nije baš striktno tema, ali je big deal.

Ryanair dolazi u Zagreb i radi od njega novu bazu, dakle očekuje se puno novih direktnih konekcija, sutra je press konferencija. i za Zadar pripremaju iznenađenja.

POSLOVNO PREUZIMANJE DESETLJEĆA U HRVATSKOJ: FORTENOVA PRODALA LEDO ZA 615 MIL. EURA

Prodaja nekadašnje ‘Ledo Grupe‘ tako je postala financijski najjači posao u Hrvatskoj u posljednjih četrnaestak godina

Fortenova grupa d.d. i Nomad Foods Limited potpisali su kupoprodajni ugovor za Poslovnu grupu zamrznute hrane, koja se sastoji od društava Ledo plus d.o.o., Ledo Čitluk i Frikom d.o.o. te nekoliko manjih povezanih društava, priopćili su u ponedjeljak iz Fortenove.

Vrijednost transakcije iznosi 615 milijuna eura, na bazi bez gotovine i bez dugova, a njezino je zaključenje planirano za treće tromjesečje 2021. godine. Po zaključenju, Nomad Foods će postati vlasnikom Poslovne grupe zamrznute hrane, koja obuhvaća vodeći europski portfelj kultnih lokalnih brandova zamrznute hrane sa snažnom prepoznatljivošću među potrošačima u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i nekoliko drugih zemalja jugoistočne Europe. S tradicijom duljom od pola stoljeća, Poslovna grupa zamrznute hrane najveći je proizvođač i distributer sladoleda i zamrznute hrane na tržištima na kojima posluje.

- Ovo je transformacijska transakcija za Fortenova grupu, a sva će se sredstva iskoristiti za smanjenje zaduženosti Grupe i stvaranje Fortenova grupe koja je, nakon mnogo godina, financijski jaka i sposobna punom snagom investirati u sve svoje djelatnosti - rekao je James Pearson, glavni financijski direktor Fortenova grupe.

- Naša Poslovna grupa zamrznute hrane tržišni je lider u regiji u kojoj poslujemo i drago mi je da smo u ovom procesu prodaje ostvarili svoj glavni cilj. Cilj je, uz postizanje maksimalne vrijednosti, prije svega bio zaključiti ovu transakciju sa strateškim partnerom koji će dati maksimalan doprinos daljnjem razvoju Poslovne grupe zamrznute hrane te prepoznati punu vrijednost i potencijal ove djelatnosti i njezinih ljudi - poručio je u priopćenju Fabris Peruško, glavni izvršni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe.

- Zaključenjem ove transakcije ispunit ćemo ključni preduvjet za optimizaciju kapitalne strukture, što će nam omogućiti da snažno investiramo u svoje biznise i potičemo njihov budući rast. Jako sam zahvalan svim ljudima u Poslovnoj grupi zamrznute hrane i Fortenova grupi koji su proteklih šest mjeseci naporno radili kako bi ovo omogućili. Znajući da će naša zamrznuta hrana biti u vrlo dobrim rukama, veselimo se suradnji s Nomad Foodsom kao važnim budućim poslovnim partnerom u ovoj regiji - zaključio je Peruško.

Dovršenje transakcije ovisi o regulatornim odobrenjima na mjerodavnim tržištima te odobrenju dioničara Fortenova grupe. Upravni odbor Fortenova grupe, koji uključuje predstavnike najvećih dioničara, jednoglasno je podržao potpisivanje kupoprodajnog ugovora s Nomad Foods.

Inače, kompanija Nomad Foods, sa sjedištem na Britanskim Djevičanskim Otocima, najveći je europski i treći najveći globalni igrač na tržištu smrznute hrane. Ono što je zanimljivo kod te tvrtke jest što u svom portfelju uopće nema sladoled, pa bi akvizicijom Leda osim preuzimanja dominantne uloge na tržištu zemalja bivše Jugoslavije, dobila i vrlo kvalitetan proizvod koji bi mogla monetizirati kroz svoje već ustanovljene logističke lance u sedam velikih europskih država gdje drži lidersku poziciju u segmentu smrznute hrane.

Prodaja nekadašnje “Ledo Grupe” tako je postala financijski najjači posao u Hrvatskoj u posljednjih četrnaestak godina, još od državnih javnih ponuda dionica Ine i Hrvatskog telekoma 2007. godine, te znatno vrednija transakcija od 505 milijuna eura teške prodaje Adrisova duhanskog biznisa BAT-u 2015. godine.

https://novac.zabranjeni.hr/novac/aktualn ... a-15061644

Ryanair napokon dolazi u Zagreb! Pokreće čak 12 linija, na presici otkrili gdje će letjeti
Ryanair će bazirati četiri zrakoplova u Hrvatskoj, a tvrde da ulažu 200 milijuna dolara u zagrebačku bazu



Irski niskotarifni avioprijevoznik Ryanair danas je na virtualnoj tiskovnoj konferenciji objavio novosti o letovima te kompanije za Hrvatsku, a svakako najvažnija vijest je dolazak Ryanaira u zagrebačku zračnu luku Franjo Tuđman.

Kako je objavljeno, iz Zagreba će polijetati zrakoplovi na čak 12 linija prema osam država. Tako će hrvatska metropola od srpnja biti povezana s Bruxellesu i Milanom, a od rujna s Parizom, Dortmundom, Frankfurtom, Karlsruheom, Memmingenom, Rimom, Podgoricom, Oslom, Goteborgom i Londonom.

Ryanair će bazirati četiri zrakoplova u Hrvatskoj, a tvrde da ulažu 200 milijuna dolara u zagrebačku bazu. Promet unutar Hrvatske zasad ne planiraju.

- Uzbuđeni smo što dovodimo niskotarifnog prijevoznika u Zagreb nakon mnogo godina, rekao je izvršni direktor Ryanaira Eddie Wilson.

- Ponosni smo na dolazak Ryanaira u Zagreb. Naši će putnici imati veliki izbor novih linija po prihvatljivim cijenama, a uz to potičemo razvoj turizma u Hrvatskoj, osobito u Zagrebu, rekao je predsjednik Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb Huseyin Bahadır Bedir, prenosi Croatian Aviation.

Ryanair će prometovati sa novog putničkog terminala u Zagrebu, a iz hrvatske metropole će prvo prometovati Ryanairova sestrinska kompanija Lauda.

Na presici je izražena i nada da će Ryanair od ljeta 2022. uvesti još linija prema Zagrebu.

- Usred smo pandemije, no nema sumnje da će nova zagrebačka baza rasti. Dovesti ćemo tisuće novih putnika u Zagreb i potaknuti lokalno zapošljavanje, rekao je Wilson.

