A između Rijeke i Posušja stotine sela u Lici i Dalmaciji gdje se nije rodilo nijedno dijete. A prostora oko kuće koliko hoćeš.

Možemo li nakon toliko stranica donijeti konsenzus da na natalitet ne utječe jedan, jedini, ultimativni, najvažniji, najveći faktor kojeg se mora promijeniti da bi nam natalitet magično skočio nego da se radi o kombinaciji više stvari, ustvari svih koje smo naveli?

Da, veće kuće su poželjnije od manjih stanova i sigurno na kraju dana utječu na broj djece. Da, to da ljudi uopće imaju posla i novaca da prehrane svoju djecu i sebe je isto zasigurno važno. Da, to da žene krenu rađati od ranije dobi itekako ima utjecaja na broj djece koji će obitelj na kraju imati. Da, roditeljske potpore od države isto utječu. Da, postojanje šire rodbine u blizini isto pomaže. I apsolutno da, kultura, mediji i opći odnos u društvu prema obiteljima i obiteljskim vrijednostima čini ogromnu razliku jer društvo koje djecu smatra nepoželjnim komoditetom koji narušava životni standard će uvijek imati manje djece od društva koje smatra da je imanje obitelji i stvaranje potomstva ultimativni cilj života.

Riješavanjem samo jednog od tih faktora se ne riješava ništa jer sve mora biti u balansu. Prvo od svega, mora postojati volja za djecom, tek onda mora postojati financijska mogućnost za to, pa se tek onda ide dalje na to da nakon prvog dijeteta mora bit prostora i za drugo, pa i za treće. Treba se krenut na popravljanje svega toga za održivu demografiju, prvo počevši od zaustavljanja degeneričnih zapadnih kulturnih utjecaja koji će nas ostaviti jalovima.

Ono što mislim da još nije spomenuto, a užasno je bitno, je aktiviranje do sada izostavljenog potencijalnog rasplodnog faktora u našem društvu: seoskih momaka. Hitno uvesti par stotina tisuća Ukrajinki i Albanki za momke u selima u kojima nema žena, samo na tome možemo dobiti jedan ogroman inkubator. S trenutnom situacijom, oni će umrijeti ko samci i izgubit ćemo jednu veliku priliku za cijelu novu generaciju.

Nema, odselili u gradove, a u gradovima neboderi i komunistički stanovi. Nema nataliteta.

Pa zašto su iz Like I Gorskog kotara odselili u nebodere, a iz Posušja nisu? Mora postojati neki razlog. Zašto se tvoji nisu vratili na selo i imali 5 djece? Znači da kad su sve argumente stavili na papir, imali su barem 1 razlog više da ostanu u komunističkom stanu.

Ali nije da sve ovo što je ovdje napisano nije isprobano. Znam da je općina Bale u Istri davala za 1 kn zemljište mladim obiteljima ili tako nekako, pa nije da je došlo do masovnog odlaska iz nebodera u Bale.

Bio je i onaj neki pajdo iz Imotskog koji je uvozio Ukrajinke, sjećam ga se s televizije. Ni on nije riješio problem.

Očito treba izmisliti nešto novo.

Ti koji su blizu gradova već putuju i migriraju donekle unatoč lošoj infrastrukturi.

Ja ti pričam o malim gradovima tipa Gospića, Knina, Našica, Đakova, Virovitice, Bjelovara, Kutine, Čakoveca, Vukovara, i još hrpe sitnijih gradića do 5-6k stanovnika koji se pretvaraju u gradove duhova i čija sela u okolici se prazne direktno za Zagreb ili u Njemačku umjesto u gradić.
.

[

Pa zašto su iz Like I Gorskog kotara odselili u nebodere, a iz Posušja nisu? Mora postojati neki razlog. .

Možemo li nakon toliko stranica donijeti konsenzus da na natalitet ne utječe jedan, jedini, ultimativni, najvažniji, najveći faktor kojeg se mora promijeniti da bi nam natalitet magično skočio nego da se radi o kombinaciji više stvari, ustvari svih koje smo naveli?
.

Hrvatska je prostorno mala zemlja i 90% hrvatskog stanovništva se nalazi unutar 100km od jednog od 7 najvećih gradova + područje Varaždin-Čakovec.

Svi koje si nabrojao si u suštini unutar takvog područja.

