Bijeljina porodiliste 1040 u 2019, dok je u 2018 bilo 998, povecanje 42.

Muslimani se razbaciju ciframa ko mi prije rata.
Na Marakani 100.000 ljudi, na Gazimestanu pola miliona, na sahrani Tite milion.
Ako smo mi preuveličavali bar duplo, kontaj da Muslimani preuveličavaju bar četvroduplo.

Muslimani se razbaciju ciframa ko mi prije rata.
Na Marakani 100.000 ljudi, na Gazimestanu pola miliona, na sahrani Tite milion.
Ako smo mi preuveličavali bar duplo, kontaj da Muslimani preuveličavaju bar četvroduplo.

Sretna i bericetna 2020a godina svim sudionicima teme.

U prosloj godini napisalo se preko 400 stranica na ovoj temi (sto cini trecinu ukupnog broja), a ni u ovoj godini se ne ocekuje usporavanje.

Dok su se godinama unazad već u prvim otkucanim minutama nove godine širile vijesti o prvim rođenim bebama, ove godine dočekala nas je potpuno drugačija slika - prva beba u Sarajevu rođena je tek pet sati poslije ponoći, dok se u Tuzli na prvu bebu u 2020. čekalo čak 13 sati.

U glavnom gradu BiH prva beba rođena je u 5 sati i 15 minuta u Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš", dok se plač prve bebe u novoj godini na porodilištu Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla začuo tek u poslijepodnevnim satima.

Podsjećamo, samo u prvih pet minuta ulaska u prošlu godinu Federacija BiH bila je bogatija za 15 beba rođenih u Sarajevu, Zenici, Tuzli i Bihaću.

Pozitivnije vijesti dolaze iz entiteta Republika Srpska. Prva beba u RS-u rođena je samo minut poslije ponoći u Bijeljini, dok je u ovoj bolnici rođeno ukupno osam beba u novogodišnjoj noći. Prva beba u Banoj Luci rođena je dva minuta poslije ponoći, a potom su rođene još četiri bebe. Također su i u bolnici Zvornik rođene četiri bebe.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/bijela- ... /200102023

Može neka procjena o broju Hrvata, Srba i Bošnjaka u BiH na kraju 2019.?

Sto misliš zašto tolika aktivnost?

U zvorničkom porodilištu 58 beba više rođeno u odnosu na 2018. U Brčkom 15 beba više.

Znamo iz podataka matičnog ureda u Mostaru da se prije desetak godina, svaki treći ili svaki četvrti musliman Mostara porađao u SBK. Danas ih je vjerojatno i više, i čine sigurno 10-15% porodilja u SKB.

Polako se slaže slagalica oko Mostara.

Muslimani se sada jedino mogu nadati da je fzs podatak za Mostar potpuno netočan, ali vjerojatnije je da su podaci za Čapljinu netočni, jer su tamo još veće promjene.

I naravno, kako dudu kaže, 2018. jer perfect storm za ovakvo što. Ne zaboravimo ni sekunde da je to godina u kojoj su muslimani izgubili 1000 rođenih (!!!), najgora godina u povijesti njihove demografije. Ako će bilo kakva kataklizma pogoditi istočni Mostar, vrijeme za to je bilo prošle godine.

Isto tako neizmjerno raduje dvostruka potvrda, da je u vrijeme kada je Federacija otresla -1100 (takvi padovi su se do sada događali samo Albaniji i Kosovu povodom egzodusa), hrvati Mostara u to vrijeme imaju blagi rast rođenih.

Ne znam otkud ti ovaj podatak, ali ovo nije točno, još uvijek postoji arhiva na mostar.ba pa i ovom forumu, to da se musliman rodi na zapadu je bio eskces, svega par primjera godišnje.

Ja se upravo tih podataka nekako maglovito sjećam, a sjećam se jer su mi "smetali" u statistici . Možeš dati link da se podsjetim. Mislim da je svaki tjedan bilo po 1-2.

