Varta je ništa.

Ako nisi musliman nema razloga za ljutnju. Jesi džamijaš, mislim jesi ljut ?
Pravi Hrvati na forumu se ne ljute na mene.

Sokol: „Najvažniji prioritet za mene je postići da hrvatski građani u svemu budu ravnopravni s ostalim građanima EU“


Jedan ste od hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu – što biste istaknuli kao prioritete u Vašem dosadašnjem djelovanju te na čemu planirate staviti naglasak u sljedeće četiri godine mandata? Najvažniji prioritet za mene osobno je postići da hrvatski građani u svemu budu ravnopravni s ostalim građanima Europske unije, odnosno da im bude dostupna kvaliteta života kakvu imaju i građani najrazvijenijih i najbogatijih država članica.

U svom političkom djelovanju osobiti sam naglasak stavio na zdravstvo, prava pacijenata, potrošačka prava i kvalitetu proizvoda te položaj Hrvata u BiH.

Radom u odborima, pokretanjem inicijativa i donošenjem konkretnih rješenja borim se za ostvarenje interesa svih hrvatskih građana.

Probošnjački aktivisti agresivno “miniraju” ideju federalizma kao ideju europske BiH

Iznimno je snažna, a u posljednje vrijeme i iznimno agresivna, propaganda koju bez ikakvih argumenata opetuju članovi Vijeća za demokratizaciju politike (DPC), čiji se rad svodi uglavnom na promoviranje unitarističkih koncepata dominacije jednoga naroda u Bosni i Hercegovini te sotoniziranja svih onih koji pokušavaju promovirati federalizam kao način upravljanja razlikama u etnički složenim državama kakva je i BiH.

Apsolutno je identičan rukopis s ponavljanjima “naučenih lekcija”, odnosno sijanja predrasuda o ruskome utjecaju, separatizmu, promoviranju antieuropskih vrijednosti kod vodstva Hrvata u BiH te pozivanju međunarodne zajednice da jedan narod, hrvatski, zgazi i pretvori u manjinu.

Dovoljno je malo proguglati da se razotkrije cijela geneza, odnosno izvor svih ovih nevolja. DPC se kao “think-tank” financira iz fondova NED-a, odnosno organizacije u koju je aktivno uključena Ivana Bajrović Cvetković.

Njezin suprug Reuf Bajrović poznati je bošnjački ideolog i radikal koji zagovara vlast muslimansko-bošnjačke većine.

Promjene u EU

Posljednja koja se našla na žestokoj meti “suradnika” Bajrovićevih suradnika jest hrvatska europarlamentarka Željana Zovko, ali i kolega Tonino Picula te Marko Prelec iz Međunarodne krizne skupine.

No posebna pozornost posvećena je Zovko kao i Europskome parlamentu s obzirom na njemačko promoviranje federalizma. S povodom. Ona je bila najglasnija da se prekinu financijski tokovi prema organizacijama koje financiraju ovu “think-tank” organizaciju, a s druge strane konceptualno se taj pristup federalizma znatno razlikuje od utopije o jednoj naciji, građanskoj državi i ukidanju prava naroda koju apsolutno promoviraju u Democratization Policy Councilu.

Tako je jedno od njihovih udarnih “pera” Bodo Weber iznio nekoliko već naučenih lekcija koje se, kao sto puta ponovljena laž, pokušavaju nametnuti kao istina, napose o raspravi koja je u Europskome parlamentu organizirana oko BiH. Hrvatsku je proglasio remetilačkim čimbenikom koji se miješa u unutarnja pitanja BiH, optužuje Hrvate u BiH i Zagreb za treći entitet... Identično što ponavljaju bošnjački politički radikali.

“Kao što sam već rekao, ideja etabliranja trećeg entiteta stoji iza Čovićeva političkog projekta ‘reforme’ izbornog sustava, ali kroz stražnja vrata. Ne zastupa se kao otvorena ideja jer kao takvu davno ju je odbio Zapad”, rekao je Weber ne nudeći nikakav argument za to. Koliko se nije u stanju izmaknuti, očito od neke vrste koristi koju ima zastupajući interese bošnjačke strane, najbolje govori Weberov odgovor kako ne vidi nikakav problem u bošnjačkoj politici, ponajprije u vodećem SDA, nego u EU i SAD-u koji su, po njegovu mišljenju, ojačali “nacionalističku” srpsku i hrvatsku politiku u BiH – na štetu države.

