posto mi je pokojni djed rodom iz okolice Kljuca zanima me dal netko zna nesto vise o Hrvatima u tom kraju?
Njegovi su tamo doselili iz Like oko 1925.
Dosta ljudi je iz Like doslo tada tamo.

Ovo je popis 1921 ili 1931., nisam siguran..

http://i28.tinypic.com/10r8kmh.jpg

http://i25.tinypic.com/n1xzs1.jpg

Ima nekoliko hrvatskih sela..

vidi se da nas ima i na ovim kartama

BIH 1910:

http://i48.tinypic.com/301m234.jpg

BIH 1931:

http://i46.tinypic.com/30shf06.jpg

sjecam se dok sam bio mali da mi je pricao o cetnickim zlocinima tamo, u 2.svj.ratu..
danas u tom kraju skoro uopce nema Hrvata..

dal zna teko vise o ovoj tematici?

meni je od bratića žena rodom iz Ključa, ali slabo znam nešto više, osim da je tamo bilo Hrvata.

Naišo sam no ovo: http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=1056 Nisam znao da je bilo toliko Hrvata tamo

DAN S NEBESKOM MAJKOM

I ove godine župa Ključ je proslavila svog nebeskog zaštitnika - Rođenje Blažene Djevice Marije. Taj mali gradić smješten na lijevoj obali rijeke Sane grad je slavne i duge povijesti koja svoje korijene vuče još iz 14. stoljeća kada se spominje u povelji čazmanskog kaptola. Kršćanska povijest grada Ključa završava se s njegovim padom pod Turke 1463. koji u njemu zarobljavaju posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Svoju obnovu taj starodrevni kršćanski kraj će čekati do 1891. godine kada je župa i osnovana. Već 1895. g. sagrađena je i župna crkva, više puta potom obnavljana, da bi na Novu godinu 1993. bila prvo zapaljena, a 11. veljače te iste godine potpuno srušena i uklonjena. Ponovno je podignuta 2001. godine. S blizu dvije tisuće katolika koliko je u Ključu živjelo uoči II. svjetskog rata, te 350 duša pred posljednji rat, župa je spala na današnjih dvadesetak vjernika. I upravo tih dvadesetak preostalih župljana su radosno i srdačno dočekali velik broj svojih bivših sugrađana iz dijaspore, ali i hodočasnike iz susjednih župa Mrkonjić Grada i Drvara, kao i iz Banje Luke, Bosanske i Nove Gradiške, Rešetara kod N. Gradiške, i Podhuma kod Livna. Sveto Misno slavlje je u novoizgrađenoj župnoj crkvi, uz koncelebraciju domaćeg župnika vlč. Darka Anušića i preč. Ante Marijana, dekana jajačkog i župnika mrkonjičkog, predvodio vlč. Žarko Vladislav Ošap, župnik iz Drvara i voditelj Centra Udruge Katoličke Crkve «Vojske Bezgrješne» za našu biskupiju i cijelu BiH.

U propovijedi je posebno istaknuo veličinu i svetost svakoga ljudskog život od začeća do prirodne smrti: «Dok duhom promatramo kolijevku u kojoj se nalazi malo žensko dijete imenom Marija, Bezgrješna i od Boga odabrana da bude Majka Sina Božjega i naša Majka, budimo spremni pred svakom kolijevkom iskazati posebno poštovanje i nakloniti se veličini ljudskog života koji je poseban Božji dar svakoj obitelji i čovječanstvu. Pitajmo se jesmo li dovoljno svjesni vremena u kojem živimo, vremena u kojem je ljudski život posebno ugrožen i napadnut od nositelja 'kulture smrti', tj. onih koji žele ovu civilizaciju graditi bez Boga i protiv Boga. Ti projekti, koji imaju za cilj raščovječenje čovjeka uništavajući u njemu sve što je istinski vrijedno, dobro su već zahvatili i ušli u naš narod, jer nositelji takvoga duha govore da mi 'nemamo alternative' kada su u pitanju prihvaćanja takvih zakona i stavova koji su protivni i Bogu i životu. Ali nije sve izgubljeno niti će biti uništeno ono što je istinski vrijedno i što od Boga dolazi! Pozvani smo danas, na dan kada slavimo rođendan naše nebeske Majke, da u sebi probudimo nadu u pobjedu dobra nad zlom, života nad smrću. I u ovakvom vremenu bit ćemo nositelji radosne nade samo pod uvjetom ako smo spremni Mariji se potpuno predati i postati njezinim vlasništvo, i to upravo danas izgovarajući riječi posvete i pristupanjem u Udrugu Katoličke Crkve «Vojska Bezgrješne», koja u svijetu broji više od pet milijuna aktivnih članova na svim kontinentima u 47 kanonskih osnovanih sjedišta, među kojima je jedan i u Drvaru. Cilj joj je dodatno pokrenuti vjernike katolike u borbu protiv laži, zavodnika i bezbožnika promičući posebnu pobožnost prema nebeskoj Majci na načina da joj se ne samo molimo i častimo je, već joj se potpuno predamo. Marija ima samo jedan cilj - svakoga čovjeka dovesti do svoga Sina, jedinog Spasitelja svijeta. Po Mariji Kristu!» S nekoliko riječi osvrnuo se na povijest Udruge koja ove godine slavi 90. godišnjicu svoga postojanja, a utemeljitelj joj je sv. Maksimilijan Kolbe, mučenik. Nakon propovijedi slijedio je svečani obred uvođenja u Udrugu za 20-ak novih članova.
Nakon Misnog slavlja dvjestotinjak okupljenih vjernika je nastavilo druženje u kripti župne crkve gdje su ih domaćini počastili svečanim ručkom.

