Dr. sc. Harris: Bošnjaci danas guraju Hrvate u zagrljaj Srbima


“Haaški sud, sveukupno gledajući, nema dobre rezultate. Uspostavljen je u uvjetima rata, ali je potom produljio svoje djelovanje na načine koji su ugrožavali mir. Apsurdno je da je Hrvatska, a ne Srbija, osuđena za sudjelovanje u “udruženom zločinačkom pothvatu” u BiH. Što se tiče rata između Hrvata i Muslimana 1992. – 1993., u kojem su obje strane radile strašne stvari, nepravedno je što su u Haagu osuđivani samo Hrvati. Nepravednost na ovoj, kao i na međunarodnoj razini, ima loše dugoročne posljedice”, ističe dr. sc. Robin Harris, britanski povjesničar, publicist i političar u razgovoru sa Zoranom Krešićem za Večernji list.

Doktor je povijesti na Sveučilištu u Oxfordu. Široj javnosti poznatiji je kao nekadašnji bliski suradnik i savjetnik za vanjsku politiku britanske premijerke, Čelične Lady, Margaret Thatcher. Kao povjesničar bavio se ovim dijelom Europe, napose Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom. Dulji niz godina živi i radi u Republici Hrvatskoj, gdje je poznat i prepoznat po pronicljivim stajalištima i komentarima aktualnih društvenih tema. Kako je rekao u intervjuu za Večernji list BiH, rješenje krize u BiH, koja ne prestaje ni nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, vidi u potpunom zaokretu, ponajprije domaćih političara Hrvata i Bošnjaka te međunarodne zajednice.

O tvrdnjama da je pokojni predsjednik Franjo Tuđman dijelio BiH sa Slobodanom Miloševićem

“Nema vjerodostojnih dokaza da je predsjednik Tuđman pokušao podijeliti Bosnu i Hercegovinu sa Slobodanom Miloševićem. To sigurno nije pokušao učiniti na poznatom sastanku u Karađorđevu 25. ožujka 1991. Oni koji tvrde da jest, nisu bili nazočni i nemaju dokaza. Jedini dokaz nasuprot tome jest da se rat Hrvatske i Srbije nakon toga nastavio. Ali da su Tuđman i Milošević odlučili podijeliti BiH, radili bi samo ono na što su međunarodni pregovarači poticali, kako su ih nazivali, “zaraćene strane”. Za uništavanje BiH su, prvo, odgovorni Srbi, a druga odgovornost je međunarodne zajednice. Krivce ne trebamo dalje tražiti”.

O izmjenama Izbornog zakona u BiH

“Hrvati u BiH i hrvatska Vlada potpuno opravdano zahtijevaju izmjenu Izbornog zakona kako bi se osiguralo da Hrvati, a ne Bošnjaci, izaberu hrvatskog člana Predsjedništva. Omogućavanje nastavka ove zloporabe nije nimalo mudro za Bošnjake, koji sami sebi stvaraju beskrajne i nepotrebne probleme. Bh. Hrvati trebali bi izbjegavati bilo kakva strateška ili čak taktička savezništva s vodstvom Republike Srpske. Bez obzira na tenzije danas, povijesna prijetnja opstanku Hrvata i Muslimana dolazila je od Srba koje je podržavao Beograd. Pogrešno je ako Hrvati to zaborave. Još je gluplje ako Bošnjaci to zaborave. Bez otpora HVO-a prvim srpskim napadima na BiH i bez vojnog saveza dogovorenog u Splitu između Hrvata i Bošnjaka 22. srpnja 1995., većina Bošnjaka sada bi vrlo vjerojatno živjela kao velikosrpski podanici. No Bošnjaci danas guraju Hrvate u svrstavanje sa Srbima”.

O trećem entitetu

“Nije ‘hereza’ raspravljati o trećem entitetu, ali trebali bismo se sjetiti mnogih poteškoća, čak i opasnosti u pokušaju stvaranja takve zajednice.