Irska kompanija u floti ima više od 430 zrakoplova tipa B737-800, kapaciteta 189 sjedala. Prosječna starost zrakoplova Ryanaira iznosi svega 8 godina.

Ryanair prometuje prema Hrvatskoj od 2006. godine. Do lipnja 2019. godine kompanija je prevezela 4 milijuna putnika iz i prema Hrvatskoj.

Ryanair je i prethodnih godina bio zainteresiran za uspostavu redovnih linija prema Zagrebu, no dogovor nije postignut, piše Croatian Aviation. Ipak, s novim dodatkom poticajnog programa Ryanair je zaključio pregovore sa zagrebačkom zračnom lukom i Hrvatskom turističkom zajednicom.



https://www.zabranjeni.hr/vijesti/hrvatsk ... i-15061890

Nakon Ryanaira, u Zagreb stiže i niskotarifni Wizz Air?
Ryanair već idućeg ljeta planira imati čak 40 avionskih linija iz Zagreba

Otvaranje baze Ryanaira, najvećeg europskog niskobudžetnog avioprijevoznika, na Zračnu luku “Franjo Tuđman” i uvođenje za početak 12 linija prema europskim destinacijama, dovest će do velikih promjena na domaćem aviotržištu. Zrakoplovni stručnjaci pritom kao dobru stranu dolaska Ryanaira u Zagreb vide jeftine karte i veliko povećanje broja putnika, a s druge strane upozoravaju na tešku situaciju Croatia Airlinesa koja će se još više pogoršati s dolaskom niskobudžetnog konkurenta.

Naši sugovornici otkrivaju da bi uskoro Zagreb mogao dobiti još jednog velikog niskotarifnog avioprijevoznika i velikog konkurenta Ryanaira. Radi se o Wizz Airu, koji je prije letio u Zagreb, a s kojim sad navodno ponovno pregovaraju na “Tuđmanu”. Stvorit će nove putnike Vlasnik specijaliziranog avioportala zamaaero.hr.

Alen Šćuric tako smatra da će od najavljenih 600.000 putnika koje Ryanair planira prevesti na svojih 12 linija za Zagreb samo 100-tinjak tisuća biti preoteto od CA i drugih aviokompanija koje već slijeću na zagrebački aerodrom, a da će stvoriti novih 500.000 putnika. On navodi da će ti novi putnici biti oni koji će sad letjeti prvi put ili će više letjeti, poput dijaspore koja je dosad dolazila u Hrvatsku tri puta godišnje, a sad će to biti možda deset puta. Tu su još, dodaje, autobusni putnici i oni koji putuju automobilima i na kraju to će biti putnici Ryanaira iz njegovih drugih zračnih luka.

No Šćuric ističe i da većina linija koje je irski avioprijevoznik najavio iz Zagreba konkurira CA. A to su London, Beauvais, Bruxelles, Frankfurt, München, Rim, Milano i Oslo. I radi se o sekundarnim aerodromima u tim gradovima ili njihovoj blizini.
– Pišu se loša vremena za Croatiju, a evidentno Ryanair napada i na Croatiju kao eksponenta Lufthansa grupe s obzirom na to da se zadnje četiri godine koncentrirao na napad na Lufthansu – upozorava Šćuric i dodaje da nije jasno zašto Ryanair iz Zagreba nije otvorio Dublin, Manchester, Berlin, Prag i Sofiju s obzirom na to da ti gradovi imaju ogroman potencijal. Šćuric kaže da Međunarodna zračna luka Zagreb, koja je koncesionar na “Franji Tuđmanu”, pregovara vrlo intenzivno i s Wizz Airom pa stoga postoji dosta velika šansa da i mađarski niskobudžetni avioprijevoznik do ljeta dođe u Zagreb. A to bi onda, ističe Šćuric. značilo rat između dva najveća konkurenta, rat koji je donio toliko benefita u Bukureštu, Sofiji, Varšavi, Pragu, Beču..., a i u regiji, u Nišu i Podgorici. I Gojko Mavrinac, vlasnik avioportala croatianaviation.com, smatra da će najveću korist od dolaska Ryanaira imati putnici, u prvom redu zagrebački, a koji su dosad izbjegavali ZL Zagreb jer nisu imali opciju putovanja niskotarifnim avioprijevoznikom pa su zato putovali iz Beča, Budimpešte, Venecije...

Osim putnika, Mavrinac smatra da će profitirati i zagrebački aerodrom koji će s Ryanairom doživjeti nagli rast broja putnika, osobito kad se smiri globalna pandemija, a to potvrđuje i inicijativa Ryanaira koji već idućeg ljeta planira imati čak 40 linija iz Zagreba! Balans klasičnih i jeftinih – Zagreb već ima niz poznatih europskih kompanija, tzv. legacy prijevoznika, pa će omjer niskotarifnih i “klasičnih” linija iz Zagreba biti u jednom lijepom balansu. Dodatno, dva bazirana zrakoplova od rujna generirat će i određeno zapošljavanje, potaknuti citybreak turizam u gradu, a potencijalno će privući i druge niskotarifne kompanije da dođu i bore se s Ryanairom u Zagrebu, što bi za zagrebačke putnike bilo odlično jer bi se takve dvije kompanije međusobno borile cjenovnom politikom za svakog putnika – objašnjava Mavrinac, koji također ima informaciju da je Wizz Air u pregovorima sa zagrebačkom zračnom lukom. On smatra da će Ryanair uzeti ogroman postotak putnika CA i time će mu zadati još jedan velik udarac.

– CA bi na ovo bi morao reagirati promptno, no činjenica je da on ne može ući u jednu takvu borbu s velikim Ryanairom. Ryanair je ušao u glavnu bazu CA u kojoj planira širiti svoje poslovanje, CA se nalazi u jednoj nezahvalnoj i poprilično bezizlaznoj situaciji, nadam se da su u Buzinu sjeli još jučer za stol i pokušavaju iznaći rješenje – upozorava Mavrinac. Poticaje Hrvatske turističke zajednice dobiva Ryanair, ali i Croatia Airlines Hrvatska turistička zajednica potiče aviokompanije da lete za Hrvatsku.

