Hrvatska je pod Mađarskom bila 800 godina i vecinu tog vremena u bitno podređenom položaju. Ne razumijem kako netko može uopće pomisliti da smo mi njih asimilirali više nego oni nas. Kad pogledate prezimena vidi se mađarizacija ali samo za zadnjih 300-400 godina. To je dakle pola trajanja mađarizacije. Genetska istraživanja su preciznija i pokazuju da su Mađari preko 90% asimilirani. Mađari su jedni od najvećih asimilatora u svijetu.
Vojvođanski Mađari su praktički 100% asimilirani kroz 500 godina. Srbi su od Turaka bježali uz tokove velikih rijeka i skoro svi su završili u Ugarskoj. Većina njih je asimilirana u Mađare, manji dio su ostali Srbi ili asimilirani u Hrvate.
Germanizacija Slovenaca u Austriji je isto imala enormne razmjere ali to je za drugu temu.

Viktor Orban: Europsku pučku stranku je napokon anektirala europska ljevica


Stranka Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana napustila je grupaciju u Europskom parlamentu, Europsku pučku stranku, koja navodno predstavlja demokršćane i stranke desnog centra u Europskoj uniji. Orban i vrh EPP-a godinama su u sukobu, a sve je počelo suspenzijom Fidesza zbog kritiziranja Georgea Sorosa, multimilijardera i samoprozvanog filantropa, koji je jedan od najvećih donatora progresivističkih i lijevih politika u svijetu.

Viktor Orban objavio je pismo javnosti na stranicama mađarske Vlade, znakovitog naslova – Samizdat br. 6. Riječ je o ruskom neologizmu koji se dobiva spajanjem riječi sam (ja) i izdatelstvo (izdavaštvo), a kreirali su ga disidenti za vrijeme SSSR-a koji su sami i u tajnosti morali izdavati knjige, časopise, novine i bilo kakve informacije za antikomuniste. Taj je neologizam posebno bio popularan u zemljama Istočne Europe pod strahovladom Sovjeta, u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj, a najpoznatiji samizdat/esej objavio je češki disident Vaclac Havel pod naslovom “Moć nemoćnih“.

“Fidesz je napustio grupaciju Europske pučke stranke u Europskom parlamentu. Odbio je prihvatiti da se izmjenom statuta Grupe ograniče prava članova Europskog parlamenta – a time i prava mađarskih birača.

Dok se mi ovdje u Mađarskoj – i ostali čelnici u vlastitim zemljama – doslovno borimo za život i smrt protiv koronavirusa, EPP se prepustio igrama moći unutar balona birokrata u Bruxellesu. To je neprihvatljivo.

Naš izlazak iz Grupe također otvara novu perspektivu u europskoj politici. Široko je poznato da smo mi Mađari željeli vratiti EPP – koji se neprekidno povlači, odbacujući svoje političke vrijednosti, kao iz tonućeg broda – s bivše pozicije vodeće europske intelektualne i političke snage. Željeli smo je vratiti velikoj, snažnoj, demokratskoj formaciji desnice, koja bi mogla okupiti centrističke, konzervativne i tradicionalne kršćansko-demokratske stranke i njihove glasače u veliki zajednički politički dom.

Jučer je ova prilika izgubljena. Europsku pučku stranku je napokon anektirala europska ljevica. Po pitanju migracija, obiteljskih vrijednosti i nacionalne suverenosti – drugim riječima, po velikim pitanjima našeg vremena – više nema razlike između EPP-a i europske ljevice. Postoji dobar razlog da stranke s europske ljevice i njihovi čelnici pale vatre u znak proslave: proširili su svoj broj dodavanjem još jedne stranke.

Naš je zadatak jasan. Sada – bez EPP-a – moramo izgraditi europsko demokratsku desnicu koje nudi dom europskim građanima koji ne žele migrante, koji ne žele multikulturalizam, koji nisu sišli u LGBTQ ludilo, koji brane europske kršćanske tradicije, koji poštuju suverenitet naroda i koji svoje nacije vide ne kao dio svoje prošlosti, već kao dio svoje budućnosti.