Prvo bi bila potrebna međunarodna konferencija na visokoj razini i njezini zaključci koje je podržalo Vijeće sigurnosti UN-a, jer Dayton je međunarodni ugovor.

Otvaranje te Pandorine kutije može dovesti do mnogih neugodnih rezultata koji bi utjecali na Hrvate. Prvo, vrijedi se zapitati zašto se treći entitet smatra potrebnim. Očito je dio odgovora da se Hrvati u FBiH osjećaju marginaliziranima. Trebali bismo imati na umu da, osim toga, tome pridonosi i smanjenje hrvatske populacije. Koncept triju konstitutivnih naroda ključan je za daljnje postojanje države Bosne i Hercegovine. Bez jamčenja toga cilja Hrvatska nikada ne bi ni potpisala Daytonski sporazum. Ali stvarnost je takva da je međunarodna zajednica, kada se složila uspostaviti Republiku Srpsku za jedan konstitutivni narod, zadala oštar udarac vjerodostojnosti tog koncepta – čak je i naziv “republika” (koji je država BiH napustila u zapanjujućem ustupku Alije Izetbegovića) bio priznanje poraza, ozbiljna diplomatska pogreška. Štoviše, quid pro quo teritorijalne podjele, s 49 posto teritorija koji je pripao RS-u, odnosio se i na to da će se nesrpskim izbjeglicama omogućiti povratak. To se nije dogodilo. Kao rezultat toga, napetost u Federaciji se povećala, a stari problem majoriziranja, koji desetljećima muči balkansku i jugoslavensku politiku, osvetoljubivo se vratio. Nova američka administracija sada, izgleda, želi ponovno revidirati cijelu daytonsku nagodbu i u iskušenju je da inzistira na zapadnom modelu jedinstvenog državljanstva u cijeloj BiH, a ne na konstitutivnim nacijama. To je nepraktično i vjerojatno se neće dogoditi. Druga mogućnost bila bi inzistiranje na toj opciji za bošnjačko-hrvatsku federaciju.

To bi jednostavno pogoršalo položaj Hrvata, a Hrvati bi još brže napuštali zemlju – stvarajući tako gotovo potpuno muslimansku kvazidržavu na jugoistočnom rubu Europe. Strateške implikacije toga bile bi neugodne za Zapad. Ni mnogim umjerenim sekulariziranim muslimanima to ne bi bio ugodan ishod.

Vjerujem, umjesto toga, da je najbolji put koncentrirati se na županije – prenoseći im maksimalan broj ovlasti i ograničavajući ovlasti FBiH na minimum. Da bi se izbjegla dodatna birokracija, svako radno mjesto stvoreno na županijskoj razini moralo bi, po zakonu, biti uravnoteženo ekvivalentnim smanjenjem radnog mjesta na razini Federacije. Županije bi trebale zadržati mnogo više poreznih prihoda koje same prikupljaju i biti odgovorne za njihovo trošenje. Ogroman potencijal je nerazvijen. Primjerice, prije dvije godine bio sam na odmoru na Buškom jezeru. Ono te Ramsko i Blidinjsko jezero mjesta su zapanjujuće ljepote. No gotovo da i nema turističkog razvoja. Bio sam sretan što sam odsjeo u karmelićanskom samostanu, ali ne bi svaki zapadnjak bio. Ta se situacija može promijeniti samo lokalnom inicijativom.

U Britaniji ova bi prekrasna mjesta donijela bogatstvo. Trebala bi i u BiH. Ponavljam – ne možete suspendirati ekonomske zakone u korist konstitutivnih naroda BiH. Ako imate nepotrebnu birokraciju, pretjeranu regulativu i sveprožimajuću korupciju, nećete imati pristojan životni standard i nećete održavati demografiju svoje nacije”.