Počeli s Balkan Instituteom

Uz Bajrovića i njegovu ekipu, vodeći ljudi DPC-ova vodstva su dr. Ahmet Alibašić, koji predaje islamsku kulturu i civilizaciju na Univerzitetu u Sarajevu, zatim Kurt Bassenuer, koji je jedno vrijeme bio i zaposlenik Ureda visokog predstavnika u BiH. Identični ljudi dugo godina održavaju se kao bošnjački aktivisti još od vremena rata. Bassuener je dio istoga tima s Reufom Bajrovićem i Emirom Suljagićem.

Inače, Bassuener i Eric Witte utemeljili su Balkan Institute u Washingtonu tijekom rata, očito kao biznis. Ta organizacija promovirala je bošnjačke interese. S vremenom Balkanski institut postao je Balkan Action Council, a koji je kasnije preimenovan u Democratization Policy Institute, a konačno u Democratization Policy Council.

Bivši član OHR-a

Probošnjački aktivist. Blizak Bajroviću i Suljagiću. U Washingtonu utemeljio Balkan Institute podržavajući interese Bošnjaka

Bošnjački radikal

Veza s promotorima bošnjačkih interesa u svijetu te ih podupire s NED-om. Zagovara tezu da muslimanska većina treba vladati u BiH

Kontroverzni “analitičar”

u posljednjem intervjuu Hrvatsku i bh. Hrvate nazvao remetilačkim čimbenikom. Brani čak i politiku SDA. Protivi se njemačkoj inicijativi

Prvi put poslije 2000. Hrvatska je osmislila jasnu i stratešku politiku prema Bosni i Hercegovini, “politiku dobrosusjedskog pritiska”, i zastupat će je prihvaćajući sve njezine rizike: to je politika ultimativnog zahtjeva za promjenom izbornog zakona, kako bi svaki narod u BiH birao svoje predstavnike. To je za Nacional u subotu izjavio izvor iz HDZ-a blizak vladi Andreja Plenkovića. Naravno, Hrvatska očekuje da tu promjenu dogovore i provedu stranke unutar Bosne i Hercegovine. “To je najbolji način, da se oni sami dogovore. Ako se dogovore, problem je riješen. Ako ne, BiH će se naći u velikim, velikim problemima”, naglasio je Nacionalov sugovornik. Na primjedbu da takva politika probleme donosi i Hrvatskoj, odgovorio je potvrdno: “Točno, i Hrvatskoj. Ali BiH puno više nego Hrvatskoj.”

ja se samo nadam da mi nismo neka posljednja slamka spasa na koju igra HDZ uoči izbora, jer je očito da je sve drugo dogorilo (naravno osim stranačke baze koja nije zanemariva).

p.s. imaš li link ovog intervjua?

GORDAN GRLIĆ RADMAN:
'Hrvatska neće dopustiti da itko nametne građansko uređenje BiH'

Sve što dogovore Hrvati u BiH i njihovi politički predstavnici mi podržavamo, ali ako je hrvatski narod ugrožen i ako su njihovi politički predstavnici preglasani, Hrvatska im mora pomoći, kaže Grlić Radman

Čini se da u Hrvatskoj postoji konsenzus predsjednika Republike i Vlade o politici prema BiH. Slažete li se s tom ocjenom i podržava li taj konsenzus i oporba u Hrvatskoj?

– Prije svega, treba imati u vidu da Hrvatska s BiH dijeli najdužu granicu i da je Hrvatska ujedno jedina članica EU-a koja dijeli granicu s BiH. Hrvatska i BiH možda imaju najviše zajedničkog u jugoistočnoj Europi i s obzirom na Hrvate kao konstitutivan narod u BiH. Hrvatska je pravi i iskreni zagovaratelj euroatlantskog puta BiH. Da, postoji u Hrvatskoj konsenzus vlasti, dakle predsjednika, premijera i cijele Vlade, kada je u pitanju odnos prema BiH. A što se tiče oporbe, rekao bih da se ona prvenstveno bavi načinima dolaska na vlast, tako da i ne razmišlja toliko o tom sadržaju, već eventualno o rezultatima te politike, koji jesu vidljivi kad je riječ o hrvatskoj politici prema BiH.

