..uzea si mi rici iz usta..

Točno ali možemo odrediti maksimume i time ograničiti prekomjerni izlov.

Osim toga, sve ostalo (osim ribolova) je ekskluzivno naše. Nafta, plin, podmorje, cjevovodi (mora dobit naš pristanak ko hoće postavit).

Pozdravljam napredak odnosa sa Slovenijom i Italijom, dobra situacija na zapadnm granicama otvara mogućnost procijiranja utjecaja na jugoistok.

S tim da uzmite u obzir da Europska komisija određuje kvote za izlov ribe, a zadnjih godina se radi na očuvanju ribljeg fonda, financira se otkup i uništavanje koćarica. Tako da će se to smanjit u ime ekologije. Uzgoj ribe je budućnost.

Nadam se da si u pravu.

Upravo postoje te kvote zbog čega su Britanci svojedobno protestirali kada su bili u Uniji. Ne miriše dobro za nas

.Islanđani upravo zbog ribolova ne žele u EU, jer bi im svatko izlovljavljao ribu na njihovom teritoriju.

Još nije proglašen.

https://morski.hr/2021/01/14/poruka-iz-bih-obraniti-pravo-za-izlaz-na-otvoreno-more-preko-neretvanskog-i-korculanskog-kanala/
Počelo je

Kojih 20 godina prekasno...

lasice nije se joü niüta deilo ovo je samo formalnost,nemamo mi nikakav zasticeni pojas.
Italija ce i dalje izlovljavati.

https://www.youtube.com/watch?v=86LQ1JGd1nc[scribd][/scribd]

Mi smo hrvatski mornari
plavog mora sinovi
gdje god plove naše lađe
vije barjak hrvatski.

Mi smo hrvatski mornari
u oluji rođeni
prisegli smo rodu svome
plavo more čuvati.

More sinje, more plavo
more Jadransko
more sinje, more plavo
more hrvatsko.

Neka pati tko ga smeta, a pogotovo ovakvi ridikuli.

Jadran je ionako siromasan ribom i u ime očuvanja ribljeg fonda kvote će bit stroge, dobro je neko napisa uzgoj ribe je budućnost. Ostalo je naše za iskoristavanje.

Te operetne svađe s Slovencima su bile bezveze, nemamo zašto imat loše odnose.

Ma koga briga za ribe i prirodu, treba bušiti punom parom.

Ma da pa zagadit more i sjebat turizam... tako su komunisti radili

Jao turizma, turisti to neće ni primijetiti.

Slazem se za busenje.
Jebes turizam,treba proizvodit.
Turizam omogucuje sacici ljudi+ uhljebima da imaju hrvatsku a svi ostali su jeftina radna snaga.
Kurac bi se u hr moglo zivit cijelu godinu od 10 apartmna i 30 dana popunjavanja da nije sve ostalo podcjenjeno kao npr. radna snaga.

Čestitke za proglašenje.

Proizvodnja plina je opala i trenutno Hrvatska iz Jadrana pokriva manje od pola svojih potreba za plinom.

Potpis. Jadna je država kojoj je turizam glavna grana gospodarstva. Turizam može biti "šlag na tortu" uspješnog gospodarstva, kao što je to u Austriji i Švicarskoj, al glavna grana gospodarstva-nikako. Turizam mi nešto dođe kao poljoprivreda. Kao što poljoprivrednu sezonu uništi suša, mraz i krupa tako je i turizam u stalnoj opasnosti od pandemija poput ove i ratova. S druge strane, kada je sezona dobra, od turizma kao što reče imaju koristi samo oni koji imaju dobar državni posao i apartmane za iznajmljivanje, a u poljoprivredi samo prekupci. Nitko naravno ne želi napuštanje navedenih djelatnosti već njihovo prilagođavanje suvremenim trendovima života. To podrazumjeva tehnološki moderniziranu poljoprivredu orijentiranu na prerađivačku industriju i turizam koji nije monokultura čitave države kao što je primjerice kakao u Gani.

https://www.hhi.hr/vijesti/tematska-pom ... nskom-moru
Slika (za cijelu sliku u punoj rezoluciji skinite PDF s gornjeg linka):

Hrvatska se priprema za bušenje Jadrana i crpljenje plina



Šušnjar: Ubrzat ćemo ulaganja u naftu, plin i geotermalnu energiju


Vlada je u Hrvatski sabor poslala prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa, od kojega očekuje moderno i objedinjeno upravljanje svim ključnim energetskim georesursima.