O Brexitu, EU i koronakrizi

“Britanija je napustila Europsku uniju jer je ona postala nefleksibilna, birokratska, polufunkcionalna superdržava. Ovo nije zajedničko europsko tržište kojemu je Britanija mislila da će se pridružiti 1973. Osnovna su pitanja na kraju bila hoće li Britanija moći slobodno regulirati vlastite financijske usluge i hoće li moći kontrolirati svoju imigracijsku politiku. EU je odgovorio “ne”. I kao odgovor Britanci su rekli “ne” EU.

Nacionalni suverenitet nije stvar teorije. To utječe na živote svih u državi. Kao primjer, Britanija je sada cijepila trećinu svoje populacije zato što je mogla slobodno nabavljati, odobravati i distribuirati cjepivo bez da prolazi kroz birokraciju Europske unije.

U Hrvatskoj, koja nije uspjela cijepiti svoje stanovništvo, stotine će umrijeti, a tisuće ljudi izgubit će posao dok gospodarstvo propada zato što je Zagreb hrvatske interese podredio Bruxellesu.

Prirodno, siromašne države s vladama koje su čak i nefunkcionalnije od političara i dužnosnika u Bruxellesu žele ući u EU. U njihovu bih položaju bio i osobno. U slučaju BiH, Europska unija trebala bi učiniti nešto uistinu korisno – učiniti zapravo ono što su ljudi poput gospođe Thatcher očekivali 80-ih.

Trebala bi privući propadajuće i nefunkcionalne države – poput BiH danas – prema zapadnim vrijednostima i institucijama. U slučaju BiH odmah bih joj ponudio članstvo u EU. Poseban je to slučaj kada je za promjenu potrebna vanjska intervencija. Trebalo bi nametnuti pravilno razrađen jedinstveni paket reformi. Morala bi postojati i privremena zabrana selidbe u druge EU zemlje – u protivnom ćemo vidjeti depopulaciju BiH na veliko, u vrijeme kada je Zapad u recesiji izazvanoj COVID-om. Posljednje što je potrebno jest sudjelovanje BiH u “mini Schengenu” za zapadni Balkan. Ono što je potrebno ulazak je u stvarnu Europsku uniju.

Siguran sam da će ljudi u BiH, ne samo Hrvati, uvijek biti ponosni na svoje nacionalne korijene i vjeru. Ali identitet nije dovoljan da osigura prosperitet. I nije dovoljan kako bi spriječio mlade da odu. Najveći problem Hrvata u BiH samo je lošija verzija problema s kojima se suočavaju Hrvati u Hrvatskoj, a to je da mlađa generacija nema nade u pristojan životni standard. Osnovni okvir za prosperitet i red u zemlji ne treba preispitivati. Na Zapadu funkcionira stotinama godina. Temelji se na privatnom vlasništvu, vladavini zakona, poštenom suđenju i administraciji, malom državnom aparatu, niskim porezima, slobodnoj razmjeni i mogućnostima da se poduzeća uspostavljaju i šire, a da ih ne ograničavaju glupava pravila i plaćanje mita. Ako se taj sustav može stvoriti u BiH – a Dayton je trebao to stvoriti, ali nije – većina drugih problema postala bi beznačajna, a zatim se brzo riješila. Hrvati se nemaju u tome čega bojati, a mogu time puno dobiti. Hrvati uspijevaju u cijelom svijetu, osim u Hrvatskoj i BiH, gdje ih zaustavlja lošiji sustav“, zaključno upozorava dr. sc. Robin Harris.

Predsjednik Sabora Hrvatske Gordan Jandroković: Nijedna opcija nije isključena za Hrvate u BiH


Gordan Jandroković, predsjednik Sabora Republike Hrvatske gostujući u emisiji "Budnica" kazao je da je BiH jedna od prioriteta zbog Hrvata te da su bh. Hrvati jedini zagovornici ulaska BiH u EU.

"Nama je BiH zbog Hrvata jedan od glavnih prioriteta i bit će sigurno svakoj vladi i vlasti u Hrvatskoj", rekao je Jandroković.