Iz matičnih knjiga za period od 21.06. do 27.06.2012. godine
27.06.2012 11:41

Podaci o upisu u matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih za period od 21.06. do 27.06.2012. godine. Podaci su dostavljeni iz šest Područnih ureda Mostar, uz napomenu da su podaci područnih ureda Jugozapad, Zapad i Jug zajednički.

Gradsko područje Sjever

UPIS U MATIČNU KNJIGU ROĐENIH

Nije bilo upisa.

VJENČANI

Mičijević Mirza i Mušinović Anida
UPIS U MATIČNU KNJIGU UMRLIH

Mustapić Saja.

Gradsko područje Stari Grad

UPIS U MATIČNU KNJIGU ROĐENIH

Majke rođenih muških beba

Boškailo Erna
Halebić Adisa
Livaja Anja
Ivanković Aida
Dževlan Samira
Drljević Nizama
Majke rođenih ženskih beba

Spahalić Šejla
Klepo Jasmina
Spahić Maja
Popovac Ehlimana
Puce Bjanka
Bilić Amela
Hujdur Eldina
Jamaković Emira
9. Keskin Selma (blizanci - djevojčica i dječak)
VJENČANI

Mišković Boris i Pilavdžić Nina
Behmen Haris i Čolaković Elma
Gaštan Anel i Gerin Azra
Tucaković Samir i Rizvić Edita
Bašić Halil i Peco Anesa
Kaplan Nihad i Pašić Medina
Derviškadić Sabit i Alispahić Saria
UPIS U MATIČNU KNJIGU UMRLIH

Efica Sead, Glavović Osman, Memić-Mušić Đenana, Hadžiomerović Mensud, Čerkez Edin, Aličušić Hasan, Salčin Vezira, Kodro Hatidža.

Gradsko područje Jugozapad, Zapad i Jug

UPIS U MATIČNU KNJIGU ROĐENIH

Majke rođenih ženskih beba

Anita Azinović Mostar
Marija Raguž Stolac
Željka Galić Široki Brijeg
Martina Ivanković Široki Brijeg
Marijana Kraljević Posušje
Ivona Skoko Mostar
Vida Rašić Ljubuški
Sanela Čuljak Prozor
Marina Marijanović Mostar
Marijana Jeličić Prozor
Ana Marić Mostar
Ana Tambić Stolac
Martina Ćurić Rama
Sanela Herić Mostar
Margareta Pehar Mostar
Ana Đopa Mostar
Ljerka Cvitanović Crnogorac Posušje
Marijana Bradić Rama
Irena Zadro Mostar
Silvana Lončar Posušje


Majke rođenih muških beba

Ivana Pavlović Čitluk
Danijela Milićević Ljubuški
Renata Pehar Mostar
Erna Delipetar Posušje
Julijana Juričević Prozor
Tanja Ivanković Čitluk
Dijana Marić Široki Brijeg
Nikolina Pehar Ljubuški
Manuela Miloš Čapljina
Danijela Milićević Široki Brijeg
Marija Leko Grude
Jelena Jukić Posušje
VJENČANI

Martinela Pavlović i Mario Tomić
Marinela Zadro i Damir Škofljek
Dajana Jurić i Robert Soldo
Ana Čarapina i Daniel Šunjić
Kristina Đolo i Ivan Dominiković
Danijela Planinić i Ivan Božić
Jelena Rakić i Adam Krešić
Martina Perić i Mladen Petrović
Valentina Rajič i Teo Spužević
Anamarija Šarac i Mario Vranjkić
Marina Stojić i Mario Grbavac
Dajana Dragoje i Hrvoje Perić
Madea Sturica i Marko Prskalo
UPIS U MATIČNU KNJIGU UMRLIH

Dragica Antić, Osman Bajrić, Mila Barać, Grgo Bebek, Lenka Beno, Ivan Biško, Slobodan Bošković, Mate Brajković, Nikola Cindrić, Darinka Čabrilo, Ivan Dadić, Mikel Dedaj, Rafo Dodig, Mile Džeba, Ljubica Grbavac,Mevludin Gušić, Ruža Knežević, Tomislav Kovačević, Slavko Kožul, Jure Krešić, Mate Lončar,Ante Marić, Silvija Marić, Krunoslava Mirković, Dušanka Omanović, Zuad Oručević, Ljubo Raguž, Milan Rašić, Zdenka Rašić, Miljenko Salavarda, Desanka Savić, Tomislav Prskalo.