Ta nesvakidašnja i po mnogo čemu jedinstvena proslava Male Gospe nije bila završena ručkom, nego se u popodnevnim satima prenijela i na ulice grada, točnije rečeno u Dom kulture gdje je, u organizaciji župnog ureda i Udruge likovnih umjetnika «Strari grad» iz Ključa, za sve Ključane upriličena umjetnička večer pod nazivom «Ključani svome gradu». Ključani su u okviru te kulturne manifestacije imali priliku vidjeti likovne radove svojih sugrađana Vinka i Ivice Blaževića, Ivana Jelančića, Hušida Šehića, Fikreta Koljića, Seada Krnića i mnogih drugih. Ključanima su se također predstavili i folklorna društva KUD «Kamešnica» iz Podhuma kod Livna i nekoliko KUD-ova iz Ključa. Nakon pozdravnih riječi župnika i zahvale svima koji su doprinijeli organizaciji proslave patrona župe i pozdravnih riječi gradonačelnika g. Bajazita Hodžića, pred oko 400 posjetitelja slijedilo je izvođenje predviđenog programa. Program su posebno uzveličali pjesnici Enes Kišević, Dinko Škevin, Alojz i Katica Buljan, mlada gitaristica Helena Buljan, nekoliko domaćih pjevača, a posebno popularna šibenska klapa «More» koja je pjesmom uistinu oduševila sve nazočne. Program je profesionalno vodio g. Nikola Urukalo. Tri puna sata izmjenjivali su se pjesnici, govornici, glazbenici, pjevači, domaći i gosti. Pozdravni govor vlč. Žarka posebno je popraćen pljeskom kada je rekao: «Ovako to, dragi prijatelji, izgleda kada Majka okuplja! Danas je dan kada katolici slave rođendan svoje nebeske Majke i Majke Božje, ali je dan kada bi vjernici muslimani mogli slaviti rođendan svoje Maryam! Kako bi bilo lijepo da sada netko pročita koji redak iz 19. i 41. poglavlja Kurana koji upravo govori o bezgrješnosti i djevičanstvu Marijinu. Ovo danas je znak nekoga novoga vremena koji se želi na ovim prostorima i živjeti i stvarati. Nakon svih oluja zla koja su protutnjala i ovim prostorima vidim da se želi učiniti nešto potpuno novo: život u poštovanju i razumijevanju. Tamo gdje se ljudi poštuju, tu je i Bog.» Nakon što je izrecitirao prigodnu pjesmu «Majci hvala», pozvao je na trenutak šutnje i molitve za sve nedavno nastradale vatrogasce, želeći na taj način sa Šibenikom u tuzi podijeliti bol.

Veličanstveno ozračje je nakon umjetničke večeri iz Doma kulture ponovno preneseno u kriptu župne crkve gdje je za sve sudionike kulturne večeri upriličena prigodna večera.

