Tema o mozgu vidim da ne postoji na ovom podforumu. Čitam o mozgu u zadnje vrijeme, pa ću tu možda staviti neke najzanimljivije stvari, ujedno tehnika da kroz diskusije sam bolje zapamtim neke informacije.

Temporal lobe


Hrvatski naziv je slijepoočni moždani režanj. To je dio koji je glavni za vizualne informacije, jezik, i emocije.

The temporal lobe is involved in processing sensory input into derived meanings for the appropriate retention of visual memory, language comprehension, and emotion association.

U temporalnom režnju je i hipokampus (skoro reče hipopotamus, haha), koji je navodno ključan u spremanju memorije.

Suvise naucna tema za ovaj forum.
Mozda bi bilo zanimljivije, barem meni, objasniti razliku funkcionisanja mozga izmedju muskarca i zene?
Da li se primarno pamcenje moze poboljsati citajuci tekst naglas?
Na koji nacin je sljepocni rezanj odgovoran za fenomen Deja vu (vec vidjeno)?

I ja sam istrazivao malo o mozgu, sta je to sto ljudski mozak razlikjuje i daje mu mogucnosti sto nemaju druge zivotinje. Uglavnom nisam naisao na definitivan odgovor pa sam malo salto po resursima raznim. Prvo sto mi je palo na pamet da istrazim jeste velicina mozga, i tu sam vidio da covjek nema najveci mozak ()broj neurona. Zatim malo o samim neuronima, ni tu nisam naisao ni nasta konkretno. Ako ima neko istrazivaje koje daje odgovor na ovo pitanje, voilo bi da procitam.

Veličina mozga nema presudnu ulogu, nego struktura i razvoj mozga. Čovjek među svim sisavcima ima najrazvijeniji frontalni/čeoni režanj, a on je odgovoran za moralnost, voljne i kognitivne funkcije.

https://bs.wikipedia.org/wiki/%C4%8Ceoni_re%C5%BEanj

Stražnji dijelovi mozga su više manje slični kod svih sisavaca, a i drugih životinja. Recimo, centri za vid i sluh su kod divljih životinja čak razvijeniji nego kod čovjeka.

Da, osim same količine neurona bitnije je kako su tu neuroni povezani, struktura.

za inteligenciju je najbitniji dio za apstraktne misli, planiranje i dugoročnu memoriju.

životinje, osim možda majmuna, o ničemu ne razmišljaju kada nemaju vanjskih (svjetlo, miris, zvuk) i unutrašnjih (glad, bol, ugoda) podražaja.

Čovjek je sposoban razmišljati o vlastitim mislima, i bez podržaja. Analizirati prošlost itd.

Zanimljivo je da majmuni imaju možda i bolju Kratkoročnu memoriju:


Kratkoročna memorija očito nije toliko bitna u inteligenciji.

Sljepoočni režanj i deja vu

Fenomen – deja vu (osjecaj da je nesto vec vidjeno, dozivljeno) cesto je tumacen kao greska u pamcenju. Sljepoočni režanj odgovoran za svjesnu memoriju, hipokampus omogućuje da se prisjetimo događaja, dok parahipokampalni girus pomaže odrediti što nam je poznato, a što nije. Kada dodje do ,,greske,, u razmjeni informacija izmedju ova tri dijela mozga dolazi do dezorijentisanja tj. pojave deja vu.
Deja vu se tumaci na vise nacina, kao greska u percepciji prostora, kao povratak u proslost, reinkarnacija, primanjem vise puta iste informacije na razlicite nacine ili samo fragment dogadjaja kojeg se djelimicno sjecamo ili ga se uopste ne sjecamo.
Temporalni režanj je takodje zaduzen za predosjecanje ili ono sto slijedi sto je dobro u procjeni situacije u kojoj mozak pokusava naci najbolje rjesenje kako da izbjegnemo nesto sto bi nas zivot moglo dovesti u opasnost.

Zanimljiv podatak. Ljudski mozak se vremenom smanjio u masi. Praistorijski ljudi su imali veću masu mozga, nego mi danas.

Cak se moze reci da su pojedinacno gledano bili i inteligentniji, mnogo sposobniji, jer su se morali svakog dana nositi sa razlicitim izazovima. Specijalizacija, i prije svega socijalizacija, koje su nam omogucile da zavladamo planetom (plus naravno fantazija), su istovremeno i za pojedinca znacile smanjenje inteligencije i individualnih sposobnosti.

Vazno bi bilo izvuci pouku iz toga u odnosu prema drugim ljudima, kolektivima, itd..

Mi smo species koja ovisi o saradnji i harmoniji s drugim ljudima.

Naucnici su uspjeli da lociraju dio mozga koje je zaduzeno za zlo ponasanje. Rengenski snimci mozga (tamna masa) okorelih kriminalaca kao sto su ubice, silovatelji, plackasi, pokazuju određenu manu u donjem delu čeonog režnja. To navodi na zakljucak kako su neki kriminalci genetski predodređeni za takav život.

Ništa od toga. Skeniranje kriminalaca možda će nekima smanjiti kazne ali daleko od toga da su svi neubrojivi.

79. godine nove ere, tokom erupcije Vezuva, vulkana u Italiji, pronadjen je crni, blještavi ostatak za koji se veruje da je ljudski mozak pretvoren u staklo?!
Do ovakvog procesa dolazi kada materija sagori na veoma visokoj temperaturi od 520 stepeni celzijusa, a zatim se veoma brzo ohladi.

Teško da je tako nešto moguće.

I meni je to palo na pamet, ali je neko ili pogresno preveo ili shvatio, pa su svi prepisali, te se uglavnom ovaj clanak nasao u skoro svim novinama.

Dramatično, ljudima svakih deset godina opada IQ 1,23 posto

https://www.24sata.hr/lifestyle/djecji- ... nom-674463