Ne znam baš, Turska smatra da kada na istočnoj obali Krete umočiš nogu u more da je to Turska.

Doduše Slovenci su isto tvrdili sa južnom obalom Piranskog zaljeva, ali u mikro verziji.

Ispod su turski claims

Turci čak i imaju neke argumente, Libijski dio je potpuno nenormalan. Učili od Slovenaca

A continental shelf is a portion of a continent that is submerged under an area of relatively shallow water known as a shelf sea. Much of these shelves has been exposed during glacial periods and interglacial periods.

Možda bi mi mogli tvrditi da imamo continental shelf ispred Crne Gore i proglasiti EEZ do Otranta ili možda čak Krfa.

Prvo moramo mornaricu adekvatnu napraviti.

To sa 12 milja par država nije potpisalo. Kina i Turska.

Kina hoće više od 12 milja, jedan Kinez mi je objašnjavao da je to pravilo kroz UN progurano od strane Amerike i Europe kojima to pravilo odgovara radi moćnih pomorskih flota, pa da mogu posvuda ploviti i zavlačiti se a da prolaze kroz međunarodne vode.

Kina ne želi međunarodne vode u Južnom kineskom moru jer ne žele da Amerikanci tamo mogu uplovljavati.

S druge strane Turska hoće suprotno, oni ne priznaju 12 nego 6 milja, jer im to omogućava da je unutrašnje Egejsko more internacionalne vode a ne grčko unutarnje more.

Ako je pravilo 6 milja onda se mogu provlačiti između grčkih otoka bez da prolaze kroz grčki teritorij (grčke vode) i da moraju pitati Grčku za prolaz. Inače, nijedna zemlja ti neće dati da provlačiš ratne brodove kroz njene teritorijalne vode, to je kao da tenkove vučeš kroz nečiji kopneni teritorij. Izuzetak je Bospor radi kojeg ima poseban sporazum od prije 100 godina.

I u našem interesu je da Turska ne može vojnim brodovima prolaziti kroz pol Egejskog mora nego da mora ići skroz okolo, čime je oko 500 km udaljenija od nas morskim putem (jednako udaljena kao Egipat!) i moraju imati flotu većeg dometa ako se hoće vozati po Jadranu. Tako da intervencija Turske u Jadranu postaje ko intervencija Egipta u Jadranu.

Inače ne postoji nikakvo međunarodno pomorsko pravo, postoji par UN konvencija koje je većina zemalja potpisala a neke nisu, a u konvencijama su pojedini članovi skloni interpretacijama koje mogu biti kontradiktorne, dopuštaju se razni izuzeci itd.

Da je to samo neka matematička formula ne bi bilo nijednog spora oko teritorijanih voda u svijetu, pa ni spora Slovenije i Hrvatske.

Vjerojatno niste čuli za princip continental shelf.

Naravno ne želim gubiti sate vremena svog života da čitam knjige o tome, ali crte sredine i geometrija obale nisu jedino pravilo kod određivanja ekskluzivnog ekonomskog pojasa. To je neka siva zona gdje se može koristiti više principa za određivanje udaljenih granica na moru.

Zato i postoji spor na Arktiku. Taj spor je u biti identičan ovom sporu Grčke i Turske.


Rusi i Kanađani ulažu u geološka istraživanja podmorja da bi dokazali da je neko podmorje njihov continental shelf odnosno geološka cjelina, da je sastav i starost stijena isti kao na njihovoj obali itd.

Plus, što je to ja mislim drugorazredni princip i taj princip se priziva kod podjele jako dalekih morskih voda, kao što je Arktički ocean. Na njega se pozivaju i Kanada i Rusija.

Gledaj, nebitno je što je netko potpisao ili ne, postoji duga pomorska tradicija i zakoni koje su uglavnom utemeljili englezi kao hegemon svjetskih mora u doba 18. 19. i ranog 20. stoljeća. Kad kažeš nismo mi to potpisali briga nas za konvencije o međunarodnom pravu mora to ti je isto kao da odbaciš ženevsku konvenciju o ratnim zarobljenicima ili prava ljudi, nema veze što se netko pravi lud to je općeprihvaćena stvar sviđalo se to nekoj državi ili ne.