Kazao je kako su 1990-ih godina "željeli optužiti Hrvatsku za podjelu BiH" te da je onda "došao Dejtonski sporazum, koji nije bio idealan, ali je zaustavio rat i osigurao konstitutivnost hrvatskom narodu".

Naglasio je da je zaštita jednakopravnosti u BiH prioritet za Hrvatsku.

"Mi želimo da Hrvati tamo ostanu. Odlaskom Hrvata iz BiH taj prostor bi ostao prazan. Ko bi u njega ulazio? Ne novi Hrvati, nego neki drugi, što bi naravno približavalo… razumijete me, neću sada ići baš do kraja, a i svima je jasno šta govorim", rekao je Jandroković.

Prema njegovim riječima, vitalni interes je da "Hrvati ostanu u BiH i da budu jednakopravan, konstitutivni narod".

"To je ono što želimo. U kojoj formi, to ćemo vidjeti. Nijedna opcija u ovom trenutku nije isključena. Vidjet ćemo šta će donijeti novi odnosi i tih velikih međunarodnih igrača. Interes SAD-a 1990-ih je bio ogroman pa je u posljednje vrijeme nešto pao. Sada se navodno ponovo vraćaju. Rusija ima tradicionalne interese. Turska, muslimanske zemlje imaju interese prema BiH. Nije lako ostvariti svoj cilj u potpunosti dok se ne stvore okolnosti", naglasio je Jandroković.

"Hrvatska kao članica EU i NATO-a je dužna govoriti o položaju Hrvata u BiH"

lip 05, 2021

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjelovao je u subotu u Splitu na konferenciji "Lijepa zemlja Bosna i Hercegovina" s koje je poručio da je Hrvatska zainteresirana za položaj Hrvata u BiH, te da je iskreni zagovaratelj Bosne i Hercegovine na njenom euroatlantskom putu.

Za Hrvate u Bosni i Hercegovini rekao je kako su konstitutivni narod i najbrojnija hrvatska zajednica izvan Hrvatske, posebno važna za Vladu i za cijeli hrvatski narod.

"I mi tu privrženost potpori Hrvatima u Bosni i Hercegovini kontinuirano ponavljamo i dokazujemo, ne samo svesrdnom političkom podrškom koja je temeljno pitanje naše aktivnosti prema Bosni i Hercegovini već isto tako i brojnim projektima koji se provode između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, osobito kroz programe saradnje", ustvrdio je Plenković.

Spomenuo je pritom ulaganja u mostarsku bolnicu, Sveučilište u Mostaru, potporu Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru, te podršku nizu projekata diljem Bosne i Hercegovine, bilo da je riječ o teritoriju Federacije ili o Hrvatima u drugim dijelovima zemlje, prenosi Hina.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović sinoć je u Zagrebu na svečanoj akademiji povodom 70. godišnjice rada Hrvatske matice iseljenika pozvao na zajedništvo u vezi sa statusom Hrvata u Bosni i Hercegovini.

GLASALI PROTIV REZOLUCIJE O BIH
SDP BiH oštro prozvao SDP RH i Milanovića nakon glasanja u Europskom parlamentu, nazvali ih 'desničarima'


SDP BiH nazvao je SDP Hrvatske i predsjednika Zorana Milanovića desničarima zbog potpore tamošnjim Hrvatima za legitimnim političkim predstavljanjem te su ocijenili sramnim potez europarlamentaraca koji su glasali protiv Rezolucije o BiH jer u nju nisu uvršteni amandmani o konstitutivnosti naroda.

"Jasno nam je da je SDP Hrvatske u posljednjem desetljeću skrenuo udesno nadajući se da će time pridobiti barem šačicu glasača desnice, ali kako iz godine u godinu sve dublje tonu tražeći se u desnom glasačkom tijelu, nije nam jasno zašto ne odustanu od tog koncepta", navodi se u priopćenju SDP BiH.

