Kamo srece da ih je 22.000! U cemu je problem? Smatras gastronomiju manje vrijednim poslom? To je jos uvijek profitabilan posao i nek ga ljudi rade u sto vecem broju!
Ako je unistavanje teme, nek modovi prebace na dijasporu, al tice se i nas Livnjaka.

Inace, ne poznajem taj osjecaj zavidnosti, ipak je to za ljude koji pate od kompleksa manje vrijednosti, jelte!

Mi zavidni na vas? De bolan ne brukaj se!

Vi Duvnjaci bi bili sretni da vam se hoce koja Livanjak nasmijati, al uzalud vam trud!

Opet grijesis!

BTW, što se ugostiteljstva tiče. ne postoji crnji posao na zemlji od toga, to je kruh sa sedam kora.

Policija i Tužiteljstvo Hercegbosanske županije već nekoliko dana provode istragu o prvom prijavljenom slučaju pedofilije na području te županije, za što se sumnjiči 44-godišnji M.T., nastavnik glazbenog odgoja u Osnovnoj školi “Fra Lovro Karaula” i Glazbenoj školi “Franjo Vilhar” u Livnu, potvrdio je novinarima glasnogovornik Uprave policije Ivica Vrdoljak.

On je, između ostaloga, rekao da su slučaj prijavili roditelji djevojčica područnih osnovnih škola u Ljubunčiću i Podhumu, koje pripadaju središnjoj Osnovnoj školi ‘Fra Lovro Karaula’ u Livnu, te da u ovom trenutku ne može dati više informacija jer su istražne radnje MUP-a i tužitelja Mladena Stojanovića u tijeku.

Prema neslužbenim informacijama, taj učitelj gitare je seksualno zlostavljao djevojčice iz sedmog i osmog razreda, starosti 13 i 14 godina, koje pohađaju osnovnu školu u Ljubunčiću i Podhumu, a slučaj je prijavilo desetak roditelja nakon što su im djeca ispričala o čudnom i neprimjerenom ponašanju nastavnika glazbenog odgoja.

Kako prenose agencije. osumnjičeni je član Društva likovnih umjetnika u Livnu i jedan od osnivača kulturno-umjetničkih društava Dinara i Matica hrvatska u ovom gradu, a radi provođenja istrage prije desetak dana suspendovan je sa radnog mjesta nastavnika, što je bila odluka Školskog nastavničkog vijeća.

- Pritužbe roditelja su uslijedile nakon njegove nedavne treće samostalne likovne izložbe u Livnu. U početku se samo šaputalo po školi, a onda su uslijedile i prijave. Svestrani je kulturni radnik i doista nam je neugodno o tome pričati dok se sve ne istraže . Ne spočitava mu se nikakvo silovanje, što se već priča po gradu, nego navodno dodirivanju učenica po intimnim dijelovima tijela - kažu iz škole.

Koalicija udruga Partnerstvo za Okoliš i Svjetski fond za zaštitu prirode -
WWF organiziraju promociju Deklaracije o proglašenju Hercegbosanske
županije područjem ekološke županije. Na promociji javnost će biti upoznata
sa tekstom Deklaracije i njenim ciljevima, te moći potpisati peticiju za
usvajanje Deklaracije u Skupštini Hercegbosanske županije.

Udruge će ovom prigodom prezentirati i svoje aktivnosti u oblasti zaštite
okoliša, te neke od tipičnih proizvoda ovog podneblja.

Pozivamo vas da posjetite promociju i svojim potpisom date doprinos razvoju
i održivoj budućnosti naše županije.

WWF i Partnerstvo za okoliš


O deklaraciji:


Zašto Deklaracija?

Deklaracija je pismeni pravni akt kojom se donositelj (u ovom slučaju Skupština Hercegbosanske županije) izjašnjava o nekom pitanju s namjerom da na taj način utemelji, sačuva i/ili potvrdi određeno pravo, odnosno objavi osobni stav prema nekoj okolnosti ili materiji te tako najavi svoje buduće ponašanje i djelovanje.

