Prvi put poslije 2000. Hrvatska je osmislila jasnu i stratešku politiku prema Bosni i Hercegovini, “politiku dobrosusjedskog pritiska”, i zastupat će je prihvaćajući sve njezine rizike: to je politika ultimativnog zahtjeva za promjenom izbornog zakona, kako bi svaki narod u BiH birao svoje predstavnike. To je za Nacional u subotu izjavio izvor iz HDZ-a blizak vladi Andreja Plenkovića. Naravno, Hrvatska očekuje da tu promjenu dogovore i provedu stranke unutar Bosne i Hercegovine. “To je najbolji način, da se oni sami dogovore. Ako se dogovore, problem je riješen. Ako ne, BiH će se naći u velikim, velikim problemima”, naglasio je Nacionalov sugovornik. Na primjedbu da takva politika probleme donosi i Hrvatskoj, odgovorio je potvrdno: “Točno, i Hrvatskoj. Ali BiH puno više nego Hrvatskoj.”

https://www.nacional.hr/nova-politika-prema-bih-hrvatska-ce-inzistirati-samo-na-promjeni-izbornog-zakona-bih-unatoc-riziku/

Kakav je to rizik i zašto je potreban ultimatum? Kako će nam uzvratit? Bojkotom hrvatskih proizvoda?

Bolje nek oni odma dovedu BiH u probleme pa da završimo više sa ovom lakrdijom.

Mislim da kad se govori o problemima, da se misli prije svega na naše "partnere" na zapadu,

Od novog visokog predstavnika očekujem da će srediti izmjene izbornog zakonodavstva na način da će Hrvati moći birati svoje predstavnike u predsjedništvu i domu naroda. Ovo nakaradno izrugivanje demokraciji, pravu glasa i slobodi izbora s Komšićem mora završiti!
Bošnje sa Komšićem nisu ništa postigli, nego naprotiv s jedne strane Hrvate su antagonizirali i zgadili im BiH i FBiH, a s druge strane nisu ništa dobili jer se odluke u predsjedništvu ionako donose jednoglasno od sve trojice članova.
Nadalje da nema slučaja Komšića majorizacija Hrvata u BiH bi najvećim dijelom ostala ispod radara u Hrvatskoj.

Pritisci neće dati rezultata.

Ćaća ih nadgleda.

Sve im teže kriti svoje takije i laganja.

Plenković izrazio zabrinutost i pozvao na rasvjetljavanje događaja oko izbora u Mostaru

Čović u Zagrebu razgovarao s Plenkovićem o zabrinjavajućem razvoju izbora u Mostaru

ČOVIĆ-PLENKOVIĆ: Rasvijetliti događaje oko izbora u Mostaru



Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović danas je u Zagrebu održao radni sastanak s predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice i predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem.

Dužnosnici su tom prilikom razgovarali o poticajima razvoju Bosne i Hercegovine, njezinom europskom putu, kao i zaštiti Hrvata u BiH. Također, govorili su o nedavno održanim lokalnim izborima u Gradu Mostaru i zabrinjavajućim događajima o kojima je dr. Čović izvijestio europske dužnosnike u pismu upućenom 18. siječnja.

Dr. Čović istaknuo je zadovoljstvo dobrosusjedskim odnosima i suradnjom s dužnosnicima Republike Hrvatske, naglašavajući cijenjenje za ustrajnu pozornost unutarnjim izazovima u Bosni i Hercegovini i aktualizaciju njezinog euro-atlantskog puta. Kazao je kako svakim danom sve jača suradnja pomaže u osnaživanju europske perspektive BiH, istodobno podržavajući snažnu posvećenost HDZ-a zaštiti hrvatskoga naroda u BiH i njegovih prava.

Također, dr. Čović je kazao kako je, usprkos višestrukim pravovremenim upozorenjima, došlo do dubokog kompromitiranja lokalnih izbora u Gradu Mostaru. Iako je, kako je naglasio, HDZ BiH ostvario opipljivo snažan rezultat te potvrdio snažnu potporu biračkog tijela, iskazao je nezadovoljstvo narušavanjem integriteta ovih izbora i informirao o pravnim koracima i političkoj komunikaciji koji su u tom smislu poduzeti.

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Andrej Plenković iskazao je apsolutnu podršku očuvanju prava Hrvata u Bosni i Hercegovini te kazao kako će vlasti Republike Hrvatske pod njegovim vodstvom nastaviti na unaprjeđenju suradnje s legitimnim hrvatskim dužnosnicima kako bi se dodatno ojačala europska perspektiva BiH i kako se prava i status hrvatskoga naroda više ne bi dovodili u pitanje. Ujedno, iskazao je i zabrinutost događajima vezanima za lokalne izbore u Mostaru, govoreći kako nijedan izborni proces, a osobito ne onaj na kojega se čekalo 12 godina, ne smije izgubiti svoj integritet, pozdravljajući pravno djelovanje hrvatskih dužnosnika u cilju rasvjetljavanja navedenih događaja.

Na koncu, dužnosnici su iskazali zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom, kazavši kako će se putem iste u predstojećem razdoblju nastaviti raditi na unaprjeđenju bh. kao suvremenog europskog društva koje može odgovoriti na potrebe svojih žitelja te u kojemu će prava i jednakost konstitutivnih naroda biti apsolutno neupitni.

Peđa Grbin je za građansku BiH, taman toliko da navuče Bošnjake, a onda je dodao za federalnu Bih naravno po građanskim principima, poput SADa gdje je Bidenov glas kao senatora iz male države vrijedio kao i onog iz višestruko veće kalifornije.

U @HRTotvoreno
gost
@pedjagrbin
reče da bi bejha trebala biti građanska država kao npr. Švicarska. Khm, khm! Švicarska je konfederacija, savezna država koja se sastoji od 26 kantona.
'Bem ti Prirodu i društvo, 6. Osnovne!

Najbolje tri entiteta, a u svakom građanski principi.

Koja je bila tema Otvorenog? Jer ako nije striktno vezana uz BiH, zanimljiv je uopce taj moment da sefa opozicije pitaju o BiH i da on o tome diskutira.

S Draganom Čovićem razgovaramo o tome što za BiH znači izbor Bidena za američkog predsjednika, je li realno mijenjati daytonski ustav i u kojem smjeru, o puzajućim promjenama daytonskog ustava, o važnosti predstavnika EU-a i SAD-a u BiH te dolasku Christiana Schmidta na mjesto visokog predstavnika, o građanskom konceptu u BiH, o neprovođenju presuda Ustavnoga suda, o promjeni Izbornog zakona kao prioritetnom političkom pitanju, o Komšiću i legitimnom predstavljanju Hrvata, izbornim prijevarama u Mostaru, o tome kakav je stvaran odnos Dodika i Čovića, o ambivalentnom odnosu s SDA i Bakirom Izetbegovićem, o potpori državne politike RH i premijera Plenkovića te angažmanu premijera Plenkovića na europskom i međunarodnom planu u problematiziranju statusa hrvatskog naroda u BiH, otkud nerazumijevanje politike Sarajeva za probleme Hrvata u BiH unatoč raznovrsnoj pomoći Hrvatske Bosni i Hercegovini na putu u EU, kad će BiH postati članicom EU-a i NATO-a, o eskalaciji migrantske krize te može li BiH biti u budućnosti funkcionalna europska država.

Muslimančine lažu po čitav dan. Čuj "Hrvatsko-američki odnosi pod Bidenom".

Razgovaralo se i Varti, i samo o Varti.