Alen Šćuric ističe da su Ryanair u Zagreb privukli veliki popusti na aerodromske takse, a ne poticaji. U HTZ-u kažu da su u siječnju odabrali strateške partnere za provedbu promotivnih kampanja na inozemnim tržištima. Za 2021. odobreno je 15 milijuna kuna za suradnju s ukupno 43 partnera, od čega su 32 turoperatora i agencije, a 11 prijevoznika. Neki od njih su Croatia Airlines, easyJet, LOT, Eurowings, Condor, Ryanair. No, u HTZ-u kažu i da pojedinačne iznose o suradnji ne mogu objaviti jer su u tijeku dogovori o zajedničkim aktivnostima sa svim odabranim partnerima za budžet u 2022. Tako smo ostali bez odgovora je li Ryanair dobio ili ne poticaje i za letove iz Zagreba kao što ih dobiva, primjerice, za letove iz Zadra.

https://www.vecernji.hr/vijesti/nakon-r ... ir-1480875

Potencijalno će proizvoditi vodik, a u Sisku planiraju biorafineriju




Transformacija energetskog sektora, a istovremeno i čitavog društva, prema zelenim tehnologijama i nultoj emisiji CO2 je nezaustavljivi trend kojeg nije bitno poremetila niti korona kriza.
Štoviše, zbog manje potražnje za nekim tradicionalnim energentima, ponajprije naftom i ugljenom, su njihove burzovne cijene došle na svoje rekordno niske granice, a na samom početku korona krize na proljeće prošle godine smo bili svjedoci i bizarnim događanjima da su prodavači nafte plaćali kupcima da preuzmu naftu iz njihovih tankera jer s njom nemaju što i kamo.
Već čitavo desetljeće je svima u energetskom sektoru, a koji je jedan od temelja globalnog gospodarstva, jasno da je nafta energent čije vrijeme prolazi, no isto je tako činjenica da će se ona, u većem ili manjem obimu, koristiti još godinama, možda i desetljećima.

Slijedi svjetske trendove

Nedavno je menadžer jednog od najvećih svjetskih trgovaca naftom, multinacionalnog Vitola, istaknuo da je zanimljivo da se i dalje ulažu vrlo velika sredstva, mjereno u desecima i stotinama milijardi dolara, u naftni biznis, od novih istraživanja i tehnologija do naftovoda, tankera itd.
S druge strane, ističe, zelena energija će biti još dosta vremena rezervirana za bogatiji dio svijeta, a i sama proizvodnja opreme i sredstava za obnovljive izvore energije (OIE) će trebati energiju – naftu i/ili plin. No neosporivo je da je zelena tranzicija započela.
O koliko velikom igraču se radi govore i brojke da su u protekloj poslovnoj godini “prodali” 7000 tankera nafte, a oko 250 tankera s njihovom naftom je u svakom trenutku na moru. Prihod od 225 milijardi dolara te 387 milijuna tona isporučene nafte je orijentir što oni predstavljaju u energetici danas.

300
milijuna eura vrijedna je investicija projekta Biorafinerije u Sisku

Iako je INA u globalnim okvirima manji igrač, u hrvatskim mjerilima ona je značajna, čak stožerna tvrtka koja utvrđuje smjerove u kojima će se energetika na ovim prostorima razvijati.
INA je dio veće MOL Grupe koja se u svojoj nedavno ažuriranoj strategiji zalaže za snažniju transformaciju poslovanja. Iz Ine tako poručuju da će i u budućnosti zadržati svoj integrirani model proizvodnje, prerade i prodaje nafte i plina, ali isto tako već sada pokušava što više diverzificirati svoje poslovanje.
Lani su pokrenuli veliku kampanju za promociju vodika kao goriva za vozila u cestovnom, željezničkom i vodenom prometu. Vodik je ekološki prihvatljiv energent, a njegova proizvodnja može biti tržišno održiva. Upotreba vodika kao pogonskog goriva može značajno doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova koji se stvaraju prije svega u transportu, kao i poboljšanju kvalitete zraka i smanjenju buke, osobito u urbanim sredinama.
INA već sad proizvodi sivi vodik, a aktivno razmatra i potencijale proizvodnje zelenog vodika. Nedavno je ova tvrtka potpisala i Sporazum o suradnji s Gradom Zagrebom na projektu uvođenja vodika u gradski promet.
Projekt će biti u potpunosti financiran europskim novcem, a odnosi se na detaljne analize postojećeg stanja te sveobuhvatne pripreme za uvođenje autobusa na vodik u javni gradski prijevoz, zajedno sa svom potrebnom pratećom infrastrukturom – punionice i spremišta za vodik, prateća oprema, dobava vodika, razrada sveobuhvatnog poslovnog modela, itd.

Vodik postaje komercijalan

Iako se o električnoj energiji kao pogonskoj snazi e-automobila dugo razmišljalo, i još uvijek je ona u fokusu, kao o najočitijoj opciji, već danas je jasno da elektroenergetska infrastruktura u većini zemalja ne može podnijeti broj vozila koji prelazi simbolične brojke.
Po pitanju većih prometnih aparata, poput kamiona i autobusa, zrakoplova te brodova se ovog trenutka o elektrifikaciji zapravo niti ozbiljno ne razmišlja. Iako bi s razvojem tehnologije, kroz nekoliko godina ili desetljeća, električna energija mogla prevladati, trenutno se, uz plin kao moguće prijelazno rješenje, sve više radi na tehnologiji korištenja vodika (H2) kao zelenog energenta budućnosti.
Vodik je u zapadnim državama Europske unije već postao komercijalna realnost te postoji, iako još relativno skroman, vozni park serijski proizvedenih automobila i drugih vozila u svim kategorijama.

1000
potencijalnih radnih mjesta kreiralo bi se realizacijom projekta u Sisku

“Europa je svjetski lider u obnovljivim izvorima energije, a što je dijelom zbog ekološke svijesti, no možda i više zbog svoje energetske ovisnosti. Zbog toga EU direktive traže što veće udjele obnovljivih izvora energije u sve kraćim rokovima.
Vodik je prepoznat kao jedan od najvećih potencijala na tom putu jer Europa ima snažnu industriju koja može taj vodik proizvesti, a i dobru infrastrukturu za njegovo korištenje”, kazao je Bart Biebuyck, izvršni direktor Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik EU (FCH JU) na konferenciji o vodiku u Zagrebu.
Dodao je da je ovo javno-privatno partnerstvo, koje čini EU, 150 privatnih tvrtki i 72 znanstvene institucije iz EU, prema pretkoronskim podacima, do sada uložilo 915 milijuna eura javnog novca u 246 projekata.