Vrijeme za to je došlo. Živjela demokratska desnica! Fortes Fortuna adiuvat! (lat. Hrabrima pomaže sreća!)”, stoji u Orbanovom pismu.

Ja sam očekivao da bi mi Hrvati s obzirom na svoje nedavnu prošlost mogli biti lučonoše slobode i suverenizma ali ne...

Hrvatska je pod Mađarskom bila 800 godina i vecinu tog vremena u bitno podređenom položaju. Ne razumijem kako netko može uopće pomisliti da smo mi njih asimilirali više nego oni nas. Kad pogledate prezimena vidi se mađarizacija ali samo za zadnjih 300-400 godina. To je dakle pola trajanja mađarizacije. Genetska istraživanja su preciznija i pokazuju da su Mađari preko 90% asimilirani. Mađari su jedni od najvećih asimilatora u svijetu.
Vojvođanski Mađari su praktički 100% asimilirani kroz 500 godina. Srbi su od Turaka bježali uz tokove velikih rijeka i skoro svi su završili u Ugarskoj. Većina njih je asimilirana u Mađare, manji dio su ostali Srbi ili asimilirani u Hrvate.
Germanizacija Slovenaca u Austriji je isto imala enormne razmjere ali to je za drugu temu.

Bio sam par puta u Budimpešti. Fascinatan grad,sa pozitivnom energijom. Uzmem obično stan na dan i onda nehotice pogledam prezimena na interfonu kad imam šta vidjeti ; Dragovics,Petrovics,Markics,Yankovics...ima ih dosta mađarizovanih Srba i Hrvata.

Ma koji Hrvati, Hrvatsku je stvorilo 5% stanovništva, Tuđman je jedva dobio izbore 1990. i to je upitno da nije bilo otvorenog srpskog imperijalizma. Bar polovici Hrvata je bilo posve svejedno.

S malo suptilnijim taktom Juga bi još postojala.

The group's name derives from the erroneous claim that only three percent of American colonists were actively fighting in the field against British forces at any given time during the American Revolution.

Ima ih, osobito na jugu zemlje. Ali oni kojima su preci potpuno mađarizirani ne prilaze manjinskim udrugama Hrvata, eventualno kao znatiželjni gosti. Mislim da je to dosta tužno (za Mađarsku, ne za Hrvate).

Postoji neka vrsta Omerte među Mađarima, izlaženje iz njihovog identitetskog kruga uopće se ne gleda s odobravanjem. Nešto kao da si prešao na hinduizam u čisto katoličkom selu, ili još gore... Svako društvo ima prljavog veša.

A koliko ga Mađari imaju, najbolje svjedoči 14.7% nacionalno neizjašnjenih na posljednjem popisu. To su mahom samo kulturološki Mađari koji se radije uopće ne izjašnjavaju, kad već ne mogu biti nešto drugo osim Mađara. Bio bi zanimljiv popis kad bi postojala apsolutna sloboda po tom pitanju, Hrvata sigurno ne bi bilo 0,2%. Možda 20%... U nekim županijama, bez dvojbe.

To sam i ja primjetio. Gledao sam njihov popis. Ima dosta nacionalno i vjerski neizjašnjenih što mi je čudno u odnosu na zemlje okruženja. Kad prođem kroz Budimpeštu čujem uglavnom mađarski na ulici ,sem centra grada gdje ima turista. Pretapali su oni pored Slovenskih naroda sigurno i folksdojčere. Nekadašnja porno glumica Ilona Staler poznatija kao Ćićolina dolazi iz Mađarske,a njeno prezime ima germanski prizvuk. Kako god okreneš Mađarska je vjerski tolerantna što pokazuje popis te tako imaš desetak hrišćanskih frakcija koji žive u miru. Zato je pretapanje išlo odlično,jezik ih ujedinjuje.

Da li je KDNP napustio EPP ako nije znači da će otići u opoziciju

A koliko ga Mađari imaju, najbolje svjedoči 14.7% nacionalno neizjašnjenih na posljednjem popisu. To su mahom samo kulturološki Mađari koji se radije uopće ne izjašnjavaju

1980.