To ne znači da svi moraju dnevno migrirati prema velikom gradu, ali može onaj dio za koji si ti naveo da mu veliki grad baš treba.

Ja šumom ti drumom, to što ti živiš blizu Zagreba pa ti je lako do posla ne znači da je tako drugima, shvati da je većina Hrvatske daleko od većih gradova za takve migracije. .

Kod nas je problem uvijek država, zato što mi pravog slobodnog tržišta nemamo nego hajdučiju i tajkune povezane s vlasti. Nama fali države a ne da je imamo previše. Previše ima uhljeba koji ništa ne rade a to je druga stvar.

Problem je što su komunisti nagurali sve ljude u gradove do te mjere da se sela uopće nisu razvila. Ne možete u modernom svijetu očekivati od naroda da će svi biti zadovoljni životom na selu i ostajati u zabiti gornjoj.

Naš fokus treba biti na mala mjesta i male gradove, od par tisuća ljudi do 20 tisuća ljudi. To je Hrvatska a ne Zagreb.

Ta mala mjesta su glavni faktor ostanka ljudi, ako ne možete već nagovoriti seljane da ostanu u selu, ok preselite se u mali grad pored vas ne u Zagreb.

Dakle ta mala mjesta se moraju razvijati i rasti tamo nema nebodera i nikad ne fali prostora, pravi si kuću gdje te volja, pogledajte samo Slavoniju, prostora koliko ti srce traži.

Također da su naša sela kao Njemačka opet bi imao određeni postotak iseljavanja zato što bi netko završio fakultet i tražio visokotehnološki posao u struci kojeg nema u blizini, i to je ok i prirodno, neprirodno je da i trogodišnje i četverogodišnje škole sa strukama nemaju gdje poslje zaposliti one koji ih završe.

Zato danas ljudi idu u grad, nisu svi hrabri niti imaju novaca za Njemačku, zato fino u autobus i u prvi veći grad gdje dobiju poslić od par tisuća kuna, cimera u stanu i oni čak i da hoće ženiti se i imati hrpu djece to ne mogu, zbog skupih nekretnina i visokih cijena.

Država mora orušiti cijenu stanogradnje, recimo u Berlinu su bile ekstremno visoke cijene najma i kvadrata i švabo je fino kao država otkupio preko 10.000 stanova. To je posao države. Recimo u Splitu Zagrebu i Rijeci otkupiti one commie favele jednu po jednu i raditi nove pronatalitetne family friendly kvartove.

Kad kažem država ne mislim da to doslovno radi država nego se lijepo napravi natječaj, ponuditelji itd.

Naš je problem što mi ne znamo ništa sami napraviti s vlastitom inicijativom, svi sjede šute i čekaju šefa, također ništa nismo u stanju napraviti bez lopovluka.
Da se jedan takav projekt i realizira garantiram da bi bilo 2-3 ribe koje bi se upecale u mrežu i završile u pržunu poslje.

Dakle razvor malih gradova, na njih treba trošiti hrpu novca, oni održavaju sela koja gravitiraju oko njih živim i na kraju drže dobar natalitet cijele države.

Ne treba sada kukati kmeee bit će nas 2.7M za 60-70 godina, treba sada raditi na tome da to bude dno, konačna niska točka odakle ćemo se opet početi penjati i revitalizirati.

Taj problem neudanih će se jako teško riješiti jer je to, kak oveć rekoh biološki škart.

40% je jako puno, ali ispod 10% to ne može ići, to je selekcija naprosto.

To stoji, ali mi ne govorimo o tome da samo jedan čimbenik utječe na natalitet, već o tome da jedan čimbenik trajno djeluje uvijek i samo negativno, a to je urbanizacija.

The percentage of cities where a higher birth rate was observed in the suburbs than in central areas increased in Eastern Europe, reaching the maximum values in Estonia and Slovenia and remaining particularly high also in Hungary, Poland and Romania. The difference in the birth rate between the suburbs and the central city was positive and ranged between 9% in the Slovak Republic and 3% in Bulgaria and Czech Republic. Results for the main cities of this region were in line with the general trend. Finally, a particularly heterogeneous situation was observed in Southern Europe, where many cities had significantly higher values of suburban fertility than those observed in urban areas, and the main cities (e.g. Madrid and Barcelona in Spain, Rome and Naples in Italy, Athens in Greece) fully reflect this trend. Southern Europe is, in some way, a region that has recently experienced prolonged suburbanization, in transition towards urban models more similar with those observed in the most
advanced European economies, with a slow recovery of fertility in central areas and a moderate decline in peripheral areas.