Bioetanol druge generacije

“Plan je da do 2050. u EU bude 24 posto obnovljive energije na tehnologiji vodika. To je velika prilika koja će generirati 820 milijardi eura te zaposliti 5,4 milijuna ljudi. Stvar je još u začetku i pitanje je koje zemlje članice će bolje iskoristiti ovu priliku. Trenutno EU ima barem tri godine prednosti u razvoju H2 tehnologije pred Kinom i SAD-om, ali će se ta prednost brzo topiti”, kazao je Biebuyck.
I dok je vodik svojevrsni sveti gral energetike za čijom masovnom primjenom će trebati još pričekati, biogoriva su realnost koja se razvija već barem 20-ak godina. I u tom segmentu je vidljiva Inina diverzifikacija koja, s jedne strane ulaže četiri milijarde kuna u modernizaciju Rafinerije nafte u Rijeci i koja bi trebala biti završena do 2023., a s druge strane, nakon definitivnog odustajanja od tradicionalne prerade nafte u Rafineriji nafte Sisak, na toj lokaciji postoje ozbiljni planovi za biorafineriju.
Kako ističu u samoj Ini, u Sisku kompanija planira razviti održive alternative koje uključuju proizvodnju bitumena, logistički centar, te solarnu elektranu i rafineriju bio-komponenti koje se svojim elementima uklapaju u Europski zeleni plan i globalne težnje ka niskougljičnom društvu.
Projekt Biorafinerije bi Ini omogućio proizvodnju druge generacije biogoriva iz biomase, uz proizvodnju zelene energije. Iz Ine pojašnjavaju da se u Sisku radi o investiciji od oko 300 milijuna eura samo u projekt Biorafinerije.
Projekt potencijalno donosi i radna mjesta u biotehnološkom sektoru kroz rad u samom postrojenju, ali indirektno u sektoru poljoprivrede, kroz lanac proizvodnje i dobave biomase i miskantusa – energetske biljke za koju su provedena istraživanja pokazala da je dobra sirovina za proizvodnju bioetanola druge generacije.
Bioetanol kao gorivo ima značajne prednosti u usporedbi s fosilnim gorivima, a jedna od najvećih je to što smanjuje količinu stakleničkih plinova. S obzirom na to da je dobiven iz poljoprivrednih proizvoda smatra se obnovljivim izvorom energije. Za potrebe uspostave lanca opskrbe sirovinom ulaganja u poljoprivredi su procijenjena na 50 milijuna eura.
Za to je planirano korištenje sredstava fondova Europske unije za ruralni razvoj, primarno za aktivnosti vezane uz uspostavu nasada miskantusa, što uključuje i aktivaciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta. Prema projekcijama, ovim projektom kreiralo bi se u samom Sisku i okolici više od 500 novih izravnih te dodatnih 500 povezanih radnih mjesta.

https://www.poslovni.hr/hrvatska/potenc ... ju-4280095

INA je završila najveću seizmiku podzemlja Drave u povijesti
Odlični potencijali istražnih aktivnosti u zemlji ali i u inozemstvu - rezerve u Egiptu mogle bi se udvostručiti



Naftna kompanija INA je u sklopu istražnih radova za otkrivanje ugljikovodika ožujku na istražnom prostoru Drava-3 završila najveće seizmičko snimanje podzemlja ikad u Hrvatskoj, doznajemo u kompaniji. Taj istražni prostor nalazi se u blizini postojećih eksploatacijskih polja nafte i plina u Slavoniji, a riječ je o dva poligona – Crnac zapad i Virovitica jug, ukupne površine 600 km2. Seizmičke aktivnosti na prvom poligonu Crnac zapad koji se prostire na 400 km2 površine i nalazi uz eksploatacijska polja Kučanci-Kapelna, Crnac i Bokšić-Klokočevci, su trajale od rujna do prosinca prošle godine, a aktivnosti na području poligona Virovitica jug koji se prostire na 200 km2 od prosinca do ožujka 2021.

Specifičnost ovog projekta je što se snimanje provodilo najmodernijim metodama koje uključuju korištenje bežične opreme a mjerenja su projektirana tako da omoguće visoku rezoluciju snimljenih podataka, a time i bolju iluminaciju podzemnih geoloških struktura. Upravo uz pomoć visoko kvalitetnog snimanja 3D seizmičkih podataka, njihovom obradom te interpretacijom u stručnim timovima Inine Geologije i geofizike, u narednom razdoblju očekuje se izdvajanje novih prospekata i lokacija za daljnje aktivnosti istražnog bušenja, kažu u INA-i.

Aktivnosti na sjeveru Hrvatske

To nije sve. Na istražnom spostoru Sjeverozapadna Hrvatska 1, INA u ovoj godini namjerava napraviti 3D seizmiku te započeti izradu geoloških i geofizičkih studija, doznajemo iz kompanije. Istražna prava za istražno područje DR-03 te za SZH-01 i Dinaridi-14, INA je dobila lani u ožujku nakon što je s Vladom potpisala tri Ugovora o istraživanju i podjeli proizvodnje na kopnu. S tri nova istražna područja, te uz istražno područje DR-02 koje je Ini dodijeljeno 2016., kompanija je povećala svoj ukupni istražni prostor u državi, te on sada iznosi gotovo 8.400 km2.

Aktivnosti ima i na istražnom području Dinaridi-14, a trenutno je u tijeku prva faza istražnog razdoblja. U okviru ove faze provodi se sistematizacija i analiza postojećih i novih podataka te je u tijeku izrada specijalističkih geoloških studija. Do kraja prve faze istražnog razdoblja, na ovom prostoru INA će provoditi snimanja magnetotelurskim mjerenjem (MT), koje omogućuje prikupljanje podataka o podzemnim strukturama u velikim dubinama. Snimljeni MT podatci će se potom obraditi i bit će provedena njihova geološko-geofizička interpretacija nakon čega slijedi odluka o daljnjim radovima na ovom neistraženom istražnom području. Valja znati da su Dinaridi slabo istraženo područje i potencijale ovog područja tek treba utvrditi.

Sjeverni Jadran još ima potencijala

Što se tiče aktivnosti na moru, INA je prošle godine izradila bušotinu Irena-2 kroz operativnu kompaniju ED-INA koju INA ima s tvrtkom Edison. Potvrđen je potencijal glavnog plinskog ležišta. Za ovaj posao angažiran je Crosco s bušaćom platformom Labin koja dugo nije bila u pogonu. "U ovoj godini INA planira izraditi dvije razradne bušotine na poljima Ika i Marica, koje bi se u proizvodnju spojile s postojećih proizvodnih platformi što ubrzava privođenje proizvodnji. Izgradnjom novih platformi na postojećim koncesijama INA želi produžiti životni vijek proizvodnje domaćeg plina s Jadrana. U narednim godinama razmatra se je još nekoliko razradnih bušotina za koje će biti potrebno izgraditi proizvodne platforme. Nadamo se da će cijena plina opravdati njihovu ekonomičnost", kažu na naš upit u INA-i.