Ono što je ovogodišnjoj proslavi Male Gospe dalo poseban pečat jest činjenica da je proslava, kao nikada do sada, medijski bila popraćena. Osim općine koja je potpomogla tiskanju prigodnih plakata i Radio Ključa koji je uživo emitirao nastup domaćeg župnika, svoje zanimanje su pokazali i lokalna televizija «101» iz Sanskog Mosta čije je izvješće o proslavi patrona preuzeo i Radio Federacije BiH, kao i jedan od najtiražnijih bh. dnevnih listova «Dnevni avaz».
Zahvalni našoj nebeskoj Majci, ne možemo ne zaključiti da je ovogodišnja proslava Male Gospe u Ključu uistinu dokaz da povezivanje duhovnog i kulturnog itekako može dati svoj doprinos sveopćem naporu u izgradnji mostova međusobnog povjerenja i suživota svih ljudi koji žive na ovim našim prostorima. Dao Bog da se po zagovoru naše nebeske Majke sve to i dogodine ponovi!

Piše: Vlč. Darko Anušić, župnik

Našao sam ovu web stranicu preko Google-a.

http://www.udruga-kljucana.hr/index.htm

Bas fino, da postoje neke informacije Hrvata Kljuca.

Zalosno, da smo o nakadasnjih 2000 spali na 20. Dao Bog, da se neki od Hrvata vrate.

hvala Stecak na linku i tekstu!

ja sam iz kljuca
u kljucu je vrlo malo hrvata bilo nekih par stotina
vise informacija mozete naci na www.kljuc.ba
mi bosnjaci smo pomogli izgradnju katolicke crkve u kljucu
uvjek smo se dobro slagali sa hrvatima

pa moras se dobro slagat sa neislamizirnaom rodbinom

moja je baka rođena u Ključu, točnije Velagićima 1930. koliko znam njen je djed doselio iz Like (okolica Gračaca), ali ne znam u koje vrijeme. U svakom slučaju prije 1920 jer su sva njena braća i sestre, koji su stariji, rođeni u Bosni.
Za vrijeme 2. svjetskog rata cijela je familija izbjegla pred četnicima u Podravinu gdje su nakon rata nastavili živjeti.
Moj se pradjed (bakin otac) prezivao Šikić i nakon rata je bio osuđen i zatvoren zbog suradnje sa Ustašama. O tome se u obitelji nije puno pričalo (takva su valjda bila vremena).
Sva imovina koju je pradjed imao u Bosni je konfiscirana i nikad nije vraćena. Po bakinim pričama oni su bili od imućnijih u tom kraju, čak su imali i vodenicu u Ponjiru. Mjesta koja je baka spominjala u pričama su Glavica, Ponjir, Krasulje...
Zna li netko je li još uvijek u BiH moguće zatražiti povrat nacionalizirane/konfiscirane imovine? Na koji se način uopće može provjeriti vlasništvo? Volio bih ponovo posjetiti taj kraj (kao dijete sam bio tamo s bakom i djedom), i raspitati se je li moguće, da bar nešto od onoga što nam je oteto bude vraćeno i to isključivo radi toga da se barem donekle ispravi nepravda. Imate li bilo kakav savjet odakle krenuti?

Prezimena za koja znam da su rodbinski povezana sa Šikićima su Došen i Ivezić (poznati nogometaš Vojvodine Zvonko Ivezić).

bilo kakve informacije koje mogu pomoći su dobro došle

klopotec: nisam siguran probaj kontaktirati http://www.udruga-kljucana.hr/index.htm i vidi ako oni imaju savjet.

Druze imas li kakvih dolumenata o posjedu odredjenog zemljista ili sl.? Neka knjiga ili nesto, mozes se javiti u ministarstvo pravde USK. Imas li bilo sta? Bio je jedan slucaj u Bihacu isto i skoro familija ta zaboravila na to i ima li su neki dokument i preko ministarstva vratili 6 dunuma zemlje. Zato pitam.

@ Bišćanin:
Nažalost dokumenata o vlasništvu nemam :-(
imam neke osobne dokumente od pradjeda, ali ništa vezano uz vlasništvo nad zemljom.
Jedina ideja koju imam po tom pitanju je da odem do gruntovnice/katastra u Ključu i u knjigama potražim je li bilo što zabilježeno pod imenom mog pradjede (ili čak njegovog oca).

@Stecak:
hvala na savjetu. Vidio sam da udruga ima okupljanje 15.01. u Zagrebu pa ću pokušati otići.