Ukupno: 10,709,463
Mađari: 10,638,974
99.3%

2001.

Ukupno: 10,198,315
Mađari: 9,416,045
92.3%

2016.

Ukupno: 9,803,837
Mađari: 9,632,774
98.3%

Roma people is estimated to be around 8.8%

In the 2001 census only 190 046 (2%) called themselves Roma, but experts and Roma organisations estimate that there are between 450,000 and 1,000,000 Roma living in Hungary. Since then, the size of the Roma population has increased rapidly.

Today every fifth or sixth newborn child belongs to the Roma minority.

Based on current demographic trends, a 2006 estimate by Central European Management Intelligence claims that the proportion of the Roma population will double by 2050, putting the percentage of its Roma community at around 14-15% of the country's population.

Nézőpont Poll: Most Neighboring Countries See Hungary in a Positive Light

Citizens of neighboring countries generally have a positive opinion of Hungary, according to a recent survey by Nézőpont Institute, conducted annually for a Central-European non-governmental organization, the Charta XXI Reconciliation Movement. The poll also showed that Hungarian respondents have a similarly positive opinion of other countries in Central Europe.

Six countries out of the total eight examined have a mainly positive perception of Hungary. On average, 63% of respondents in Poland, the Czech Republic, Slovakia, Slovenia, Croatia, Serbia, Romania and Bulgaria had a favorable view of Hungary. The most positive views were from Bulgaria (85%); the least were in Romania, where only 57% had a positive view of Hungary, while 39% had a negative view, the highest of any country surveyed.

Hungarians had the most positive opinions of Austria (73%), Croatia (68%), Slovakia (58%) and Slovenia (57%). In case of Romania and Serbia, positive and negative shared an almost similar percentage: 35% of Hungarian respondents saw Romania in a positive light, while 37% were negative; these figures were 32- and 29% respectively with regards to Serbia. Overall, Hungarians had the lowest opinions of Ukraine, where only 23% responded positively and 43% negatively.

Hungarian respondents saw bilateral ties with neighboring countries in a positive light, with the exception of Ukraine. They were especially satisfied with ties with Croatia (68%) and Austria (67%), while 38% of respondents were negative about the bilateral relationship with Ukraine.

Nézőpont added that positive views of Ukraine have dropped by 8 percentage points and the bilateral ties dropped 18 percentage points over the past year, noting Ukraine’s education law and recent attacks against members of Ukraine’s Hungarian community, particularly Tuesday’s Molotov cocktail attack against the headquarters of ethnic Hungarian cultural association KMKSZ in Uzhhorod (Ungvár), in western Ukraine’s Transcarpathia region, the second of its kind in a month.

Nézőpont has conducted a survey on the opinions of Hungarians on neighboring countries and their bilateral relations with them annually since 2016 for the Charta XXI Reconciliation Movement. This year’s poll was made on the basis of a telephone public opinion poll between 8 and 11 January 2018 in Hungary and between 18 January and 13 February in the eight Central European countries by asking 1000 respondents in each country.

IVAN MEŠTROVIĆ, PREDSJEDNIK NK OSIJEK
U NK Osijek do sada je iz inozemstva uneseno više od 300 milijuna kuna

Objavljeno 10. kolovoza, 2019.

Ne bih stao samo na stadionu, bilo bi dobro da se od Pampasa napravi sportsko-rekreacijski park

Poduzetnik Ivan Meštrović i njegov mađarski poslovni partner Lorinz Meszaros u veljači 2016. godine preuzeli su većinski vlasnički paket u NK-u Osijek. Od tada jedini slavonski prvoligaš praktično u organizacijskom i financijskom smislu od utopljenika postao je stabilan klub u koji su novi vlasnici do sada uložili više od 300 milijuna kuna.