Očigledno je da je SDP Hrvatske godinama na tragu razmišljanja i uvjerenja svog bivšeg predsjednika Zorana Milanovića, koji već zadugo, a to čini i sada, Bosnu i Hercegovinu promatra kao skupinu plemena, dodaje se u priopćenju.

U priopćenju se ističe da SDP i predsjednik RH Zoran Milanović "podržavaju HDZ i njihove nazadne ideje o legitimnom predstavljanju naroda" te se dodaje da HDZ već godinama pokušava nametnuti taj koncept ucjenjujući sve koji su stali u "obranu građanskog koncepta BiH".

Prema SDP-u BiH i aktualni predsjednik SDP-a Peđa Grbin je nastavio koracima Zorana Milanovića "pod pritiskom socijaldemokratskog desničara Tonina Picule".

Sramnim su ocijenili i potez zastupnika SDP-a Hrvatske u Europskome parlamentu Romane Jerković, Predraga Freda Matića, Biljane Borzan i Tonina Picule, koji su glasovali protiv usvajanja Rezolucije o Bosni i Hercegovini te su pozvali "višedesetljetne partnere i prijatelje" iz Hrvatske da prestanu s miješanjem u unutarnje stvari BiH te odustanu od "desničarske politike".

Hrvatski eurozastupnici glasovali su u četvrtak protiv Rezolucije Europskog parlamenta o BiH budući se u njezinu sadržaju nije našla odrednica o konstitutivnosti naroda, kao što to piše u Ustavu zemlje, koji je sastavni dio Daytonskog mirovnog sporazuma.

Ustavni sud BiH jer 2016. godine, razmatrajući apelaciju Bože Ljubića, donio odluku da se u toj zemlji sukladno Ustavu mora primjenjivati legitimno političko predstavljanje na svim administrativno-političkim razinama, te se neustavnim ocijenio preglasavanje manje brojnijih naroda prigodom izbora predstavnika u vlasti.

Zagovornici polu-šerijata se javili za riječ da kritiziraju hrvatski SDP.

Ponovo otežan izvoz bh. proizvoda u Evropsku uniju zbog restrikcija iz Hrvatske

Bh. poljoprivrednici ponovo se nalaze u problemu vezano za plasman proizvoda u Evropsku uniju, zbog izuzetno sporih kontrola na graničnim prijelazima sa Hrvatskom, saznaje Klix.ba.

Višesatna čekanja na graničnim prijelazima Republike Hrvatske ponovo stvaraju probleme bh. poljoprivrednicima koji proteklih dana svoje jagode na tržište Evropske unije nisu mogli plasirati u realnom vremenu.

Naime, kako su za Klix.ba kazali iz Privredne komore Tuzlanskog kantona, Državni inspektorat Hrvatske ponovo je na graničnim prijelazima vratio rad fitosanitarnih inspektora u periodu od ponedjeljka do petka od 7 do 15 sati, što nije dovoljno za pregled svih kamiona. Zbog toga je, kako navode, propao ovogodišnji izvoz bh. jagode na evropsko tržište.

"Mi smo imali slučaj da nam je jedan kamion s jagodom koji je bio namijenjen za izvoz u Austriju na granici proveo dva i po dana, a nakon dolaska na odredište kupci su rekli da im više ne šaljemo takav proizvod jer nije onog kvaliteta kakav bi trebao zaista biti", kazao je za Klix.ba Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore Tuzlanskog kantona, istaknuvši da je vrijednost jednog natovarenog kamiona 40 hiljada eura.

Isti problem bio je i prošle godine

Isti problem između BiH i Hrvatske postojao je i prošle godine u jeku poljoprivredne ljetne sezone, ali je on nakon pritisaka nadležnih iz naše zemlje veoma brzo riješen.

Međutim, to se, kako navodi Selimović, odnosilo samo na 2020. s obzirom na to da Hrvatska nije udovoljila zahtjevu trajnog uvođenja sezonskog radnog vremena od polovine maja do kraja oktobra, kada je posebno zastupljen izvoz svježih bh. proizvoda.