Akvizicija u Egiptu

Kada su u pitanju Istraživanje i proizvodnja INA-e u inozemstvu, ključno inozemno tržište za INA-u nakon gubitka koncesija u Siriji 2012. zbog više sile, je Egipat, gdje je kompanija prisutna već 30 godina (od 1989.). Svoje aktivnosti INA provodi na području Zapadne pustinje i to kao samostalni operator sa 100 % udjela na koncesiji East Yidma te kao partner na tri koncesije – North Bahariya, Ras Qattara i West Abu Gharadig. Nedavno je INA postala partner na novoj, ujedno petoj istražnoj koncesiji u ovoj zemlji. Riječ je o koncesiji East Damanhur (Blok 10) smještenoj na kopnenom dijelu delte Nila. Operator na koncesijskom području je kompanija Wintershall DEA s kojim je INA sklopila ugovor o kupoprodaji.

INA je u ovu koncesiju ušla kao partner s 20% udjela, dok će međunarodno ugledni operator Wintershall DEA imati 40% udjela, a preostalih 40% snažan lokalni partner kompanija Cheiron. Postojeće rezerve Ine u Egiptu ovime bi se mogle udvostručiti, naglašavaju u kompaniji. Inicijalni istražni period na koncesiji East Damahur trajat će tri godine, a u slučaju komercijalnog otkrića ugovorom je predviđena proizvodna licenca na 20 godina.

Nova istražna koncesija smještena je u plinski bogatom području delte Nila gdje već postoji proizvodna infrastruktura. Povijesno gledano to je područje s vrlo visokom stopom uspješnosti u istraživanju. Zajedno s partnerima INA će već ove godine krenuti s istražnim aktivnostima. Geološke i geofizičke studije su uglavnom spremne te je u planu bušenje triju istražnih bušotina. Ulaskom u novu koncesiju INA širi svoj portfelj u Egiptu te se stvaraju pretpostavke za novu proizvodnju ugljikovodika nakon istražnih aktivnosti.

http://www.energetika-net.com/vijesti/e ... esti-32284

ipak će se do Dubrovnika ići s autocestom u punom profilu, odustalo se od brze ceste.


Najskuplja autocesta u Hrvatskoj; od Metkovića do Dubrovnika svaki kilometar će koštati oko 26 milijuna eura
Od čvora Metković do čvora Dubrovnik sagradit će se 47 kilometara autoceste u punom profilu te još 14,7 km spojnih cesta, a procijenjena vrijednost radova je 9,1 milijardu kuna, odnosno 1,2 milijarde eura, piše u ponedjeljak

To ovu dionicu čini najskupljom autocestom u Hrvatskoj – kilometar će koštati oko 26 milijuna eura, odnosno oko 193 milijuna kuna, navodi dnevnik.
U HAC-u objašnjavaju da nakon ishođenja lokacijske dozvole slijedi ugovaranje izrade glavnih i izvedbenih projekata te ishođenje građevinskih dozvola. Planirani početak izgradnje je krajem 2024., a radovi bi trebali biti gotovi do 2029.

A projekt autoceste od Metkovića do Dubrovnika podijeljen je u dvije dionice. Jedna je dionica čvor Metković - čvor Pelješac – čvor Duboka, dužine oko 22 km, a koja uključuje izgradnju 17,5 kilometara autocesta od Metkovića do čvora Pelješac te 4,45 km brze ceste od čvora Pelješac do čvora Duboka.

Druga dionica ide od čvora Rudine do čvora Osojnik, a uključuje i brzu cestu od čvora Ston do čvora Doli (5,5 km) i spojnu cesta čvor Slano do DC8 (4,7 km). Dionica autoceste od čvora Rudine do čvora Osojnik duga je 29,5 kilometara, a uključuje i izgradnju spoja čvora Rudine na postojeću cestovnu mrežu.

Ove dvije dionice autoceste nastavljat će se na pristupne brze cesta na Pelješcu i na Pelješki most.

A gradnja autoceste od Metkovića do Dubrovnika bit će najskuplja dosad zbog brojnih objekata na njoj, ali i na pristupnim cestama i čvorovima. Prema projektnom zadatku, koji je dio natječajne dokumentacije, na trasi prve dionice koja je duga 17,5 kilometara na lijevoj strani autoceste čak je 12.850 metara objekata, što je 73 posto ukupne dužine trase, a na desnoj strani te dionice ukupna dužina objekata je 11.810 metara, što je 67 posto ukupne dužine trase.

Na drugoj dionici, dugoj 27,5 km, na lijevoj strani je ukupno 13.575 metara objekata, što je 49 posto ukupne dužine trase, a na desnoj strani ukupna dužina objekata je 14.345 metara, što je 52 posto ukupne dužine trase, donosi Večernji list.

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/n ... a-20210329

Ovako bi sve to trebalo izgledati. Odlična stvar je što će biti povezana sa našom hercegovačkom autocestom.

Sedam projekata od 60 milijardi kuna koji će promijeniti Hrvatsku



1.Revitalizacija središta Zagreba

Ambiciozna obnova metropole za 22. stoljeće

Jedan su blok osmislili, a upravo će on služiti kao polazište za izradu prostornoplanske dokumentacije nove generacije. Što to znači? U najkraćim crtama, potpunu transformaciju središta Zagreba. To je ono što metropoli treba nakon lanjskog potresa, a hoće li se to i kad će se dogoditi, poznato još uvijek nije jer na putu preobrazbe stoje financijske, ali i vlasničke prepreke. U svakom slučaju, gradski Zavod za prostorno uređenje dao si je u zadatak okupiti stručnjake iz 12 ekspertnih radnih skupina koji su se pozabavili Blokom-19, onim omeđenim Ilicom, Dalmatinskom, Frankopanskom i Medulićevom. Blok umjetnika nazvali su ga arhitekti, koji su prijedloge za njegov izgled definirali i dali rokove do kojih bi se pojedina vizija mogla ostvariti. Do 2050., prema ideji Marijana Hržića, u bloku bi se trebali smjestiti Centar Džamonja, park skulptura, Kulturni centar, kazališni park i trg, Studij dizajna i Dizajn centar, ali i stambeno-poslovna zgrada. Horizontalni neboder do kojeg se dolazi “zagrebačkim tepihom, letećim ćilimom”, vizija je Krešimira Rogine, čije se ostvarenje predviđa do 2060. godine.

Cjelovitu je obnovu zamislio Zavod za prostorno uređenje s Ivicom Rovisom na čelu, iako Zakon o obnovi predviđa tek konstrukcijsku, pa su timovi zamislili i nove načine grijanja, tramvajske stanice sa zelenim krovovima, garaže, integraciju javnog prijevoza, bolje sustave održavanja zgrada, odnosno “pomake” koji se možda i ne trebaju čekati još 30 godina. U svakom slučaju, kako je za Večernji najavio Ivica Rovis, s Bloka-19 kreće se u još jedan kvart, ovog puta istočnije od Trga bana Jelačića, a upravo se za njega predviđa da neće ostati zabilježen samo kao pilot-projekt. S obzirom na to da cijeli centar dijeli isti problem, stručnjaci i u ovom bloku očekivati mogu imovinskopravni kamen spoticanja.