Kruna tih ulaganja svakako je gradnja novog, suvremenog, potpuno natkrivenog stadiona i nogometnog kampa. Stadion na Pampasu trebao bi biti dovršen do kraja iduće godine. Meštrović živi na relacijama Osijek - Budimpešta, obiteljska kuća na Jadranu - Italija - Dubai - SAD, a s njim smo razgovarali o NK-u Osijek, njegovom mađarskom partneru i novcu koji NK Osijek dobiva od mađarske vlade, investicijama...

Uz NK Osijek, koji je vjerujemo prioritet, imate više poslova kojima se bavite. Što vas trenutačno okupira?

- Da, imam više poslova. Imam pred sobom i jedan vrlo zanimljiv projekt. Od ovoga ljeta postao sam vlasnik kultne Marina Sarda, u Porto Cervo, na Sardiniji. To je najstarija yacht charter kompanija u Italiji, sa svojim središtem u Porto Cervu, u najekskluzivnijem ljetovalištu na Mediteranu. Podizanje tog brenda koji je osobno osnovao Aga Khan 1964. godine, nešto je što me trenutačno najviše okupira, osim, naravno, nogometnih tema i Osijeka.

Zašto ste se odlučili preuzeti NK Osijek?

- Moj dolazak u NK Osijek uvjetovan je emocijama prije svega prema prijateljima koji su me pozvali da pomognem. Ta je pomoć inicijalno trebala biti samo financijska, ali sam procijenio da koliko god ta financijska injekcija bila obilna, kratko će trajati. I tu sam se ponovno na nagovor prijatelja angažirao, i kako to bude, malo-pomalo preuzelo me. Evo i sada, nakon više od tri godine pričamo o NK-u Osijek.

Osmijeh na licu

Kako je u čitavu priču ušao mađarski milijarder Lorinz Meszaros?

- Nije to bilo slučajno, Meszaros je moj izbor za partnera u ovom projektu. Nisam želio sam, ne bih rekao riskirati, nego napraviti polovičan posao. Ulazak u NK Osijek želio sam napraviti prije svega kroz organizacijski, marketinški i popularizacijski iskorak kluba, ali ta moja nastojanja nije mogla pratiti postojeća infrastruktura. Za infrastrukturni iskorak definitivno sam trebao partnera. Vagao sam između bliskoistočnih i europskih partnera. Činjenica je da je Lorenz Meszaros možda i najveći nogometni mecena u Mađarskoj, čovjek koji je napravio najljepši stadion i kamp te sportsku dvoranu u ovom dijelu svijeta. U razgovoru s njim o projektu u Osijeku vrlo brzo sam izazvao osmijeh na njegovom licu.

Čime ste ga pridobili?

- Važna je bila činjenica da smo sličnog mentaliteta, da je ovo Slavonija, a ne Dubrovnik, Istra ili Zagreb, da je on dijete seljačke sredine i zna što je život u ravnici... Jedan od njegovih poslova je i agrobiznis, a njegov rodni kraj također pati od demografskog nazadovanja. Nadalje kuhinje su nam slične, živjeli smo stoljećima u zajedničkoj državi... Mnogo je poveznica između nas i Mađara. Pa kada bi prosječan Mađar trebao u Hrvatskoj birati mjesto za život, u Osijeku bi se sigurno najbrže prilagodio. Dakle, presudna činjenica da Meszaros pristane na ovo partnerstvo bilo je to što je riječ o Osijeku, a u konačnici tu je i zbog mene i moga entuzijazma. Mi smo se znali od prije i znao je moje kapacitete i mogućnosti.

Lorinz Meszaros je kontroverzna osoba u Mađarskoj i zbog prijateljskih veza s premijerom Viktorom Orbánom kojega optužuju da mnoge poslove dodjeljuju upravo Meszarosovim kompanijama. Smeta li vam to kao vlasnicima NK Osijek?