"Fitosanitarni inspektori u toku radnog vremena na dva granična prijelaza ne mogu pregledati sve kamione koji dolaze. Slobodno možemo reći da je ovo jedna carinska barijera i uništavanje bh. domaće proizvodnje od Hrvatske jer nam ograničavaju brzinu prolaska naših utovarenih kamiona sa svježim proizvodima, koji nakon dva dana nisu za upotrebu", upozorava Selimović.

On navodi da naši izvoznici traže produženje radnog vremena fitosanitarnih inspektora od 7 do 19 sati, kao i rad subotom koji bi bio četiri sata kraći. Također, žele i otvaranje graničnog prijelaza Orašje za izvoz biljnih proizvoda, a koji je postojao do 2019. godine.

Dnevno će ići do 80 kamiona

Prvi izvozni kamioni svježih krastavca kornišona iz BiH kreću u ponedjeljak, dok su za srijedu planirani kamioni šljive. Prema odluci Hrvatske, za izvoz bh. proizvoda namijenjeni su samo granični prijelazi Bijača i Gradiška koji prema stavu izvoznika dodatno otežavaju njihov plasman proizvoda.

"Sa regije sjeveroistočne BiH nama je najbolji granični prijelaz Orašje, ali je on ukinut te naši izvoznici moraju ići na Gradišku. Također, žalosno je i to da izvoznici kornišona iz Krajine moraju ići 200 kilometara do Gradiške, što je potpuno neisplativo", navodi Selimović, istaknuvši da se u jeku izvozne sezone na granici dnevno očekuje do 30 kamiona sa kornišonima i 50 sa svježom šljivom.

Inače, predstavnici Privredne komore TK, Grupacije proizvođača kornišona, Marketinške asocijacije bh. šljive i Državne komisije za izvoz i carine ove subote su u Tešnju održali zajednički sastanak u cilju rješavanja ovog problema. Ukoliko do toga ne bi došlo, naši izvoznici najvaljuju blokadu uvoza hrvatskih roba u BiH.

Bitno je kazati i da izvoz domaćih proizvoda na tržište EU otežavaju i bh. vlasti, s obzirom na to da na posljednjoj sjednici Državni parlament nije usvojio zakon o carinskim prekršajima, koji bi omogućio uvođenje elektronskog slanja dokumentacije roba koje su namijenjene za izvoz.

Prema predviđenom modelu, Selimović kaže da bi izvoznik četiri sata prije dolaska kamiona na granični prijelaz elektronskim putem nadležnoj graničnoj službi proslijedio neophodnu dokumentaciju, čime bi se skratilo čekanje na ulazak robe u Evropsku uniju.

SAD i EU napokon sinkronizirani: Stop diskriminaciji Hrvata
Za vrijeme videokonferencije Berlinskog procesa, u Bosni i Hercegovini su visoki diplomatski predstavnici SAD-a i Europske unije pokušavali kroz niz susreta potaknuti političke predstavnike u BiH na dogovor o izmjeni ustavnog i izbornog zakonodavstva

“Vidimo i dan danas da u susjednim državama, pa i u BiH za koju želim vjerovati da je prijateljska država, zasipaju Hrvatsku optužbama protiv hrvatskih ratnih zapovjednika za neka nedokazana ili izmišljena djela, kolektivne ili zapovjedne odgovornosti od prije 26 godina. To nije dobro za međusobne odnose”, poručio je Milanović te kazao da se tome treba usprotiviti.

Dodao je da bi hrvatska država, ne samo vlada nego i drugi organi, tome jednostavno trebaju reći ne.

“Hrvatska država tome jednostavno treba reći: Gospodo, taj film ne bute gledali. Tim ljudima se u Hrvatskoj neće suditi i mi ćemo ih zaštiti pod svaku cijenu. To su naši ratni zapovjednici”, istaknuo je Milanović.