Gradsko područje Jugoistok

UPIS U MATIČNU KNJIGU ROĐENIH

Nije bilo upisa.

VJENČANI

Delagić Haris i Salčin Amela
UPIS U MATIČNU KNJIGU UMRLIH

Pelo Alija.

Pred nema je još jedna godina ispraćaja u Njemačku

Za manje od dva mjeseca građanima BiH bit će širom otvorena vrata Njemačke. Mnogi su u 2019.godini iščekivali šta će kazati njemačke vlasti po pitanju Novog zakona o useljavanju stručne snage u Njemačkoj. Čekali i dočekali. Od 1.marta ove godine, tj za manje od dva mjeseca, stupit će na snagu Zakon koji će olakšati građanima koji dolaze iz zemalja koje nisu članice Evropske unije da se zaposle u toj zemlji. To znači da će i stanovnici BiH moći da dođu do posla u Njemačkoj pod istim uslovima kao i građani Njemačke, za ona zanimanja koja su označena deficitarnim, piše Hayat.

Po ubrzanom postupku Šta je potrebno znati? Novi Zakon uvodi nekoliko novina koje će olakšati zaposlenje naših ljudi u toj zemlji, a jedna od njih je da će zahtjevi za izdavanje vize stručne radne snage ubuduće biti obrađivani po ubrzanom postupku. Pojednostavljeno, trenutno se na termin u ambasadi čeka i do devet sedmica, a po novom Zakonu termin će biti dodjeljen za samo 14 dana od dana podnošenja zahtjeva. Odluka o odobrenju vize dobija se za tri sedmice.

Građani BiH sada će mnogo lakše moći doći do posla u struci. Nostrifikacija diploma Najvažnija je nostrifikacija diplome ili cetrifikata o stručnom obrazovanju.Priznavanje kvalifikacija vrši se u svakom pojedinačnom slučaju od nadležnih organa za priznavanje u Njemačkoj. Minimalni preduslov za priznavanje je da stručno obrazovanje mora da traje najmanje dvije godine.

Da bi se uzelo u razmatranje odlazak u Njemačku, neophodno je poznavanje jezika minimalno A2, a za određene grupe i B1. To zavisi, između ostalog, od planiranog zaposlenja. Znanje njemačkog jezika na nivou A2 podrazumijeva svakodnevnu konverzaciju, dok B2 omogućava da se osoba jasno i smisleno izrazi, kao i da razumije glavne sadržaje u vezi sa poslom. Lakše, ali… Novi zakon ne nudi ništa novo u pogledu nekvalifikovane radne snage. Izuzetak su IT stručnjaci koji mogu dobiti pristup tržištu ali ukoliko imaju pet godina radnog iskustva. Samo poznavanje vještina nije dovoljno. Potrebno je ispuniti niz kriterija. Odluka o dodjeli prebivališta ili radne dozvole su u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke, odnosno nadležnih organa u zemlji.

Neizvjesnost u BiH Kao najveći razlog odlaska iz zemlje, mladi ali i stariji i cijele porodice, navode političku i ekonomsku nestabilnost i budućnost zemlje. Tek na trećem mjestu nalazi se opcija – nema posla. No činjenica je da je BiH svjetski šampion u nezaposlenosti mladih do 25 godina što je poražavajuća činjenica i alarm vlastima u BiH da ukoliko ne žele izgubiti radnu snagu pod hitno poboljšaju ekonomske uslove u zemlji i ponude mladima bolje uslove života. Ukoliko se to uskoro ne desi, našu zemlju mogao bi zadesiti još crnji scenario od sadašnjeg, u kojem četvrtinu stanovništva čine penzioneri, a na svakog zaposlenog ide jedan penzioner.