Novi zakon o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa moderan je i strategijski zakon kojim Republika Hrvatska prvi put na jedinstven način uređuje upravljanje svim ključnim energetskim georesursima, kao što su nafta, plin, geotermalne vode, geološke formacije za skladištenje i utiskivanje ugljikovog dioksida i plinova te korištenje drugih fluida koji se mogu nalaziti u podzemlju, rekao je u četvrtak na sjednici vlade ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Dodao je kako se uvodi jedinstven pravni okvir, pa se umjesto dosadašnjeg parcijalnog pristupa stvaraju povoljniji uvjeti kod ulaganja u ugljikovodike.

Uz postojeći model ugovora o istraživanju i podijeli u eksploataciji, uvodi se tzv. royalty model, odnosno model plaćanja naknade na pridobivene količine ugljikovodika. To prema Šušnjarovim riječima znači da se može primijeniti model koji je najpovoljniji za pojedini projekt i u interesu Republike Hrvatske.

Poseban naglasak na geotermalnoj energiji
Omogućuje se i aktivnija uloga države u pojedinim projektima kroz sudjelovanje Agencije za ugljikovodike ili trgovačkih društava kojima je osnivač Republika Hrvatska.

Uvode se i različiti modaliteti nadmetanja: uz redovni model novost je i posebno nadmetanje za eksploataciju te određeni modeli pokretanja postupka na zahtjev postojećih nositelja prava, kada su za to ispunjeni zakonski uvjeti.

Poseban naglasak je na geotermalnoj energiji s ciljem povećanja investicija i lakšeg razvoja lokalnih projekata grijanja i proizvodnje energije.

Zakon uređuje i geološko skladištenje ugljikovog dioksida u skladu s europskim pravilima, čime se otvora prostor prema carbon capture and storage projektima i novim investicijama visoke dodane vrijednosti, rekao je Šušnjar.

"Velik broj postojećih bušotina i objekata dobiva mogućnosti nove namjene za geotermalne projekte, skladištenje CO2 i druge energetske primjene. Također se omogućuje paralelno i sukcesivno korištenje istog prostora za različite energenske georesurse, primjerice ugljikovodike, geotermalnu energiju ili skladištenje ugljikovog dioksida, što predstavlja potpuno novi razvojni koncept upravljanja podzemnim potencijalima", istaknuo je ministar gospodarstva

'Ključna poruka hrvatskom gospodarstvu'
Prema njegovim riječima, cilj je omogućiti revitalizaciju eksploatacijskih polja na kraju proizvodnog vijeka kroz izdvajanje bušotina s preostalim potencijalom za nastavak eksploatacije, uz istodobnu obvezu sanacije preostalog dijela objekata i infrastrukture koja se ne koristi.

"Na taj način produljuje se korisni vijek eksploatacijskog polja, povećava iskorištenje domaćih rezervi, smanjuju troškovi i ubrzava razvoj novih projekata. Zakon uvodi jasnije procedure, kraće rokove, bolju integraciju postupaka i veću predvidljivost za investitore. To je ključna poruka hrvatskom gospodarstvu", rekao je Šušnjar.


Vlada je u četvrtak donijela i Odluku o donošenju Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih prodajom emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2026. do 2030. godine. Plan predviđa 12 mjera.

Na temelju procijenjenih prosječnih vrijednosti cijena i količina emisijskih jedinica po godinama, RH očekuje ukupni prihod od prodaje emisijskih jedinica u iznosu od okvirno 649,1 milijuna eura.

Ukupan iznos za financiranje mjera ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama u razdoblju od 2026. do 2030. godine procijenjen je na oko 642,6 milijuna eura.