- I kad je to tako pogrešno krenulo u pogrešnom pravcu, ne znam da li će izaći na dobro. Taj metod su odabrali drugi i oni koji su odabrali takav način razgovora i pristupa izmjenama tako važnog akta kakav je Izborni zakon njih treba pitati šta od svega očekuju - dodao je, prenosi Fena.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić posjetio je danas Jajce, gdje je obilježio dan kada je 1463. godine pogubljen posljednji bosanski Kralj Stjepan Tomašević.

"Želimo i na ovaj način obilježiti kontinuitet bosanskohercegovačke državnosti, odajući počast posljednjem bosanskom Kralju Stjepanu Tomaševiću. Bosna i Hercegovina preživjela je i nadživjela Otomansko carstvo, Austro-Ugarsku monarhiju, Kraljevinu SHS, Kraljevinu Jugoslaviju i nekadašnju SFR Jugoslaviju, što je stavlja u red zemalja u svijetu koje su svojim postojanjem nadživjele druge, mnogo veće i snažnije zemlje koje su nekada postojale", poručio je Komšić.

Tom prilikom uputio je i poziv svim građanima Bosne i Hercegovine da okupljanje na Kraljevom grobu 5. juna svake godine bude tradicionalna manifestacija čiji bi povod bio obilježavanje kontinuiteta bosanskohercegovačke državnosti.

U priopćenju iz Sejdina ureda naravno da nije izjavljeno tko ga je ubio.

LOVRENOVIĆ: Vulgarni politički populizam

8. lipnja 2021

Javljaju vijesti: Željko Komšić, član Predsjedništva BiH „iz reda hrvatskoga naroda“ bio u Jajcu, hodočastio kostima kralja Stjepana Tomaševića u Muzeju tamošnjega franjevačkog samostana, obišao lokalitet Kraljev grob na Smriku iznad Jajca. Sve to – da oda „počast posljednjem bosanskom kralju Stjepanu Tomaševiću“, uz poziv svim građanima Bosne i Hercegovine da se okupljaju svake godine na Kraljevom grobu 5. juna, kada je kralj pogubljen, i da to bude „tradicionalna manifestacija obilježavanja kontinuiteta bosanskohercegovačke državnosti“. Imao je i akademsku pratnju: „Stručni vodič posjete bio je historičar, dr. sc. Amir Kliko s Univerziteta u Sarajevu.“

Piše: Ivan Lovrenović, Prometej.ba

Kako pogubljenje posljednjeg kralja, i s njime definitivno uništenje srednjovjekovne države Bosne, kao radikalan prekid kontinuiteta državnosti može biti baš datum obilježavanja kontinuiteta državnosti – taj nonsens samo članu Predsjedništva Komšiću i njegovom stručnom vodiču dr. sc. Amiru Kliki s Univerziteta u Sarajevu ne predstavlja logički ni mentalni problem. Nema Komšić problema ni sa svojim smiješnim ideološkim skakanjima u vlastiti trbuh: on idolizira Tita, drži njegov portret znamenitoga sarajevskog slikara u uredu, i diči se lijevo-građanskom orijentacijom, a fasciniran je monarhijskom državnom baštinom! Mora da mu se Tito u grobu okreće, on, koji posljednjem jugoslavenskom kralju, doduše, nije skinuo glavu kao sultan Mehmed II Tomaševiću, ali mu jest zabranio povratak u zemlju. Uz dobro smišljen predizborni slogan, pripisan “narodnom pjesniku”: “Nećemo kralja, hoćemo Tita, narod se pita!”

A ima ovaj cirkus s kraljevskim kostima i povijesno-faktografsku rupu. U ljeto godine 1888. kustos Zemaljskoga muzeja u Sarajevu dr. Ćiro Truhelka, vođen pučkom predajom, obavio je arheološko iskopavanje na lokalitetu Kraljev grob, na brdu sučelice plivskomu vodopadu, i pronašao kostur čija je lobanja ležala odvojena od trupa. Katolički jajački puk bio je oduševljen, muslimanski ogorčen i rezerviran, bilježi fra Anto Knežević. Nekoliko dana nakon toga, kroz Jajce je u sklopu posjete Bosni i Hercegovini naišao habzburški prijestolonasljednik, carević Rudolf. Stajao je pred kosturom desetak minuta, piše Knežević, a prije odlaska “uzeo je jednu koščicu od kostura i stavio u džep”. Kostur je potom putovao u Beč na konzervaciju, vraćen u Jajce u staklenom sarkofagu (“od Vlade Zemaljske plaćen sedamsto forinti”), te na Uskrs 21. travnja godine 1889. bio svečano položen u samostansku crkvu.

Nikada ni jednom materijalnom činjenicom nije dokazano da je to skelet kralja Stjepana Tomaševića. Dapače, neke novije osteološke analize upućuju na to da se radi o ženskom skeletu. Sve se to zna, ili se lako može saznati ako se želi znati, ali članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću i njegovom stručnom vodiču dr. sc. Amiru Kliki s Univerziteta u Sarajevu očito nije do znanja. To, što oni telale s Kraljeva groba i ispred skeleta u franjevačkom samostanu samo je vulgarni politički populizam.