- Imponira mi činjenica da je NK Osijek u jednom infrastrukturnom dijelu gradnje kampa i stadiona Pampas financiran sredstvima mađarske vlade. To nije slučajno, ali ću isto tako reći da to nije presedan, jer mađarska sportska politika nije ograničena samo na investicije unutar zemlje. Mađarska podupire brojne klubove u svome okruženju gdje žive pripadnici mađarske nacionalne manjine. Mislim da u našem slučaju to nije presudno. Sve ove povezanosti Slavonije, Baranje i Mađarske uz spomenuti višestoljetni suživot u zajedničkoj državi u vrijeme, neka mi nitko ne zamjeri, najvećeg prosperiteta ovih krajeva u njihovoj povijesti, vjerojatno je rezultirala time da nisam imao velikih poteškoća uvjeriti Meszarosa da je ovo što radimo u Osijeku ispravno i da u projekt idemo zajedno. S nekim od mojih arapskih prijatelja sigurno bi to bilo teže. Postavio bi pitanje - zašto ne Zagreb, Dubrovnik, ili Pula.

Dobro funkcionira dakle to hrvatsko-mađarsko partnerstvo u slučaju NK Osijek. Ima li ipak refleksija od prijepora između dvije zemlje u slučajevima Ina-MOL, ili recimo neizručenja Zsoltana Hernadija kojega Hrvatska traži?

- Treba reći najprije kako u posljednjih dvadesetak godina Hrvatska sa svojim susjedima ima loše, katastrofalne ili tragične odnose. Jedina država s kojom imamo kontinuitet dobrih odnosa je Mađarska. Iz Mađarske je Hrvatska u vrijeme Domovinskog rata dobila prvo pješačko naoružanje. Mađarska je tada otvorila granicu. Prvi zbjegovi iz Osijeka krenuli su u Mađarsku. Ta nas je zemlja nesebično pomagala. Mađarski premijer Orban jednom je prilikom rekao da je Mađarska tada gledala na Hrvatsku kao na zapad. Na našu žalost to se sada okrenulo i Mađarska je sada gospodarski znatno snažnija od Hrvatske. Ina-MOL je derivat jedne odluke tadašnje vlade koja je prodajom Ine krpala proračun. Da se ne zavaramo, MOL je i tada za Inu bio div. Ina predstavlja naslijeđe planske ekonomije i tu smo cijenu očito morali platiti, ali nešto kasnije od sličnih kompanija u ostalim socijalističkim državama. Slučaj Hernadija je iz domene pravosuđa i tu zapravo nemam što komentirati.

Samoodrživost kluba

Prije nešto više od tri godine postali ste većinski vlasnici NK Osijek vođeni, kako ste rekli, najviše emocijama. No, što je danas, jesu li motivi financijski i može li nogometni klub biti dobar biznis?

- Teško je primarno govoriti o nekom biznisu. Moja intencija je samoodrživost NK Osijek. Danas-sutra neće biti mene i mog mađarskog partnera, ali bit će tu klub, stadion, nogometni kamp, djeca željna nogometa... Nikad intencija nije bila biznis. Od samog početka, možda više moja nego Meszarosova vodilja, bila je samoodrživost. A ako govorimo o Meszarosovom angažmanu treba reći kako je on najbogatiji čovjek u Mađarskoj, milijarder, i u sferi njegovih interesa i brojki NK Osijek je hobi, a ne biznis. Dolazak u Osijek njegova je dobra volja, a sreća svih nas u Osijeku. Meni je jasno da su ljudima često motivi angažmana oko NK Osijek nejasni, i do mene su došle neke teorije poput pranja novca i slično. Pa oni koji to spominju i ne znaju što je pranje novca. Zar bi netko uložio 50 milijuna da bi izvukao 500 tisuća? Uostalom, koji su motivi da prosjaku date pet ili deset kuna, osim dobročinstva. Zlonamjernih je bilo i uvijek će ih biti. Ovdje je riječ o čistoj simpatiji prema ljudima u Osijeku i Slavoniji od strane Lorinza Meszarosa, pa i mađarskog premijera Viktora Orbána, koji podržava cijeli naš projekt. I sada sam siguran da Mađari mnogo više vole Hrvatsku, nego što Hrvati vole Mađarsku.

Koliko ste do sada uložili u NK Osijek i koliko će zapravo biti uloženo kada bude završena gradnja stadiona i kampa?