Eh sad da ima ko ziv pa da svjedoci o tome...recimo neko ko je poznavao tvog dida` ili tako nesto...moglo bi isto pomoci.

wow, svijet je zaista mali, a internet cudo ;)
i moj deda je iz velagica, mislim da je zaselak pudin han. isto dosli pradeda i prabaka iz okolice gracaca. a mislim da nam je pradjed mozda cak i ista osoba..sva 3 prezimena su i meni u rodu, stovise jedno je i moje ;)
zivim u podravini ;)
jel pradjed bio ante?jel ti govore sta imena ivan i beba iz KC, joža iz daruvara, marija iz kanade?
ovo me stvarno jako jako zaintrigriralo
imas PM rodjace!

ja neko večer se vraćao iz Bihaća , kod Ključa auto pokazivao vanjsku temperaturu -27.5 C

Zato mi je i danas 'ladno po leđima,tamo nam brigada završila ratni put 95.

Kazes Dosen i Ivezic?
Znam gdje su Dosen zivjeli. Selo Tocina jedno oko 3 km od Kljuca prema Sanskom Mostu.
Cuo sam od djeda gdje su Ivezic zivjeli. Nisu bili daleko od moga mjesta. Pitaj nekoga od svoje familije da li su culi za Danu Ivezica?
Sjecam se da je moj djed pricao za njega. Znam otprilike gdje mu je kuca bili ali njega na pamtim jer je umro prije sto sam se ja rodio.

Izvor: http://hrsvijet.net/index.php?option=co ... Itemid=358

Nekadašnji stanovnici Ključa koje je ratni vihor doveo u Šibenik nisu zaboravili svoj zavičaj

Predstavnici Društva za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac su na poziv Udruge Ključana i prijatelja Ključa posjetili grad Ključ u Bosni i Hercegovini. Inicijativa je došla od predsjednika Udruge Ključana Vinka Blaževića, Dinka Škevina te člana obje udruge Nikole Urukala.



Nekadašnji stanovnici Ključa koje je ratni vihor doveo u Šibenik nisu zaboravili svoj zavičaj te u svom novom zavičaju aktivno rade na povezivanju dvaju gradova.

Ovom prigodom Hrvoje Zekanović je ispred Društva Juraj Dalmatinac prezentirao projekte Društva mnogobrojnim građanima grada Ključa. Prezentaciji su prisustvovali i predstavnici Grada na čelu s načelnikom općine Nedžadom Zukanovićem. Nakon razmjene iskustava u radu nevladinih organizacija i suradnji s lokalnom samoupravom dogovorena je suradnja na zajedničkim projektima obnove i valorizacije povijesnih utvrda ova dva grada.

Naime, Ključ kao i Šibenik ima utvrde koje tek očekuje obnova i održivo korištenje.

Došeni su živjeli u selu Ponir, a i u Ramićima. Znam jer jim pripadam. Stradali u ratu iz Ramića, Luka, Manda i Joso Došen. Otac, majka i sin. A inače su u Ključu (okolnim selima) živjeli i Hrvati, Babić, Matijević, Ivezić, Račić, Pavelić, Ivanković, Šakić, Jurić,i još je bilo drugih porodica, ali točno ne znam. Mahom su porijeklom iz Like.
Toliko.

u Ključu redovno stanem na putu za Bihać i pojedem dobru čorbu

Pozdrav.
Da dodam samo da su u Kljevcima koji su tada koliko mi se cini pripadali opcini Kljuc ziveli I Banovici.
Moja baka je bila udana za Danu Ivezica ali ne znam tacno iz kog mjesta.U Kljevcima je bilo Sakica,Ivankovica I Pavelica,takodje.

Izvor: https://narod.hr/svijet/1-lipnja-1992-p ... lom-sutnje

Malo je poznato da su zločini u Ključu (BiH) počeli još 1991. i to nad Hrvatima koji su bili u zbjegu pred četnicima koji su okupirali okruženi Slunj. Tada je 30 Hrvata izdvojeno i poslano u logor Stara Gradiška, gdje su prošli strašne torture.

Ključ 1910., očito je bilo par većinski hrvatskih naselja oko Ključa:




Preostali ključki Hrvati na popisu 1971., zanimljivo da je još uvijek selo Majkići imalo hrvatsku većinu, nakon četničkog zuluma za vrijeme ww2:




Pitam se jel ostalo išta naših tamo danas...

Oni du u Ribniku (RS) ?