2. Rimac Automobili

Razvojni kampus vrijedan više od milijardu i pol kuna

U Kerestincu pokraj Svete Nedelje započela je realizacija proizvodnog i istraživačko-razvojnog kampusa Rimac Automobila, vrijednog više od milijardu i pol kuna. Kompleks je dizajnirao hrvatski arhitektonski ured 3LHD i bit će baza za istraživanje, razvoj i proizvodnju te će tako omogućiti tvrtki da izraste od proizvodnje prototipova i projekata u manjim serijama do velikoserijske proizvodnje električnih pogonskih sklopova visokih performansi i baterijskih sustava za brojne globalne automobilske kompanije. Prije osam godina Mate Rimac objavio je da vidi budućnost svoje tvrtke upravo ondje gdje će sada biti kampus. Tada je procjenjivao da su šanse za to praktično nikakve. Kampus koji bi na svojem vrhuncu trebao zapošljavati 2500 ljudi izgleda kao nešto što bi Apple napravio negdje u Kaliforniji. Kampus Rimac Automobila nalazit će se nedaleko od svojega sadašnjeg sjedišta, a na površini od 200.000 kvadrata s izgrađenom površinom od 100.000 kvadrata. Kampus će sadržavati i poneke neočekivane elemente, primjerice sklonište za životinje, frizerski salon, veterinarsku ambulantu, a uzgajat će se tamo i vlastita hrana. Rimčev je cilj pokazati da je Hrvatske destinacija za investicije, pogotovo u automobilskoj industriji. Druga velika vrijednost ovog projekta ogleda se u golemom razvojno-istraživačkom potencijalu koji će biti ostvaren ako Rimcu pođe za rukom stvoriti snažniju sinergiju sa znanstvenom zajednicom.


3. Investicije u ultrabrzi internet

5,6 milijardi kuna do 2027.

Peta generacija mobilnih mreža, popularni 5G, jedna je od ključnih investicija u telekomunikacijskoj industriji koja bi se trebala zahuktati u ovoj godini. U tijeku je javna rasprava o okvirnom planu dražbe, što je prvi korak u procesu dodjele frekvencijskih pojasa operatorima. Prema trenutačnim planovima, svi oni koji budu izlicitirali svoje 5G frekvencijske blokove trebali bi u ovoj godini jednokratno uplatiti u državni proračun više od 300 milijuna kuna. No novac za frekvencijske pojase tek je dio novca koji će se uložiti i koji su telekomi već uložili u mreže. Gradnja 5G mreža bitna je komponenta Nacionalnog plana za širokopojasni pristup internetu. Prema njemu, za ultrabrzi internet trebat će nam 5,6 milijardi kuna do 2027. godine, a od toga, procijenjeno je, oko 1,9 milijardi kuna trebala bi biti ulaganja operatora elektroničkih komunikacija i drugih ulagača, a 3,7 milijardi kuna potpore su iz različitih EU fondova. Pokretanje mreže pete generacije donijet će kvalitetan širokopojasni internet u sve krajeve Hrvatske, a to je preduvjet za digitalizaciju i razvoj konkurentnoga gospodarstva. Uz tu tehnologiju cijeli niz tvrtki moći će raditi jednostavnije i biti inovativniji u segmentu novih proizvoda i usluga. Brža implementacija 5G mreže omogućit će više ulaganja, nova radna mjesta i povećanje BDP-a. Visoka su očekivanja od primjene 5G u zdravstvu, bilo da je riječ o udaljenoj dijagnostici bilo naprednoj medicinskoj analitici, u obrazovanju u učenju na daljinu, u jačanju konkurentnosti kompanija u digitalnom gospodarstvu te u razvoju digitalnih vještina i smanjenju digitalnog jaza između gradova i ruralnih sredina.


4. 72 milijuna eura za Ruđer Bošković

Najveće ulaganje u znanost u posljednjih 30 godina

Krajem prošle godine potpisan je ugovor za obnavljanje znanstvene infrastrukture našega najpoznatijeg znanstvenog instituta te nabavu sofisticirane znanstvene opreme vrijedne 72 milijuna eura. Riječ je o najvećem ulaganju u znanstvenu infrastrukturu u posljednja tri desetljeća na tlu Hrvatske. Taj novac, koji dolazi iz fondova EU, bit će iskorišten za obnovu postojećih te gradnju pet novih objekata koji će se koristiti za potrebe istraživanja u području informacijsko-komunikacijskih znanosti, mora i okoliša, biomedicinskih istraživanja i naprednih materijala. Ovaj projekt omogućuje obnovu infrastrukture Instituta nakon čak sedam desetljeća, u što je uključena i nabava opreme koja će biti na raspolaganju široj znanstvenoj zajednici i IRB-ovim partnerima u industriji. Najvažniji dio zahvata odnosi se na nadogradnju akceleratorskog kompleksa, mikroskopskog centra te centra za nuklearne magnetske rezonancije te laboratorija za suradnju s farmaceutskom i prehrambenom industrijom. – Sjećam se kad su nam rekli da nije moguće izvesti tako kompliciran projekt. Pokazali smo da je u zajedničkom partnerstvu ipak sve moguće – rekao je tada dr. David M. Smith, ravnatelj Instituta. O-ZIP je u tom trenutku bio četvrti po vrijednosti infrastrukturni projekt u Hrvatskoj, odmah iza Pelješkog mosta, LNG terminala i broadband infrastrukture.


5. HEP-ova zelena tranzicija

Svake godine milijarda kuna u obnovljive

izvore HEP će do 2030. u prosjeku ulagati milijardu kuna godišnje u obnovljive izvore energije, čime će se njihov udio u ukupnoj proizvodnji povećati s 35 na 50 posto. A ta ulaganja, kojih je dio već započet, uključuju revitalizaciju, odnosno povećanje snage postojećih i gradnju novih hidroelektrana, visokoučinkovitih kogeneracijskih elektrana te ulaganja u ostale obnovljive izvore – vjetrolektrane, sunčane elektrane…. U revitalizaciju hidroelektrana HEP će uložiti 3,6 milijardi kuna. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će dodatnih 160 megavata nove snage u hidroelektranama, što odgovara snazi jedne velike hidroelektrane koja bi bila šesta po veličini među postojećim hidroelektranama. HEP grupa se u svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine opredijelila za obnovljivi scenarij razvoja, a njegova bi realizacija trebala doprinijeti ispunjenju nacionalnih ciljeva energetske i klimatske politike. Do 2030. HEP planira dobiti 1500 MW nove snage, od čega 700 MW u vjetroelektranama i sunčanim elektranama. Što se tiče hidroelektrana, tu je svakako najveći projekt dogradnja hidroenergetskog sustava Senj. S ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. Za Hrvatsku to znači da će koristiti više zelene energije i biti bliže potpunoj tranziciji u konkurentno niskougljično gospodarstvo, što je cilj zacrtan do 2050. godine.


