ne bi, jer znamo kako se osjeća lokalni čovjek koji tamo živi, kad mu LOKALNU vlast bira netko tko ne živi tamo. taj dolazak autobusima prouzroukuje doslovce MRŽNJU prema BH Hrvatima i to u krajevima gdje je pola ljudi porijeklom iz te iste BH.

ako te zanima kako se ljudi osjećaju, sjeti se reakcija ovdje na muslimanske fiktivne prijave po zapadnom Mostaru!

jedna od najodvratnijih ljudskih političkih karakteristika, birat lokalnu vlast tamo gdje ne živiš, moraš biti teško smeće od čovjeka

Knin: Pronatalitetnim mjerama uporno prkose negativnim demografskim trendovima- raste im broj vrtićanaca i školaraca, povećali su naknade za bebe i stipendije, snizili cijenu vrtića i osigurali EU sredstva za gradnju novoga…

Tako, prema podacima DZS-a o broju upisane djece u vrtiće i škole u 2019./2020., promatrajući postotni rast, u Top 10 gradova prema upisanima u vrtić našao se i Knin, s rastom od preko 20 posto, konkretno je dječji vrtić u toj godini upisalo 327 mališana, ili čak 60 više nego u 2018./2019. kada je u vrtić upisano 267 vrtićanaca. Bilježi i rast broja prvašića. Knin je iznova i tu, promatramo li dvogodišnji period (2018-2020), u pozitivnom trendu, i blizu vrha sa 17 posto upisanih, tj. 111 u 2020. naspram u 2018. upisanih 95 polaznika prvih razreda. U samom su vrhu i po izdvajanju za predškolski odgoj, pozicionirali su se kao četvrti grad s najvećim izdvajanjem za vrtiće u našem posljednjem terenskom istraživanju koje je ustvrdilo da su u pretprošloj godini za vrtiće izdvojili 9.704.842 kuna, u odnosu na skromnih 400.240 kuna u 2017. ili – 6,88 posto proračuna, odnosno 294,4 kune per capita.

Prije četiri godine Knin se nalazio u nezavidnom financijskom položaju s mnogim dugovima koji su se tada počeli rješavati raznim mjerama. No, i prije poboljšanja financijske situacije grada, usmjerili su se na uvođenje novih, prvenstveno demografskih mjera i projekata od kojih je među prvima bila gradnja novog vrtića za koji su osigurali 1,8 milijuna kuna iz EU fondova. Novi vrtić, Radost, visoke energetike učinkovitosti, otvorio je vrata u 2019. , a vodili su se i pregovori s HŽ-om za ustupanje zemljišta za osiguravanje vanjskog dodatnog vrtićkog prostora. Riječ je o projektu ukupno vrijednom oko pet milijuna kuna s kojim bi se u potpunosti riješili problem liste čekanja.

Grad Knin je 2017. godine pokrenuo i inicijativu uređenja novog područnog odjela dječjeg vrtića u Kninu kako bi se omogućilo većem broju djece pohađanje vrtića. Grad je riješio i imovinsko-pravne odnose za objekt te je većim dijelom sufinancirao radove na uređenju i opremanju objekta. Ukupna vrijednost ulaganja u uređenje i opremanje novog vrtića bila je oko 4.600.000,00 kn uz sufinanciranje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku RH.

Izvedeni su radovi na sanaciji krovišta centralne zgrade DV Cvrčak. Zbog stare i dotrajale hidroizolacije, krov vrtića je prokišnjavao te se pojedine prostorije tijekom kišne sezone nisu mogle koristiti. Radovi su obuhvatili demontažu starih oluka i gromobrana te sanaciju slivnika, postavljanje novih slojeva hidroizolacije, limarske radove i postavljanje nove instalacije gromobrana. Ukupno je sanirano cca 1200 m2 površine krova. Grad Knin je osigurao projektnu dokumentaciju te proveo postupak javne nabave, ukupni troškovi izvođenja radova i nadzora iznose 625.262,69 kuna. Projektom je osiguran uređen i kvalitetan prostor u objektu centralne zgrade, te su stvoreni uvjeti za redovito provođenje odgojno-obrazovnih usluga za 377 mališana.