Demograf Hasan Zolić više puta je isticao da bi naša zemlja mogla postati zemlja staraca. Izgleda da iz dana u dan naša zemlja to sve više postaje, a mladi je napuštaju glavom bez obzira. Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje Ključne riječi: bih, izdvojeno, njemacka, odlazak | Preuzeto sa: https://tuzlanski.ba/infoteka/pred-nema ... -njemacku/

Naravno da može. Ovo je moja procjena za 1.1.2020. koju sam izračunao na osnovu:

- detaljnih podataka Katoličke crkve
- broja rođenih/umrlih u BiH
- migracijskog salda
- ankete o radnoj snazi u BiH za 2018. godinu
- rezultata izbora (2018. i 2016., i da, uzeo sam u obzir manju izlaznost kod Hrvata) Ovo je najnepouzdaniji podatak za procjenu pa sam ga koristio samo za provjeru modela

Brojeve sam zaokružio na najbližu tisuću i na najbliži cijeli postotak za lakše čitanje podataka. Mislim da je točnost podataka u rangu statističke pogreške +/-2%.

Također, Bošnjacima sam dodao sve koji bi se izjasnili kao Bosanci, Muslimani ili ostali „Ostali,“ ali su etnički i politički Bošnjaci. Pod Ostalim mislim jedino na autohtone nacionalne manjine (Rome, Albance, Židove, Ukrajince, Talijane, itd.).

Ukupno broj (postotak B/H/S/O)

BiH – 2.61 m (49,5/13,5/36/1) , u tisućama (1.290/350/940/30)
FBiH - 1.6 m (77/21/1/1)
RS – 0.95 m (4/1/94/1)
DB – 0.06 m (45/8/45/2)

U FBiH živi 95% svih Bošnjaka u BiH i 97% svih Hrvata u BiH, kao i tri četvrtine nacionalnih manjina. U RS živi 95% svih Srba u BiH.

Što se tiče Hrvata, trećina (34%) ih živi u mjestima gdje su izrazita manjina (RS, DB, Sarajevo, Tuzla, Bihać, itd.) i u enklavama u SBK (Jajce, Uskoplje, dio lašvanske i lepeničke doline) i ZDK (Žepče i Usora).

Dvije trećine (66%) svih Hrvata u BiH živi u četiri kantona gdje su Hrvati većina (ZHK, PK, K10 i HNK). Od toga 6% otpada na Posavinu i 60% na širu Hercegovinu (Hercegovina i Završje).

Što se tiče trendova, za sljedeće dvije godine pretpostavljam godišnji pad (emigracija + prirodni pad) od oko desetak tisuća za Hrvate, šezdesetak tisuća za Bošnjake i nekih petnaestak tisuća za Srbe. BiH će sigurno dočekati izbore 2022. godine bliže 2.4 milijuna nego 2.5 milijuna stanovnika. Poslije toga se ne usuđujem predviđati jer puno toga ovisi o političkim prilikama, migracijskim trendovima i tržištu rada u EU, ali ne vidim stabilizaciju, a sva tri naroda mogu zaboraviti demografski oporavak.

Za kraj, mislim da će se sva tri naroda usred ovih trendova još više koncentrirati u etnički homogenim područjima, jer je starosna piramida ondje gdje su relativna manjina puno gora od područja gdje su relativna većina.

Konkretno za Hrvate to znači da će se postotak Hrvata u Hercegovini u odnosu na sve Hrvata u BiH povećavati, a on je već 60% (a prije rata je bio tek 33%). Mislim da će ovi trendovi doprinijeti konačnom političkom raspletu u BiH.