However, the typical population segment fueling sprawl processes consists of large families, typically composed by a young couple with children, while one-component households (e.g. older people or adults who live alone) prefer to live in urban areas, because of increased accessibility to services (López Villanueva et al., 2013). Following Tombolini et al. 2015, the spatial distribution of the elderly index reproduces the main demographic pattern at the base of urban sprawl. The elderly index was higher in central cities, as observed e.g. in Barcelona. In Rome, higher values of the elderly index were observed in rural municipalities and in some urban districts. In Athens, population preferred to live in certain areas depending on the age group (Zitti et al., 2017). Younger people -44 years were mainly concentrated in the areas that have undergone urban dispersion in recent times (Economidou, 1993; Zitti et al., 2017), resulting in a spatially heterogeneous population structure (Chorianopoulos et al., 2010). The oldest age class > 64 years was essentially located in the urban core of Greater Athens and in some coastal and inland peri-urban municipalities (Rontos & Salvati, 2014; Zitti et al., 2017).

Sve ostale mjere i faktori će dugoročno pasti u vodu, ako populaciju potpuno urbaniziraš. Čak će i Velebitovi ortodoksni Židovi s vremenom kihnut s fertilitetom u gradovima i konzervama.

In England, 70% of strictly Orthodox Jews live in London and 24% in Manchester

I na kraju, nema ni jednog mjesta na svijetu gdje ljudi u 60 kvadrata imaju išta više od katastrofalnog fertiltiet.

nemojmo se natjecati tko je pravovjerniji

I ovdje sam najveći etnocentrik ja

Nedavno upućena dva nacrta zakona i strategije koje je u javnu raspravu uputila Vlada – Zakona o strancima i Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine – postavljaju i temelje za demografsku strategiju Hrvatske u sljedećem desetljeću. Oba su ta strateški važna dokumenta dobrim dijelom usmjerena na supstituciju hrvatskoga stanovništva i tla pa ih treba ozbiljno revidirati – donio je iz demografske perspektive zaključak dr. Tado Jurić, docent s Odjela za povijest Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u Zagrebu, koji je analizirao dokumente te svoje nalaze podijelio s Glasom Koncila. Istaknuo je da se nacionalna strategija snažno brine, primjerice, o »zelenim politikama« u svim hrvatskim krajevima, a demografiji se posvećuju tri od 140 stranica dokumenta.

Liberalno usmjerenje prijedloga useljeničkoga zakona vidi se u odredbi o uvođenju uvjeta i mjerila za revitalizaciju »uspavanih« područja Hrvatske. Konkretno u prijedlogu Zakona o strancima koji je stavljen na dnevni red posljednje Iseljavanjesjednice Hrvatskoga sabora u dijelu o imigracijskoj politici stoji: »I učinkovito upravljaju legalnim migracijama, s obzirom da u Hrvatskoj postoji sve više lokalnih jedinica u ruralnim područjima koje se same ne mogu brinuti o osnovnim potrebama svojih mještana. (…) Hrvatskoj je potrebno useljeništvo koje će činiti cijele obitelji, a koje će se integrirati u zajednicu.«

Međunarodne migracije nisu interesno neutralne, ne događaju se slučajno, nego se proizvode i nisu slučajan društveni fenomen, upozorio je dr. Jurić i istaknuo: »Treba imati mehanizme selekcije pri useljavanju. I dalje su realna opasnost velika pokretanja stanovništva prema Europi. Danas se demografskom politikom osvajaju prostori. Izbjegavaju se ratovi, ali se stanovništvom kontroliraju pojedini prostori. Kroz migracije se osvaja prostor novim načinima, a zamjene teritorija i stanovništva nisu nepoznate u ljudskoj povijesti. Štoviše, Ujedinjeni narodi ih smatraju jednim od triju prihvatljivih načina rješavanja sukoba, ali i kao rješenje za pitanje depopulacije. Kako se čini, istim tragom ide i predložena Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske. No supstitucija stanovništva svakako je najgori scenarij za svaki malobrojni narod. Stanovništvo koje u jednom prostoru nestaje počinje se popunjavati nekim novim stanovništvom, htjeli mi to ili ne.«