6. Nizinska pruga i koncesija na Zagrebačkoj obali

Od Zagreba do Rijeke vlakom za manje od sata

Gradnja nizinskog dijela pruge od Rijeke do mađarske granice jedan je od najvažnijih projekta u prometnoj infrastrukturi. Realizacija tog projekta Hrvatsku bi dovela u poziciju važne rute za dobavu robe u srednju Europu preko riječke luke. Dio toga je dovršetak kontejnerskog terminala u Rijeci, a u tijeku je drugi natječaj za koncesiju vrijednu 20,5 milijardi kuna na 50 godina. Nizinska pruga već se gradi na dijelu od Zagreba prema Mađarskoj, a natječaji su za 44 kilometara dugu dionicu Hrvatski Leskovac – Karlovac u tijeku. Vrijednost je tog projekta 366 milijuna eura. Radovi na dionici Dugo Selo – Križevci u dužini 38,2 kilometra vrijedni su 197 milijuna eura. Ugovor za radove na dionici od Križevaca do državne granice vrijedan je 324 milijuna eura. Svi se ti projekti sufinanciraju iz fondova EU. Što se tiče ostalih dionica, i za njih će država tražiti novac od EU; radi se o dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani, a procijenjena vrijednost radova na toj dionici dugoj 27,5 kilometara iznosi 270 milijuna eura. Dionica Karlovac – Oštarije, duga 40 kilometara, vrijedna je 400 milijuna eura, a trošak dionice Oštarije – Škrljevo ovisi o odabranoj trasi – 900 milijuna za trasu dugu 113 kilometara ili 1,3 milijarde eura za novu, nizinsku trasu dugu 67 kilometara. Cijeli bi projekt mogao biti gotov do 2027. Njegova ukupna cijena je 2,8 milijardi eura, odnosno 2,4 milijarde eura ako bi se išlo po postojećoj trasi. Od Rijeke do mađarske granice pruga će biti dvokolosiječna i elektrificirana, a bit će projektirana za brzinu od 160 km/h. Od Zagreba do Rijeke tad bi se vlakom stizalo za manje od sata.


7. Najskuplja autocesta

Dubrovnik približava ostatku Hrvatske i Europi

Pelješki most će svakako promijeniti Hrvatsku. No taj je projekt pri kraju, a nakon njega slijedi još zahtjevniji i skuplji – gradnja autoceste od Metkovića do Dubrovnika. Procijenjena vrijednost te autoceste duge svega 47 kilometara, zajedno s 14,7 kilometara pristupnih cesta, iznosi 9,1 milijardu kuna zbog brojnih objekata na trasi. Na tom 61 kilometru autocesta i cesta bit će sagrađen 21 most i vijadukt te 20 tunela. Za usporedbu, na gotovo 500 kilometara autoceste od Zagreba do Ploča sagrađena su 22 tunela. To je čini najskupljom autocestom u Hrvatskoj – kilometar gradnje koštat će oko 26 mil. eura, odnosno oko 193 mil. kuna.

Radovi trebaju početi krajem 2024., a plan je da se cesta otvori 2029. U financiranju gradnje računa se na EU fondove, odnosno europski instrument za oporavak od koronakrize. Jedan od glavnih hrvatskih argumenta za europska sredstva bio bi da je ta dionica dio buduće Jadransko-jonske autoceste. No moguća je i gradnja po koncesijskom modelu, sličnom onom na Istarskom ipsilonu ili na autocesti Zagreb – Macelj. Kreditno zaduženje nije opcija. Dolaskom autoceste do Dubrovnika cijeli teritorij Hrvatske bio bi pokriven mrežom autocesta i vrlo kvalitetnih brzih cesta. To će, uz već spomenuti Pelješki most te pristupne brze cesta koje se grade na Pelješcu, približiti dubrovačku regiju ostatku Hrvatske, ali i Europe, pa Dubrovnik i okolica više ne bi bili aviodestinacija.

• Moderni kampus tvrtke Rimac Automobila, koji se prostire na 95.000 četvornih metara nedaleko od Zagreba, s proizvodnim i istraživačkim objektima, ali i vrtićima, restoranima i teretanom za zaposlenike, jedan je od projekata, i to vrijedan 200 milijuna eura, koji će promijeniti Hrvatsku i donijeti joj duh modernih istraživačko-tehnoloških kompleksa koji su nositelji razvoja puno bogatijih zemalja jer se time povezuju znanost i gospodarstvo.

• Projekt za koji je IRB dobio 70 milijuna eura pak stvara potencijal da se Hrvatska pozicionira kao ozbiljan igrač na međunarodnoj znanstvenoj sceni.

• Hrvatska će biti i zemlja pokrivena 5G mrežom, a njezinim uvođenjem znatno će se povećati kvaliteta internetske povezanosti u svakom kutku Hrvatske. A to onda potiče gospodarski razvoj i omogućuje svim građanima bolju kvalitetu života. Brzi internet na selu bit će moguć kao i u gradu.

• A život će se u Hrvatskoj sigurno promijeniti nabolje i gradnjom željezničke pruge od Rijeke do Botova pa će se za manje od sat vremena moći vlakom skočiti do Rijeka ili Zagreba.

• Autocesta do Dubrovnika, zajedno s Pelješkim mostom, približit će taj kraj ostatku RH i Europe.

• Sve većim udjelom obnovljivih izvora energije u ukupnoj količini proizvedene struje Hrvatska je na pravom puta prema zelenoj tranziciji.

• Tu je i revitalizacija središta Zagreba nakon potresa koja bi trebala glavni hrvatski grad uvesti u 22. stoljeće. Gradski Zavod za prostorno uređenje, naime, dao si je u zadatak okupiti stručnjake koji su se pozabavili Blokom-19, onim koji se nalazi u središtu grada.

Svih ti sedam investicije, vrijednih milijarde kuna, kad budu realizirane, znatno će promijeniti Lijepu Našu. I to nabolje.

https://www.vecernji.hr/vijesti/sedam-p ... ku-1485522

Dule, ostao si poslednji Mohikanac na temi.

Da je osobno ne "okopavaš, navodnjavaš, đubriš i pleviš"
To bi bilo daleko u zaboravljenom kutu foruma.

Dizaš je iz mrtvih, i jedino tebi je in.