U Gradu Kninu, ne vode računa samo s svojim najmlađim stanovnicima, velika briga se poklanja i osnovnoškolcima, srednjoškolcima i studentima. Tim namjerama i željama vođeni su u Proračunu, čak i u ovo doba pandemije izazvane COVIDOM-19, kao što je to bilo i u Proračunu za 2019. godinu, sukladno potrebama, sufinancirani su troškovi asistenata u nastavi za OŠ Domovinske zahvalnosti (s područnom školom u Golubiću) i OŠ dr. Franje Tuđmana., osigurali su sredstva za nabavu radnih bilježnica, atlasa, likovnih mapa i tehničkih materijala za osnovnoškolce u iznosu od 500.000 kuna, također 200.000 kuna su sredstva za pomoći kninskim školama (dvije osnovne i dvije srednje škole) u njihovim brojnim školskim programima i projektima.

Prema Programu Općih javnih potreba u predškolskom odgoju, školstvu i visokom obrazovanju na području Grada Knina u Proračunu su osigurana i sredstva za sufinanciranje 50 posto preostalog nepokrivenog iznosa cijene mjesečne karte za prijevoz redovitih učenika srednjih škola koji nastavu pohađaju u Šibeniku, a imaju prebivalište na području Knina. Za prijevoz učenika srednjih škola u 2021. godini planira se 125 tisuća kuna a za prijevoz predškolske djece 50.000 kuna, dok je prije četiri godine bilo osigurano svega 14,4 tisuće kuna, za udžbenike za djecu s poteškoćama u razvoju na godišnjoj razini izdvaja se oko 13 tisuća kuna, a za stipendije na 313 tisuća kuna.

Iako nije osnivač osnovnih i srednjih škola na području Grada, Grad Knin nastavlja s dobrom praksom ulaganja u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje te je i za 2021. godinu, u proračunu planiran iznos od 300.000 kuna. Od 2017. godine kada je za obrazovanje izdvojeno ukupno 109,8 tisuća kuna, lani je došao na impozantan iznos od više od 1,1 milijun kuna.

Grad također trenutačno stipendira 20 učenika i 21 kninskog studenta te 7 kninskih mladih sportaša. Prije dvije godine su povećali iznos mjesečnih stipendija u Kninu sa dotadašnjih 800 na 1.000 kuna za studente, dok srednjoškolske stipendije iznose 500 kuna. Kriteriji i mjerila na osnovu kojih se odobravaju stipendije studentima Grada Knina su: uspjeh u školovanju/studiranju, socio-ekonomske prilike i deficitarnost zanimanja. Deficitarna zanimanja posebnog interesa za Knin, prema provedenoj analizi i prognozi potreba tržišta za pojedinim kvalifikacijama su za učenike srednjih škola: poljoprivredni tehničari, medicinske sestre/medicinski tehničari i računalni tehničari za strojarstvo, a za redovite studente: odgojitelji predškolske djece (preddiplomski i diplomski studij), doktori medicine i inženjeri računarstva (preddiplomski i diplomski studij u RH).

Visokoškolsko obrazovanje provodi Veleučilište „Marko Marulić“. Ustrojeno je kroz tri stručna preddiplomska odjela: Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom, Poljoprivreda krša, Prehrambena tehnologija, i diplomski specijalistički studij: Ekonomski i normativni okvir poduzetništva.

Kninsko Veleučilište ima studijske programe: poljoprivreda i stočarstvo krša, prehrambena tehnologija i biljna proizvodnja. Ti programi znak su oživljavanja Dalmatinske zagore, ali i susjedne BiH, iz koje na kninsko Veleučilište dolaze brojni studenti. U Kninu trenutačno iz raznih dijelova Lijepe naše studira preko 500 studenata i studentica.