- Nogometni kamp i stadion investicija su udruge građana Škole nogometa NK Osijek u kojoj smo ja i moji srednjoškolski prijatelji, suradnici iz NK Osijeka. Dakle, da se vidi koje je tu povjerenje - nema ni jednog mađarskog državljanina. S druge strane imamo profesionalni klub NK Osijek koji ima godišnje troškove od osam do 9,5 milijuna eura, ali i stare dugove koje nitko ne spominje, a mi ih, kao posljedicu nesposobnih uprava i njihovog kriminala, redovito plaćamo. Svake godine milijune kuna. Kad zbrojimo ova tri segmenta, mogu reći kako je u Osijek u ove tri godine doneseno, naglašavam to doneseno, iz susjednih zemalja više od 300 milijuna kuna. No, pravi izdaci tek dolaze. Naš stadion će koštati 40, a vjerojatno i više milijuna eura. Napominjem još jedan paradoks, na sve donacije fondova strane vlade ili sponzora iz inozemstva našoj državi plaćamo PDV. Znači četvrtina troška za naš stadion ide državi, od koje mi nismo ništa dobili.

Kolike su donacije mađarske vlade?

- One se odobravaju na godišnjoj razini na temelju programa na koje mi apliciramo te godišnje dobivamo oko tri milijuna eura. Znači do sada smo dobili desetak milijuna eura.

A od toga je 2,5 milijuna eura otišlo u državni proračun...

- Tako je. I otići će četvrtina troškova za gradnju stadiona...

Od države, kažete, niste ništa dobili?

- Nismo ništa niti tražili, jer ne postoji okvir kroz koji bismo mogli dobiti neku potporu, za razliku od drugih europskih zemalja i posebice mađarske države, koja u regiji prednjači prema davanju potpora za razvijanje sportske infrastrukture.

Opstrukcije

Zašto ste kao lokaciju novog stadiona odabrali Pampas?

- Pampas smo najprije odabrali kao lokaciju za nogometni kamp, gdje bi bio i jedan mali stadion za tisuću gledatelja, s klupskim prostorijama i sedam nogometnih terena. Kada je o stadionu riječ, prvotna je ideja bila rekonstrukcija Gradskog vrta, zbog tradicije, imena, navika građana... No, kada smo razrađivali projekt rekonstrukcije Gradskog vrta, vidjeli smo mnogo problema i zaključili kako bi to bilo polurješenje. Napominjem, financije tu nisu bile bitne. Prelomio sam tada i odlučili smo se za gradnju novog stadiona. Kako smo već imali ovaj projekt nogometnog kampa Pampas, najprirodnije je bilo onda tamo graditi i stadion, odnosno na mjestu onog predviđenog malog stadiona graditi suvremeni stadion za oko 13 tisuća gledatelja. Bilo je to najracionalnije rješenje. Inzistirali smo da kamp bude u zoni gradskog prijevoza, a uz kamp prolazi tramvaj.

Kakav je bio odnos Grada prema vama i ovoj velikoj investiciji?

- Moram naglasiti i toliko zahvaliti "lokomotivi" provedbe zamisli o gradnji stadiona na Pampasu - gradonačelniku Ivici Vrkiću. S njim sam i danas redovito u kontaktu. Gradonačelnik je dio mog entuzijazma preuzeo na sebe i doista mu trebamo mnogo zahvaliti. Znao sam često reći kako je nevjerojatno da na lokalnoj razini imam najvećeg partnera u čovjeku treće životne dobi koji svojom energijom zasjeni ostale u provedbi ovih planova. Vrkićev angažman bio je presudan za to što danas na Pampasu već imamo obrise stadiona.

Je li bilo pokušaja opstrukcije plana gradnje novog stadiona?