Sugovornik dr. Jurić ističe da je Hrvatska u međuvremenu, zabavljena drugim temama, postala useljenička zemlja, a tomu se nije pridala važnost i nije se uočio taj fenomen. Jer – kako ističe – kada Hrvatska primi 80 tisuća radnika, Migrantikao što je to bilo 2019. godine, u odnosu na svoju populaciju to je više nego kad Njemačka primi milijun njih. »Time je Hrvatska zapravo prestigla Njemačku u statusu ‘useljeničke zemlje’. Kvote stranih radnika za 2019. godinu iznosile su čak 82 500 dozvola, a u kriznoj 2020. godini izdano

»Dokazali smo da se u Hrvatsku uselilo manje od 1 posto visokoobrazovanih, a iselilo se više od 20 posto visokoobrazovanih. Svaki peti tražitelj posla u Hrvatskoj traži posao u inozemstvu, a od toga je 80 posto njih na Googleu pretraživalo posao u Njemačkoj. Osobito važan uvid dobili smo u smislu utjecaja korupcije na iseljavanje jer desetak dana nakon velikih korupcijskih afera traženje posla izvan Hrvatske uvijek se intenzivira«, ističe dr. Jurić.

da potreba za radnicima za deficitarna zanimanja i sezonski rad ne podliježe obvezi provođenja testa tržišta rada – uvjet koji ima svaka članica Europske unije. I dalje među stranim radnicima prednjače državljani BiH s udjelom od gotovo 41 posto te državljani Srbije, Kosova, Ukrajine i Albanije, a rapidno raste broj dozvola za državljane Nepala, Indije i Filipina. Zakon o strancima spominje potrebu da se državljani trećih zemalja kvalitetno integriraju, ali ne navodi poznatu studiju njemačkoga Instituta ‘Bertelsmann’ koja jasno dokazuje da je trošak useljenika iz trećih zemalja znatno veći za društvo od koristi koju ti radnici donose Zdravljeuseljeničkomu društvu. Upravo je zato Njemačka i osmislila selektivnu imigracijsku strategiju, a Hrvatska se vodi neselektivnim načelom ‘daj što daš’.«
...

https://www.hkv.hr/vijesti/komentari/35 ... emlje.html

Naprotiv, 90% Hrvatske je unutar zone dnevne migracije jednog od 8 najvećih urbanih područja. Sva ta seoca koja pričaš su unutar takvih zona. Sve je unutar 100km od grada.

Ali važnije, dnevno migrirati ne mora većina stanovništva, samo manji dio. Ali to je dovoljno da učini prevagu, odnosno da kompenzira one nedostatke koje manja mjesta imaju.

Također, kad ti ojačaš zonu gradskog suburbija, kroz satelitske migrantske gradove, automatizmom ojačavaš i ruralnu zonu koja je malo udaljenija. Recimo, jako dobro povezan Sisak sa Zagrebom automatizmom će ojačati Sisak, a jači Sisak jača Glinu, Sunju, itd...

Za to nije potrebno da svi idu na posao u grad, već samo manji dio ljudi, ali taj manji dio je jako bitan da ojača ukupnu sliku gospodarstva u malom mjestu.

Naravno da ima. Svako Romsko naselje, Gaza, Sana'a, neka Haredi naselja itd. Sve je do stava. U krivu si. Ali ti si nonstop u krivu jer si nabrušenko. Nabrušenko kojem je stalo posto poto gurat vodu na svoj mlin.

Ma nemate pojma, prema planu Vlade opustjela područja namjerava se naseljavati stranim obiteljima koje bi se integrirale. Jeftinije riješenje od natezanja sa Hrvatima.

HDZ je grobar i Hrvata u BiH i u Hrvatskoj, grobar hrvatskog naroda i hrvatske države.
Ali dobro, ne bira ih nitko umjesto nas.

Nije problem u tim koji ih biraju, njih ima 16% i imaju itekako razloga da ih biraju, sinekure na sve strane, problem je u onih 50% koji sjede doma na kauču ali zato non stop kukaju kako je penzija mala, nema posla, nisu zaddvooljni.....

Takvi i zaslužuju HDZ na vlasti, mi koji smo izašli ne zaslužujemo.