Predlagatelji Deklaracije su Partnerstvo za Okoliš i Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) koji ovim dokumentom nastoje u županijske razvojne programe uključiti komponentu održivosti, tj. u suradnji sa izvršnim i zakonodavnim tijelima vlasti osigurati održivi razvoj prostora Hercegbosanske županije.

Bitno je napomenuti da Deklaracija u ovom obliku ne ograničava niti u najmanju ruku sprečava gospodarsko-ekonomski razvoj područja Hercegbosanske županije. Naprotiv, ista usmjerava razvoj isključivo prema dobrobiti žitelja Hercegbosanske županije i to onda i samo onda ako se takav razvoj temelji na općeprihvaćenim i znanstveno utemeljenim standardima i dostignućima. Jer, ako se, primjerice, nekontrolirano uništavaju, crpe, iskorištavaju prirodna i druga dobra, ne poštujući nova saznanja i tehnološka dostignuća, sasvim jasno se može doći do zaključka da područje Hercegbosanske županije sa pripadajućim općinama neće uopće imati nikakvog temelja i trajnog resursa kao okosnice razvoja.


Održivi Razvoj

Prva upotreba pojma održivog razvoja potiče iz oblasti šumarstva. Odnosi se na mjeru u kojoj su pošumljavanje novim mladicama i sječa šume u direktnoj zavisnosti - stalno se omogućava novi prirast šume, a da se istovremeno ne naruše životna staništa.

Ne postoji jedinstvena definicija održivog razvoja koja bi jasno ukazala na kompleksnost ovakvog načela razvoja. Jedna od široko prihvaćenih glasi:
„Održivi razvoj je sveobuhvatni ekonomski, tehnološki, socijalni i kulturni razvoj, usklađen sa potrebama zaštite i unapređenja okoliša, koji omogućava sadašnjim i budućim generacijama zadovoljavanje njihovih potreba i poboljšanje kvaliteta života.“

Ili jednostavno rečeno riječima poduzetnika - življenje od Zemljinog dohotka, a ne od njenog kapitala.

Područje primjene

U tekstu Deklaracije je naznačeno osam različitih, ali ipak usko povezanih načela ljudskog djelovanja koja su predmet primjene ovog akta, a koji imaju za cilj osigurati održivi razvoj područja Hercegbosanske županije. To su:

Održiva poljoprivreda
Održivo upravljanje vodama
Održivo korištenje prirodnih resursa
Održivi turizam
Zaštita kulturne baštine
Održiva proizvodnja energije
Održivo gospodarenje otpadom
Zaštita šumskog prirodnog bogatstva


Hercegbosanska županija u suradnji s općinama će osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi kroz zaštitu i poboljšanje stanja ekosustava Hercegbosanske županije, tj. obvezuje se unaprijediti i promovirati, poticati i pomagati, otvoreno, javno i transparentno normirati i sudjelovati u: održivom i zdravom biljnom i animalnom proizvodnjom te racionalnom gospodarenju šumama; očuvanju, zaštiti i poboljšanju stanja vodotoka i s njima vezanih ekosustava (podzemnih i nadzemnih), jezerskih i drugih vodenih staništa; očuvanju kvalitete zraka i sprječavanju emisija štetnih plinova; kontroliranju, neškodljivom zbrinjavanju i recikliranju otpada; promicanju proizvodnje i uporabe energije dobivene iz obnovljivih izvora; očuvanju prirodnih ekosustava i uspostavljanju zaštićenih područja na izrazito vrijednim i ugroženim staništima; održivom korištenju rudnih,mineralnih i drugih sirovina, zoniranju, planiranju i prostornom uređenju uključujući i infrastrukturnu izgradnju prometnica, vodovoda, dalekovoda, kanalizacijskog i reciklažnog sustava; očuvanju kulturne i povijesne baštine i razvoju održivog turizma i promociji turističkih resursa.

Posebni ciljevi Deklaracije

Prioritetno utvrđeni posebni ciljevi obrađeni u Dodatku Deklaracije su rezultat konzultacija predlagatelja sa predstavnicima općinskih i županijskih vlasti i drugih zainteresiranih strana. Posebni ciljevi će podrazumijevat usvajanje i donošenje niza pravnih instrumenata za provedbu ove Deklaracije: zakona u okvirima i djelokrugu Hercegbosanske županije, pravilnika i uredbi donesenim na temelju zakona, konkretne pravne odluke, te zaključci i rješenja.