- U Hrvatskoj opstrukcija postoji za sve što iskače iz mainstreama. Ali vjerujte, s obzirom na to da poslujem u osam zemalja, znam da nije drukčije ni drugdje. Recimo, morao sam osobno u osječkom gradskom vijeću braniti ideju gradnje novog stadiona i odgovarati na mnoga nesuvisla pitanja, pa čak i tvrdnje da se tu radi o uzurpaciji hrvatskog teritorija. Jednostavno sam morao biti spreman na kompromise, a moj kompromis je bio da odvojim vrijeme i odgovaram na pitanja koja su ispod razine mediokritetstva samo da bi se pokrenuo projekt.

Kako će se financirati gradnja stadiona i kampa?

- Uglavnom su to sponzorska sredstva iz inozemstva. Financijska konstrukcija je zatvorena, imamo financijski dinamički plan, izabrali smo glavnog izvođača radova. Sve predradnje, poput nasipanja terena i temeljenja već su obavljena...

Većinski vlasnici NK Osijek ste vi i Meszaros, a investitor u kamp i stadion je udruga Škola nogometa NK Osijek.

- Tako je, no iako je to formalno-pravno razdvojeno, ciljevi su identični, kao i misija i vizija. Možemo govoriti o jednom entitetu.

Moguće je da ćemo, vjerojatno na jesen, u NK Osijek dodati još nekoga u vlasničku strukturu na temelju potreba za sponzoriranjem kluba. Tako bismo honorirali naše vjerne velike sponzore i još snažnije ih vezali uz klub s ciljem još stabilnije dugoročne održivosti NK Osijek.
Za glavnog izvođača radova nedavno ste izabrali tvrtku Eurokamen. Na temelju kojih kriterija?

- Eurokamen je osječka tvrtka, članica grupacije u kojoj je i Opeka. Ima vlastite resurse, nekoliko stotina zaposlenih, sve potrebne reference... Imali smo s njom suradnju na izvođenju dosadašnjih poslova na gradnji stadiona koji su izvedeni iznad svih standarda. Možemo biti zadovoljni što će u Osijeku graditi stadion NK-u Osijek osječka tvrtka. Nepojmljivo je da se sve financira iz druge države, a da nam ti partneri toliko vjeruju i cijene naše mišljenje ne uvjetujući izvođača radova. Mađarski partneri imaju veliko povjerenje u mene i sve suradnike u klubu i za mene je to veliko priznanje te dokaz prijateljstva.

Kada će biti završena gradnja stadiona? Hoće li stadion biti u funkciji do idućeg ljeta?

- Moram podsjetiti da je naziv projekta Pampas 2020. Moja je želja bila da se utakmice pretkola Lige prvaka igraju na novom stadionu. No, jedno su želje, a drugo mogućnosti. Znači dva su preduvjeta za to. Najprije bi NK Osijek trebao izboriti pretkolo Lige prvaka, a drugi preduvjet je da novi stadion bude dovršen u lipnju iduće godine. Kada bih morao birati između ova dva uvjeta, uvijek bih izabrao, kao i svi naši navijači, to da Osijek igra pretkolo europske Lige prvaka u Gradskom vrtu, a da se na jesen preselimo na Pampas. Stadion će biti dovršen do kraja 2020. godine. Svibanj nam je "ukrao" 26 radnih dana zbog nenormalnih oborina. Radovi na stadionu ne prestaju, izvode se čitavo vrijeme izvan gradilišta, a dobar dio konstrukcije izrađuje se od prefabriciranih elemenata.

Hoće li u konačnici stadion biti samoodrživ, što vam je bila želja?

- Bit će to teško postići, premda smo nastojali komercijalizirati mnoge sadržaje stadiona. Bit će to jedini potpuno natkriveni stadion u Hrvatskoj, s elementima gotovo luksuza za naše prilike. Imat će restorane, ugostiteljske sadržaje, pa i tu famoznu saunu i jaccuzi. Danas nema novog stadiona koji nema wellness i ove sadržaje. Ideja je bila da kada saunu i jaccuzi ne koriste igrači, da oni budu dostupni javnosti. Mi smo s tom saunom i jaccuzijem dobili medijski prostor u Hrvatskoj, a priču su o tome da će se u Osijeku utakmice moći gledati iz jaccuzija objavljivali i strani mediji, govoreći o revolucionarnom osječkom stadionu. Takvu medijsku pozornost Osijek dugo nije dobio. A nije to ništa revolucionarno. Allianz arena, recimo, ima hotelske sobe s pogledom na nogometni teren, a veliki stadioni za američki nogomet na Floridi imaju bazene.