Ne možemo znati s kakvom je namjerom, željom, vjerom nesretni carević Rudolf maznuo koščicu s jajačkoga kostura. Znamo samo to, da nije na umu imao ništa političko, a znamo i da mu nije pomogla – ni cijela godina nije prošla od njegove bosanske turneje, kada su on i njegova mlada ljubovca Maria Vetsera u siječnju 1889. nađeni mrtvi u dvorcu Mayerling, te postali vječnom temom srcedrapatelnih književnih i filmskih obrada.

Virtualna koščica s “kraljevoga” skeleta koju je član Predsjedništva Komšić ponio iz Jajca, kako rekoh, sredstvo je vulgarnoga političkog populizma. Po svemu sudeći, čovjeku se osladilo te se naumio ponovo kandidirati, pa s početkom kampanje uranio cijelu godinu dana.

Sredstva ne bira./HMS/

NAPUSTILI KOMŠIĆEVU STRANKU: Ne želimo biti privjesak SDA

lip 17, 2021

Predsjednica Kantonalnog odbora Demokratske fronte u Goraždu i zastupnica u Skupštini BPK Goražde, Edita Velić, podnijela je ostavku na sve stranačke funkcije i napustila ovu stranku. U pismu upućenom predsjedniku stranke, Željku Komšiću, Velić otkriva detalje sukoba koji već duže vrijeme traje unutar kantonalnog odbora stranke, ali i unutar Skupštine BPK Goražde, a kao konkretan razlog navodi izostanak reakcije organa stranke u Sarajevu na smjene u veljači u Skupštini BPK Goražde.

Podsjetimo, na sjednici čija je legalnost upitna, aktualna skupštinska većina tada je smijenila ministricu unutarnjih poslova Nizamu Rišljanin, predsjedavajuću Skupštine Daliborku Milović i dopredsjedatelja Editu Velić, prenosi Dnevni avaz.

Kulminacija u ponedjeljak

U skupštinsko rukovodstvo tada je imenovana Aida Sirbubalo, također poslanica DF, pa od tada dvije zastupnice iz iste stranke djeluju na suprotnim stranama.

- Nakon izostanka reakcije centrale DF-a, unatoč mojim pismenim obraćanjima koja traju 5 mjeseci, a da pri tome nisam niti sigurna da je to sve ikad stizalo do vas kao predsjednika DF-a, kulminacija je bila u ponedjeljak na 17. redovnoj sjednici Skupštine kad je “vaša” članica pocijepala zaključke Kantonalnog odbora, te još jednom uradila sve suprotno stavovima DF-a. Nakon što sam dokaz o tome uredno dostavila Sekretarijatu DF-a uz obrazloženje i traženje da ju konačno isključite iz stranke, odlučili ste se ozbiljnije pozabaviti ovime i predložili ste raspuštanje Kantonalnog i Gradskog odbora DF-a. To rješenje je bilo i moj prijedlog, ali je zakasnilo punih pola godine – navodi Velić u pismu Komšiću.

Šutnja centrale

Sada već bivše kolege u stranci ona je optužila da su od Demokratske fronte napravili „privjesak SDA“.

- To su ljudi koji sve najgore pričaju o DF-u, ali kad ih slušate - to su najveći i najodaniji članovi. Oni su, uvidjevši da postoji mali broj ljudi kojima mogu manipulirati, odlučili krenuti u potpuno uništenje DF-a u Goraždu. Bliže se izbori, a to su osobe koje nemaju mjesta niti u jednoj drugoj stranci osim u DF-u, a za to treba istjerati mene. Stvar je kulminirala kad su sa SDA našli zajednički jezik, pa ste svjedočili da sam u režiji SDA smjenjivana. SDA to nije radila bez “naših” ljudi, a šutnja centrale o ovome govori da valjda trebamo biti privjesak SDA. Oprostite mi, ali se u svim programima zalažemo protiv kriminala i nezakonitosti, a ne pristajemo na isti. Stoga, niti želim obmanjivati građane niti želim biti privjesak - pogotovo ne SDA-ov – precizirala je Edita Velić.

Iz Demokratske fronte Goražde istupili su i gradski vijećnici Arnel Vranj i Dževad Agović, o čemu su također obavijestili predsjednika stranke Komšića.

Dnevnik.ba

Komšić: EU prepoznaje hrvatsku blokadu evropskog puta BiH

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je da su poruke šefa Delegacije za odnose Evropskog parlamenta s BiH i Kosovom Romea Franca, o tome da Hrvatska ne bi trebala kao članica EU blokirati BiH na njenom evropskom putu, jedan sasvim novi momenat u odnosima EU i BiH, i novi momenat o ulozi Hrvatske u tome procesu.

"Konstatacija šefa Delegacije za odnose Evropskog parlamenta s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom da Hrvatska ne bi trebala blokirati Bosnu i Hercegovinu na putu ka EU, ne govori samo da je to trenutno stanje stvari, nego da je to nažalost jedan proces koji traje već duže vrijeme, o čemu sam uostalom pisao u non paperu upućenom u Brisel prije par mjeseci. Uslovno rečeno, dobra stvar je što je to konačno prepoznato, te sada, realno, postoje veće šanse da Evropska unija zvaničnom Zagrebu skrene pažnju na nedozvoljene aktivnosti u vezi Bosne i Hercegovine", rekao je Komšić.

Ne mogu pronaći tu izjavu.
A i da ima neki "green" marginalac koji o EU proširenju odlučuje koliko i moja guzica.