Kako ocjenjujete današnje odnose između Zagreba i Sarajeva?

– Imamo dobru suradnju, ali mogla bi biti i znatno bolja. BiH bi mogla još više koristiti Republiku Hrvatsku, njezino znanje i iskustva radi ostvarenja svojih glavnih strateških ciljeva, a to su integracija u EU i NATO. Naše iskustvo i znanje mogu pridonijeti funkcionalnosti, prosperitetu BiH, a ekspertiza može pomoći BiH da ispuni 14 prioriteta kako bi što prije dobila kandidacijski status.

Imajući u vidu specifičnosti BiH, u kojoj ne postoji jedna, već tri nacionalne politike, stječe se dojam da su politički predstavnici Bošnjaka vrlo kritični prema Hrvatskoj i potezima Vlade RH. Primjerice, prosvjeduju zbog gradnje Pelješkog mosta, ministrica Bisera Turković uložila je notu zbog proglašenja isključivoga gospodarskog pojasa u Jadranskom moru... Kako to objašnjavate?

– Tu se postavlja pitanje nadležnosti za vanjsku politiku, jer vidjeli ste i reakciju jednog člana Predsjedništva BiH koji se nije složio s tom notom. Razgovarao sam telefonski s ministricom Turković i najavio sam joj taj potez, a istodobno je naš veleposlanik u Sarajevu predao notu o namjeri Hrvatske da proglasi isključivi gospodarski pojas. On ne ometa ni prolazak brodova kroz teritorijalne vode Republike Hrvatske niti krši druge međunarodne propise. I tu ne vidimo razlog za zabrinutost bilo koga. Sve je to objasnio i naš veleposlanik predsjedatelju Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji i s te smo strane čak dobili i čestitke na potezu, jer riječ je o suverenim pravima naše države. Zato nas je začudila nota ministrice Turković. No nismo je mogli prihvatiti kao legitimnu, jer pokazalo se da vlasti u BiH nisu složne o tom pitanju. Nama je važno ustanoviti je li to osobni stav ili usuglašeni stav institucija koje su nadležne za to pitanje temeljem Ustava BiH. Dobar je primjer Trgovska gora, gdje je u neku ruku postojao konsenzus nositelja vlasti svih triju naroda. Ovdje to nije bio slučaj.

Jedan od prijepora hrvatske i bošnjačke politike jest i Izborni zakon, zbog kojeg su Hrvati dovedeni u neravnopravan položaj jer omogućuje drugim narodima da imenuju hrvatske predstavnike. Je li na pomolu rješenje kako bi se sve te anomalije iz Izbornog zakona ispravile?

– Sporazum o tome trebao bi se potpisati do kraja proljeća ove godine, jer je iduća godina u BiH izborna. Još u lipnju prošle godine predstavnici Hrvata i Bošnjaka potpisali su u Mostaru sporazum koji najavljuje novi Izborni zakon. Mislim da bi on svakako trebao rezultirati uređenijom BiH, sudjelovanjem u vlasti, ispravljanjem diskriminacije učinjene u tzv. puzajućim promjenama koje su visoki predstavnici poslije Daytona nametali na štetu Hrvata. Po duhu i slovu Daytona, imamo tročlano Predsjedništvo BiH koje odražava ravnopravnost i jednakopravnost triju naroda. Zašto nije peteročlano, već je tročlano? Upravo zato da bi u njemu bili predstavnici triju konstitutivnih naroda. I zato je važna ova reforma Izbornog zakona da bi se na svim razinama vlasti osigurala ravnopravnost naroda i izbjeglo preglasavanje naroda. Imate belgijski primjer, koji jasno pokazuje da nije bitno koliki je postotak nekog naroda da bi participirao u vlasti. Švicarska nije članica EU-a, ali je dobar primjer kako riješiti odnos četiriju naroda koji žive zajedno i imaju jednaka prava. Tako bi trebalo biti i u BiH. Bio bi apsurd da ti narodi, koji su sačuvali identitet kada nije bilo demokracije, sada u demokratskom svijetu, u 21. stoljeću, kada se društva liberalne demokracije bore za razne identitete, izgube svoj temeljni identitet. BiH je već stoljećima multietnička zajednica i takva treba ostati.