Kinez ti je lijepo objasnio, velike pomorske sile ne zamaraju se previše s tim teritorijalnim morem, njih je više briga za ekonomski pojas i kako uhljebit za sebe prava za ekstenziju putem epikontinentalnog pojasa. Vano je njima eksploatirati ribu, važno im je bušiti naftu i plin te provoditi istraživanja, njima tih 12 milja ništa ne znači realno u tom prostoru u pravilu nikad nema nekih ugljikovodika i drugih resursa.
Uostalom oni štite svaki pedalj mora koje mogu na neki način prisvojiti sebi, ne moraš ti ući u prostor američkih teritorijalnih voda da bi te amerikanci naganjivali ako im se ne svidi što radiš, uhvatit će te na pola atlantika. Dakle oni žele što manje to teritorijalno more zato što je to prostori isključiva interesa zemlje kojoj pripada i tu ne smiješ ni prisprdit bez upozorenja, male zemlje žele što više tog teritorijalnog mora zato što im je lako na taj način nadzirati more i koristiti resurse bez većeg ulaganja u flote a za nadzor i eksploataciju epikontinentalnog pojasa često ni nemaju snage. Razni međunarodno pravni stručnjaci u se tu pogodili i doveli do kompromisa gdje je teritorijalno more od početnih 6 povečano na 12 čime su zadovoljene male zemlje i njihov interes a velikima su dali te ekonomske zone kako bi bili sretni.
Naravno nije isto ako ti amerikanci nasade nosač aviona 6 milja od obale ili 24 milje, ako prolaze kroz internacionalne vode mogu te i špijunirati i provoditi istraživanje dna i svašta nešto.

Što se tiče Grka jedini razlog zašto oni i dalje imaju samo 6 milja je zato što su im Turci prijetili ratom, inače bi oni to davnih dana napravili kao i sve druge zemlje svijeta.

Turci s tim svojim glupostima ne provociraju samo Grke, oni provociraju čitav međunarodnopravni pomorski poredak i vlast nad morima koju drže anglosaksonci.

Obalna crta i ekvidistanca se koriste za određivanje teritorijalnog mora i nadalje za nastavljajuću zonu (continious zone) 12 milja od teritorijalnih voda.
Tek kada se u potpunosti dogovori i odrede granice teritorijalnih mora dvije ili više država tada se nastavlja dalje dogovor o EEZ-u. EEZ je maksimalno 200 nautičkih milja od obale i također ako se preklapaju države trebaju ugovorom riješiti problem. Komplikacije nastaju kada netko pokuša van tih 200 milja prigrabiti sebi shelf , zato što tada ne vrijede više ekvidistance nego granice tog podvodnog grebena. Ako nemaš znanstveno utemeljene činjenice i podatke kojima možeš potkrijepiti da ti zaista imaš taj famozni shelf onda ga nećeš ni dobiti. Glupost je što su uopće dopustili to trebalo je ostati na 200 milja, kao da je i to malo. Ovako je samo nastala sad međunarodna trka tko će sebi prigrabiti više mora. Portugal sada pokušava preko Madeire i Azora zagrabiti pola atlantika k sebi, to polako postaje grabež bez mjere.

Zamisli koliko iz kineske perspektive smiješno izgleda UN gdje jedan atol u Pacifiku koji je pod interesnom sferom Zapada, ima jednako vrijedan glas kao Kina kod izglasavanja tih rezolucija.
Nije ni čudno što ne poštuju danas više nikakve konvencije UN.

Naravno da je presmiješno ali tako funkcionira UN, to i jest bila ideja utemeljitelja da silnici ne mogu maltretirati slabije susjede. Što je mogla jedna Belgija ili Danska pred moćnim trećim Reichom? Isto tako ništa ne može ni neki sitni atol državica protiv commie Kine.

Međutim Kinezi su to okrenuli u svoju korist, lukavi latini umjesto da kmeće kako je nepravedan one state one vote oni lijepo koriste dobri stari mito i korupciju. Kini treba ruka za nešto, drug Xi Jinping zove centralnu banku i ovi kako znaju i umiju trebaju iskeširati milijune za neku tamo banana otočnu državu da dobiju njihov glas. To je prije radio Tajvan, pravili su aerodrome i luke tim otocima u zamjenu za političku podršku, sada su ih kinezi iskopirali a kao veća zemlja imaju više za kupovinu.

Jedna po jedna otočna državica tako polako napušta Tajvan i okreće se Pekingu.

Veliki i snažni uvijek pronađu način kako zaobići pravila stoga nije loše što su u početku tako razvodnili snagu supersila.

A i to s podvodnim grebenima je smiješno.

Imaš sreću da se tebi uz obalu nalazi neka geološka formacija za koju nikad nitko nije znao do modernih vremena, ili imaš sreću da je kod tebe rasjed između dvije tektonske ploče, i eto ti pola Atlantika.

