recimo rakije. Tako voce moze da traje i 100 godina. Da sam ja na jugu, kombinovao bih uzgoj sljive ili jabuke i uzgoj grozdja, a malo i masline (za ulje). Dakle vino rakija i maslinovo ulje.

Poslao sam ti pp

Djedovina? Hm...??? Skolovat? Pocet? Pa majku mu ne pisu svi Hrvati tako? Kako da skoro svaki ,,Hrvat,, ovdje ima isti nacin pisanja meni nepoznat do sada? Vidi li Ministar ovo amatersko pozoriste? Momci, dajte si malo truda ...