Bošnjačka strana formalno zagovara ravnopravnost naroda, ali se svim silama zalaže za građanski koncept BiH. Neki će to nazvati i unitarnom BiH, koja ne bi odgovarala ni hrvatskom ni srpskom narodu u BiH. U tom kontekstu, čini se da bošnjačka politika velike nade polaže u novu administraciju američkog predsjednika Joea Bidena. Je li točno da je ta administracija sklona građanskom uređenju BiH i, ako je to točno, što će Hrvatska poduzeti?

– Živimo u 21. stoljeću kad se ratovi izbjegavaju, kad postoje europske, euroatlantske vrijednosti koje dijelimo i s Amerikom. Hrvatska je članica EU-a, ali i NATO-a, kao i SAD. Imamo dobre partnerske odnose sa SAD-om. Ne treba očekivati da netko sada dođe i nametne neka rješenja. Treba vidjeti kakva je želja naroda u BiH. Oni će reći koji im oblik vladavine odgovara ili ne odgovara. Ako hoćete, svaka demokratska država zapravo je i građanska, ali ovdje je riječ o specifičnoj državi koja u svom Ustavu, Daytonsko-pariškom mirovnom sporazumu, ima definirano da je sastavljena od dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda i ostalih. Ne možemo dopustiti da se nametnu umjetni modeli koji bi išli na štetu bilo kojeg naroda. Hrvatska će biti aktivni zagovaratelj i nećemo dopustiti da budu ugrožena temeljna prava hrvatskog naroda u BiH.

Hrvatska, dakle, ima aktivan odgovor u slučaju vanjskih pokušaja da se naruši pozicija Hrvata kao konstitutivnog i jednakopravnog naroda u BiH?

– Hrvatska ima odgovornost. To je naša ustavna obveza. Uostalom, mi smo supotpisnica Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Sve što dogovore Hrvati u BiH i njihovi politički predstavnici mi podržavamo, ali ako je hrvatski narod ugrožen i ako su njihovi politički predstavnici preglasani, Hrvatska im mora pomoći. Ni jedan narod u BiH ne može imati više ili manje od drugih naroda. To je formula koju želimo vidjeti u praksi i zato je važna promjena Izbornog zakona.

Je li u dogledno vrijeme predviđen bilateralni susret predstavnika Hrvatske i BiH, na bilo kojoj razini?

– Dogovarali smo sastanak Vlade RH i Vijeća ministara BiH, ali kako su svi ti susreti fizičke naravi nemogući, prolongirali smo ih za neko bolje vrijeme. Međutim, preko nekih stvari doista je teško prijeći, kao što je izjava ministrice Turković o ulozi Hrvatske u ratu, koju sam jako teško doživio. Mi ne možemo prijeći preko toga. Upravo je obrnuto. Da 1992. nije bilo Republike Hrvatske, pitam se kakva bi BiH bila. Hrvatska je prva priznala neovisnu i suverenu BiH, Hrvati su na referendumu glasovali za cjelovitu BiH, Hrvatska je prihvatila sve planove međunarodne zajednice koji su predlagani za BiH. Ja sam bio u Vladinu uredu za izbjeglice, imali smo oko milijun izbjeglica iz BiH, od kojih je 70 posto bilo Bošnjaka. Hrvatska je slala i omogućavala slanje humanitarne i svake druge pomoći BiH preko svog teritorija. Predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisali su 1995. godine Splitsku deklaraciju kojom je spriječena humanitarna katastrofa u Bihaću.

Hoće li na bilo kojoj razini biti službenih susreta sa Željkom Komšićem?

– Upravo je on uzurpirao poziciju koja pripada onome koga bira hrvatski narod i to i jest primjer kako ne treba biti, o čemu smo govorili prije. Ako je tročlano Predsjedništvo refleksija multietničke strukture BiH, onda to gospodin Komšić nije. I sad u Predsjedništvu BiH imamo predstavnika srpskog naroda i dva predstavnika bošnjačkog naroda. To nije u redu i želimo da se ta nepravda ispravi upravo promjenom Izbornog zakona, za što se glasno zalažemo i kao članica EU-a.

Ovaj gore na slici drži ruke ko Vučić.I ko Merkel.I Plenković.Prokletnici,ne znam šta im to znači.Neki znak.Nešto.Čim je stavio tako ruke beži od njega.
Dodik i Čović to ne rade.

Po teorijama zavere znak Iluminata.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/sda-odl ... /210228051