Doslovce se granice tektonskih ploča gledaju.

A i to s podvodnim grebenima je smiješno.

Imaš sreću da se tebi uz obalu nalazi neka geološka formacija za koju nikad nitko nije znao do modernih vremena, ili imaš sreću da je kod tebe rasjed između dvije tektonske ploče, i eto ti pola Atlantika.

Doslovce se granice tektonskih ploča gledaju.

Interesantno

Izgleda da gledaju i ove otoke koji nisu ni iz mora izronili.

Ponovo napeto na Marici

Poslednjih nedelju dana za 20 odsto porastao broj migranata koji pokušavaju da nezakonito pređu tursko-grčku granicu

Atina – Grčko-turska granica na Evrosu (Marici) ponovo je pod pojačanom kontrolom grčke vojske. Broj migranata koji nezakonito sa turske strane pokušavaju da uđu na grčku teritoriju u poslednjih nedelju dana je porastao za 20 odsto.

Ima nagoveštaja da bi Ankara mogla opet da iskoristi migrante kao način pritiska na Grčku i samim tim i EU uoči samita 24. septembra. Tada bi prema Turskoj, ukoliko ne bude poštovala apel da ne izaziva napregnutosti u istočnom Sredozemlju, kao i ako nezakonito sprovodi istraživanja prirodnih resursa u teritorijalnim vodama i kontinentalnom šelfu Grčke i Kipra, mogle da se uvedu sankcije.

Prema rečima zamenika ministra za migraciju Jorgosa Kumucakosa, grčke vojne snage na kopnu i na moru su u punoj pripravnosti. Armija je spremna da spreči svaki pokušaj Turske da, koristeći veliki broj migranata koje prema dobro obaveštenim izvorima predsednik Erdogan namerava da prebaci na sever Grčke ali i na ostrva, destabilizuje Grčku i izazove pograničnu krizu kao u januaru ove godine kada nisu bile ugrožene samo grčke, već i evropske granice.

Poslednjih dana su u više navrata grupe migranata specijalnim vozilima iz unutrašnjosti Turske bile dopremane na samu grčko-tursku granicu. Migranti su pokušavali da pređu reku Maricu, probiju žičanu ogradu i nezakonito uđu u Grčku, kazao je Kumucakos.

U međuvremenu, žičana ograda koja je podignuta sa grčke strane će se, prema projektu pružati duž cele granice. To je već sada ozbiljna prepreka za nezakonit ulazak migranata koji su do sada koristili slabije obezbeđene delove obale gde je čamcem ili kada je nizak vodostaj, reka Marica mogla da se pređe.

Doneta je odluka da se podigne dopunska, dvostruka žičana ograda, da se podignu novi nasipi i putevi koji će grčkoj vojsci olakšati manevrisanje i kontrolu granice. Sada je dobar deo pod video-kontolom dok su pogranične jedinice poslednjih dana pojačane sa još dve specijalne vojne grupe koje će danonoćno patrolirati granicom.

Evros je, kako je rekao zamenik ministra za migraciju Jorgos Kumucakos – zapečaćen. Govoreći za TV Skaj, saopštio je da će pogranične snage kako na kopnu tako i na moru biti pojačane sa još 500 graničara, a da će naredne godine biti angažovano još 700 ljudi.

Polovina će biti upućena na ostrva, najviše na Lezbos, Kos i Hios gde je, takođe, poslednjih dana povećan broj migranata koji stižu sa turske obale u Grčku. Trenutno je na grčkim ostrvima 28.000 migranata. Među onima koji su na Lezbos stigli sa turske obale bilo je i pozitivnih na kovid 19 te se svi oni smeštaju u odvojene prihvatne centre.

Povećani priliv migranata prema ostrvima i Evrosu, u Atini se tumači kao pokušaj Ankare da upozori susednu Grčku i EU da neće popustiti pred pritiscima i upozorenjima da se tek posle smirivanja eskalacije i svakodnevnih turskih izazova eventualno može pregovarati.

Tako se, za sada, ne smanjuju svakodnevne provokacije prema Grčkoj blizu čijih se teritorijalnih voda i dalje nalazi turski istraživački brod „Oruč rejs” sa namerom da u zoni grčkog kontinentalnog šelfa i samim tim i njenog isključivog prava eksploatacije resursa, postavi svoje podvodne kablove za ispitivanje nalazišta nafte i gasa.