Autoceste su s ovime završene:

1. Do Dubrovnika
2. Riječka obilaznica
3. Most preko Drave i do Mađarske
4. Ostaje još samo do Siska napraviti

Željeznica se ozbiljno krenula graditi.

Ima još tu posla za autoceste, nije još gotovo.

I za ac i željeznice

Hoću reći da se sve autoceste grade osim Siska za sad. Prema tome samo preostaje da se izgrade do kraja.

Za željeznicu je otvoreno. Kao i za zračne luke.

Ide li autocesta do Dubrovnika preko Pelješkog mosta ili preko Neuma?

Ne nije, tema je vrhunska i aktualna i redovno je pratim. Da on nije objavio ovaj zadnji prilog, ja bih. Samo naprijed "Dule".

Ide brza cesta preko mosta.

Nama treba i brze željeznice od barem 200kmh od Varaždina do Splita, od Rijeke do Zagreba i od zagreba do Vinkovaca.

Zamisli to, živiš u nekoj selendri u Lici i za pola sata si na trgu bana Jelačića

Otvara se novi proizvodni pogon vrijedan 10 milijuna eura, zaposlit će 150 ljudi

Proizvodni pogon nalazit će se u Rugvici i dvostruko će povećati kapacitete podatkovnih centara u regiji.

Tvrtka Vertiv, globalni dobavljač kritične digitalne infrastrukture i rješenja za kontinuitet poslovanja, u četvrtak 22. travnja otvara novi proizvodni pogon za integrirana modularna rješenja u naselju Rugvica, u blizini Zagreba, u vrijednosti deset milijuna eura.

Kako su objavili iz tvrtke, novi proizvodni pogon dvostruko će povećati kapacitete podatkovnih centara u regiji, što potvrđuje veliku poslovnu važnost ne samo za Hrvatsku, nego cjelokupnu EMEA regiju. Pogon će pružati i veliki spektar prefabriciranih modularnih rješenja (PFM), gdje Vertiv ovom investicijom omogućava novih 150 radnih mjesta.

Virtualno predstavljanje novog prostora pod nazivom Vertiv Modular Data Center Innovation Forum – Opening the Doors to Modularity održat će se točno godinu dana nakon što je član Uprave Vertiv Croatije Viktor Petik u razgovoru za Privredni.hr najavio kako je u procesu izgradnje novi proizvodnji pogon u Rugvici.

Veći obujam poslovanja u Sjevernoj Americi i širenje PMF pogona u Hrvatskoj

Krajem prošle godine je analitička tvrtka Omdia rangirala Vertiv kao jednog od vodećih dobavljača na brzo rastućem tržištu modularnih podatkovnih centara, s drugim najvećim tržišnim udjelom na svijetu.

Petik je tada istaknuo da su svjedočili snažnom rastu potražnje za PFM podatkovnim centrima jer, dodao je, vlasnici i operateri shvaćaju prednosti prilagodljivosti, ekonomičnosti i brzine implementacije koje pružaju.

“Naši kupci cijene fleksibilnost dizajna i prilagodbe koje nudimo. Kako bi proizvodi koje nudimo bili otporniji i brže dostupni, stekli smo PFM TIER-ready certifikat u EMEA regiji nedavnim sporazumom s Uptime Institutom.

Povećali smo i obujam poslovanja u Sjevernoj Americi te radimo na planovima za širenje naših PFM pogona u Hrvatskoj kako bismo povećali kapacitet i ojačali naše mogućnosti u tom ključnom tržišnom sektoru”, rekao je Petik.

Iz tvrtke ističu da je broj podataka na globalnoj razini u neprestanom porastu, a da će uspon 5G mreže i razvoj novih tehnologija kao što su AI, VR, AR i slično doprinijeti dodatnom porastu.

“Ove sve podatke potrebno je negdje pohraniti. Kako bi sve teklo glatko, bez većih i jako skupih zastoja, potreban je podatkovni centar koji može omogućiti fleksibilnu arhitekturu i modularnost kako bi bio kompatibilan s trenutačnim tehnologijama, ali i spreman na nove.

U tom aspektu rješenje su modularni podatkovni centri, a Vertiv, kao jedna od vodećih kompanija u tom području, može ponuditi najbolja i prilagodljiva rješenja svojim globalno dosljednim i brzo dostupnim infrastrukturnim portfeljem”, zaključuju iz Vertiva.

Ako nekog zanima slika, ima ovdje:
https://www.poslovni.hr/kompanije/otvar ... di-4283206

iz intervjua https://novac.zabranjeni.hr/novac/aktualn ... a-15066108

Infobip je postao jednorog lani, a Rimac Automobili će izvjesno to postati ove godine. Kako to da u nas odjednom jednorozi niču kao gljive poslije kiše utječe na vaše potencijalne investitore i što to znači za Hrvatsku?

Nakon što su One Equity Partners investirali 200 milijuna dolara u Infobip, odmah se moglo primijetiti da je investicijska zajednica postala znatno fokusiranija na Hrvatsku i startupe s naših prostora. Sigurno je da takve stvari imaju odjeka. Veći interes za startupe iz Hrvatske posljedično pomaže i nama. Postoji jedan jako zanimljiv podatak do kojeg je došao Nikola Pavešić. Recimo kada bi Hrvatska imala tri jednoroga, a vjerujem da nismo jako daleko od toga, naša bi država bila broj jedan na svijetu prema broju jednoroga po stanovniku. Takav jedan podatak može ostaviti ogroman trag na globalnoj sceni. Bili bismo pod velikim povećalom. I zato se imamo razloga veseliti uspjesima brojnih naših IT tvrtki, a tih je uspjeha na sreću svih nas sve više i više.

Pitanje: Tko bi mogao biti treći hrvatski "jednorog"? Zna li netko? Čini mi se da nitko nije ni blizu. A valjda čovjek ne lupa bez veze.

Znam jednog lika koji si je napravii kuću u Petrinji, trebalo mu sat vremena do posla vlakom.
Kad slože željeznicu do rijeke, zg je za pol sata na moru.

Fora bi bilo bit i u Dubrovniku ili Iloku za 2 sata
Sat vremena u Puli...

Još kad srede metro...

Europa

Nitko na svijetu ne pravi pruge od 200 kmh do gradova veličine Vinkovaca, Varaždina, pa ni Rijeke i Splita, niti su takve igdje u Hrvatskoj planirane. Rijeka-Zagreb je planirana na 160 km/h što je sasvim primjereno, samo ko zna kad će i to bit gotovo.

Nikakvi vlakovi od 200 na sat neće kupit putnike po Lici, prvo zato što se u Hrvatskoj neće pravit takve pruge, a i tamo gdje ih ima, one ne staju u seocima i gradićima. Ljudi stvarno imaju fantazije.