Prvi korak u provedbi posebnih ciljeva jeste osnovati Vijeće za izradu i provedbu akcijskog plana Deklaracije koje će se sastojat od najmanje 16 članova, od koji obvezno po jedan član predstavnik iz svake općine s područja Hercegbosanske županije, 3 člana Vlade Hercegbosanske županije, 1 član Skupštine Hercegbosanske županije, 3 člana nevladinih udruženja s područja Hercegbosanske županije, te 3 člana iz reda predstavnika gospodarstvenika i obrtnika, poljoprivrednika i turističke zajednice s područja Hercegbosanske županije. U rad Vijeća po potrebi se mogu uključiti i drugi relevantni domaći i međunarodni stručnjaci, domaće i strane organizacije, te predstavnici lokalnih-mjesnih zajednica.


Zadatak Vijeća jest izrada i praćenje provedbe akcijskog plana, koji će se nakon razmatranja i konzultiranja lokalnih zajednica putem javnih rasprava, dostaviti Vladi Hercegbosanske županije na usvajanje i ugrađivanje istog kao strategije djelovanja plana i programa rada Vlade Hercegbosanske županije.

ideja nije loša

Po prvi put više upisane djece u gradu nego na selu
Četvrtak, 17 Lipanj 2010 17:35
altPrema podacima Službe za opću upravu i društvene djelatnosti livanjske općine, u prvi razred devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja u školskoj 2010./2011. na području općine Livno upisano je 267 učenika, a s obzirom da postoji i naknadni rok upisa koncem kolovoza, riječ je o privremenim rezultatima. Prema riječima pomoćnika načelnika za opću upravu i društvene djelatnosti Damira Tadića, od ukupnog broja upisane djece, 136 je upisano u dvije škole na području grada i 131 u 24 područne seoske škole.

Seoske škole bez učenika “Ovo je po prvi puta od kad traje školstvo u gradu Livnu, osim u razdoblju Austrougarske kad su škole bile isključivo u gradu, da je broj upisane djece u gadu nadmašio broj upisane djece u svim seoskim školama, što je pokazatelj migracije stanovništva, uglavnom mlađe populacije, iz seoskih u gradsko područje. Pri tom dobna struktura, koja je uvijek pokazatelj potencijalne vitalnosti ili biodinamike nekog prostora, pokazuje da je starosna struktura stanovništva na selu nepovoljnija, odnosno preteže starije stanovništvo,a u gradu evidentno mlađe”, kazao je Tadić.

On naglašava da ni u jednom livanjskom selu nije bilo više od 8 upisnika, ističući da nekad velika sela i najveća u livanjskom kraju, kao primjerice Prolog, imaju samo dvoje upisane djece, Rujani samo jednog polaznik, dok sjedište župe Čuklić ove godine nema nit jednog upisnika u prvi razred.Tadić je iznio i podatke o broju učenika u proteklom višegodišnjem razdoblju koji pokazuju da se trend negativnog prirodnog prirasta u livanjskoj općini nastavlja iz godinu u godinu. Najviše upisanih 1964/1965. “Primjerice u prvi razred školske 1964. bilo je upisano 1206 djece, školske 1990./1991. upisano je 499 djece, dok ih je u tekućoj godini upisano u prvi razred 278.

Interesantni su i podaci o broju učenika u osnovnim školama za navedene školske godine. Najveći broj učenika u osnovnim školama u livanjskom kraju, a to je i apsolutni rekord, bio je u školskoj 1964/1965., tad je u svim livanjskim školama, a bilo ih je 33, osnovnu školu pohađalo 6888 učenika, u šklskoj1990./ 1991. njih 3934, a u ovoj školskoj godini imaju 2753 osnovnoškolaca. Podaci pokazuju da je broj osnovnoškolaca danas više nego dva puta manji u odnosu na 1964.”, istaknuo je Tadić.
(dnevni list)