U svakom slučaju Pampas će ubrzo dobiti potpuno novi izgled. Kako vi to vidite? Hoće li velike investicije možda izgurati hipodrom, o čemu se u Zagrebu upravo lome koplja?

- Da se mene pita, ne bih stao samo na stadionu. Bilo bi dobro, ako postoje interesi, sredstva i konsenzus gradske vlasti, investitora i građana, da se od Pampasa napravi sportsko-rekreacijski park. Novi investitor će, koliko mi je poznato, na tom prostoru graditi teniski kamp, koji je sada u fazi projektiranja. Imat ćemo tamo stadion, nogometni i teniski kamp, ali i neuređenu obalu Drave. Zašto ju ne urediti, zajedno sa šetnicom i možda nekim novim sadržajima? U Zagrebu se o hipodromu govori kroz negativnu prizmu, a kod nas to ne mora biti tako, jer se s Konjičkim klubom treba razgovarati i čuti njihove ambicije i planove. Stadion će u svakom slučaju kao generator vući na Pampasu razne ideje.

Doživotna vjernost

Prije dvije godine pokrenuli ste projekt Pokrenimo grad. Jeste li zadovoljni njegovim učincima?

- I svojim suradnicima često govorim da ako očekuju nečije priznanje za nešto što čine, u startu će izgubiti. U krizi društva koja je nastupila u cijeloj tranzicijskoj Europi, a u Hrvatskoj je još izraženija, jer smo emotivni, nisam u taj projekt krenuo kako bih popularizirao sebe, nego zbog toga što ne prepoznajemo neke vrijednosti. Nije to problem samo u Osijeku. Pa pogledajte Rijeku, klub osvoji kup i titulu prvaka Hrvatske i onda ima problem popuniti gledateljima jednu malu Rujevicu. Ljudi ne žele izići iz svog komfora, otići na stadion ako on nije natkriven, jer u svom domu ima pretplatnički paket na pet europskih liga. Projekt Pokrenimo grad je zaživio, ali napori koji su upotrijebljeni da bi uspio bili su izuzetni. Da su, recimo, upotrijebljeni u Grčkoj, ili Italiji, efekti bi bili daleko veći. Ipak zadovoljan sam. Imamo navijače koji po kiši ili snijegu na tribini prate svoj klub. Zadovoljan sam kad vidim brojne roditelje koji na stadion dovode djecu. Imamo akcije po dječjim vrtićima, šminkamo djecu bojama kluba. Čovjek mora biti zadovoljan kada na igralištima u gradu vidi mnoštvo djece u dresovima NK Osijek, a ne u dresovima s natpisima Ronaldo ili Messi. Toga nije bilo prije četiri godine. U NK-u Osijek danas prodajemo sportske opreme neusporedivo više nego prije. Dakle, projekt Pokrenimo grad je uspio. S novim stadionom očekujemo novi zamah i vjerojatno novu krilaticu, jer grad smo pokrenuli.

Do kada se osobno vidite u NK-u Osijek?

- U NK-u Osijek vidim se vjerojatno doživotno, ali ne na današnjoj funkciji. Moja prva stepenica ispunjenja planova bit će otvaranje novog stadiona i nogometnog kampa Pampas. Nakon toga vidjet ću što dalje. Izvršno vođenje kluba traži kontinuiranu nazočnost, a takav luksuz nemam. Nisam siguran da ću biti prvi čovjek kluba nakon što završim sve infrastrukturne projekte koji su od vitalne važnosti za klub i da se poslije fokusirano bavim rezultatskim iskoracima kluba. Opcije su još otvorene, a vlasnički sam svakako tu.

I sada sam siguran da Mađari mnogo više vole Hrvatsku, nego što Hrvati vole Mađarsku.