Na hrvatskom wikiju piše da su ovi Krašovani porijeklom iz srednje Bosne, točnije sa Vlašića.

Some of the Krashovani originate from Turopolje region of present-day Croatia (they are being referred as Turopoljci). Because of the long-time influence of other Krashovani, who speak the Torlakian dialect, the original (Kajkavian) dialect of this group also became Torlakian. Other groups are supposedly Croats from the Franciscan province of Bosna Srebrena.

Da, ima ih iz Bosne i iz Hrvatske, pošto su se naselili u nekoliko valova između 16. i 18. stoljeća.

Burruchaga pomenemo ???Rumunija ???
strahovo sam kad sam došo do općina mislio sam da ce biti opština
malo previše mudžahedinske FTV
moramo zadržat jezik naš (hrvatski) jedini način opstojnosti

Kakve ti probleme imaš?

Za mene je uvijek bila Rumunija i tako ču je zvat dok sam živ, ako ti neodgovara ignoriraj moje postove i neobraćaj mi se više.

Čovjek je bio dobronamjeran, ali srbizmi su na žalost izprali mozak mnogim dielovima Bosne, tako da će morat proteči još mnogo vode u Drini da bi Holandija opet postala Nizozemska, Španija Španjolska, a Rumunija Rumunjska.

Bitno je da vi velike Hrvatine pričate i imate svoj "čisti" Hrvatski jezik gdje je svaka druga rijeć turcizam, a da ni neznate da se radi o turskoj rijeći, da ne prićam o vašem regionalnom pogrešnom govoru vašeg "čistog" Hrvatskog jezika koji su puni svega samo ne "Hrvatskog", u Istri i Dalmaciji talijanizmi, u Sjevernoj Hrvatskoj Germanizmi, zato mali nemoj meni pametovat nego odjebi u troskoku i ispravljaj prvo svoje turcizme, talijanizme i germanizme koji su usput rećeno svi odreda pogrešno izgovarani po Lijepoj Našoj.

Biskup Komarica u pohodu rumunjskim katolicima Hrvatima

Odgovarajući na poziv mjesnog biskupa mons. Martina Roosa i župnika u Lupaku vlč. Marijana Tjinkula, mons. Franjo Komarica, banjolučki biskup, od 6. do 9. rujna boravio je u pastirskom pohodu Karaševskim Hrvatima - katolicima u Rumunjskoj.

Mons. Komarica je u kasnim poslijepodnevnim satima 6. rujna stigao u Lupak, gdje je u zajedništvu sa vlč. Marijanom slavio svetu misu. Sutradan, 7. rujna, banjolučki biskup je posjetio biskupa u Temišvaru, mons. Martina Roosa, a potom je u svetištu Marija Radna u zajedništvu sa šest svećenika Hrvata slavio svetu misu za oko 1.500 hrvatskih hodočasnika.
Gospino svetište Marija Radna je jedno od najvećih i najpoznatijih svetišta u Rumunjskoj. Bosanski franjevci su ovdje došli u 15. stoljeću i godine 1520. sagradili kapelicu koja je 1695. potpuno izgorjela, jedino je Gospina slika ostala neoštećena. Od tada su počela hodočašća.
U poslijepodnevnim satima trećeg dana pastirskog pohoda biskup Komarica je posjetio župu Karaševo, gdje je pozdravio i blagoslovio vjernike okupljene oko Gospine špilje. Posljednjeg dana posjete rumunjskim Hrvatima posjetio je župu Klokotić. Nakon mise se susreo sa 68 ovogodišnjih krizmenika, a potom i s načelnikom općine Lupak s kojim je razgovarao o trenutnoj situaciji u kojoj se nalazi ova općina. U razgovoru su pokušali naći način povezivanja ove općine s nekom općinom u BiH ili Hrvatskoj. Sažimljući svoje dojmove o ovom pastoralnom pohodu biskup Komarica je rekao: „Ovi ljudi zaslužuju naše divljenje i našu konkretnu pomoć. A kao kršćani znamo da je ljubav domišljata! Pokazat ćemo to i na djelu!“