Izgradnja prijeko potrebnog studentskog doma za smještaj studenata iz drugih dijelova Republike Hrvatske, ali i susjedne Bosne i Hercegovine, završena je u 2017. godini, uz 50 soba, 5 apartmana za gostujuće predavače, pristup osobama s invaliditetom i Multimedijalni centar. U cilju postizanja što boljih rezultata na polju obrazovanja, razvoja znanstvenih, stručnih, kulturnih, umjetničkih, ljudskih i drugih potencijala, Grad Knin je potpisnik Sporazuma o suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i Nezavisnim univerzitetom Banja Luka. S Pravnim fakultetom iz Zagreba, tijekom 2020. započete su pripreme na stvaranju uvjeta za provedbu stručnog diplomskog studija koji će se odvijati u Kninu i nositi naslov „Upravljanje gradom“ ili „Upravljanje javnim sektorom“, konačan naziv studija još uvijek nije definiran.

Držimo kako je obrazovanje temelj razvoja i napretka svake sredine, društva u cjelini, pa tako i Knina. Upravo su mladi obrazovani ljudi pokretačka snaga koja će ovaj ponosni grad učiniti po želji i mjeri suvremenog čovjeka. Iznimne je važnosti ulaganje u obrazovanje, od osnovnog, preko srednjoškolskog do visokog obrazovanja. Grad Knin to i čini kroz razne programe, nastojimo potaknuti naše mlade da se obrazuju, da rade na sebi i da svom Gradu, na taj način daju svoj doprinos njegovom napretku i razvitku. Grad Knin je otvoren za mlade ljude, vrata ove gradske uprave su za njih i njihove ideje uvijek otvorena. Na svaki način ih se nastoji potaknuti da teže izvrsnosti, što potvrđujemo svake godine nagrađujući i najbolje studente našeg Veleučilišta. – kažu iz Grada.

Treba podsjetiti da je jedan od značajnijih pronatalitetnih poteza bilo i utrostručenje naknada za bebe, za koje je Grad Knin u proračunu peterostruko povisio sredstva sa dotadašnjih 100 tisuća kuna. Iznimno su ponosni na mjeru jednokratne novčane pomoći za novorođenu djecu u ukupnom iznosu od 500.000 kuna. U cilju stimuliranja demografske politike na području Knina, u Proračunu Grada planirana su sredstva za svako novorođeno dijete u tekućoj godini, i to: 3000 kuna za prvo rođeno dijete, 5000 kuna za drugo rođeno dijete, 7000 kuna za treće rođeno dijete i 10.000 kuna za četvrto i svako slijedeće rođeno dijete – podsjetila nas je pak dogradonačelnica Kristina Perić, u razgovoru za naš portal. Svaka novorođena kninska beba odmah po rođenju, u svojih prvih dva mjeseca života, uz pripadajuću im jednokratnu pomoć, dobije i rukom pisanu čestitku gradonačelnika Knina.

-Da, jer svaka ta beba nije samo velika radost i sreća za svoju obitelj, nego za sve nas i upravo su ti mali Kninjanke i Kninjani zalog naše budućnosti i budućnosti našeg kraljevskog Grada- tvrdi zamjenica gradonačelnika Knina. Nije ni tu kraj mjerama, programima, projektima, potporama…

U mlade Grad ulaže i kroz pomaganje u radu mnogobrojnih, kako sportskih, tako i civilnih i kulturnih udruga, kojih su članovi najvećim dijelom upravo mladi ljudi, koji svojom energijom, znanjem i željom za nečim novim, donose onu pokretačku snagu za razvoj i napredak. U ovo vrijeme pandemije Grad Knin je uspio iznaći sredstva da su sva planirana sredstva za udruge uredno isplaćena.

Po prvi puta u Proračunu Knina, u sklopu Socijalnog programa, ali i potpore demografskoj obnovi Grada, su u 2020. planirana i sredstva za mjeru “Sufinanciranje adaptacije stanova za mlade obitelji”, i to u ukupnom iznosu od 500.000 kuna. Programom socijalnih davanja za 2021. godinu, raspisan je Javni poziv za provedbu mjere sufinanciranja adaptacije stanova za mlade obitelji na području Knina, za provedbu koje su sredstva osigurana u Proračunu Grada, u ukupnom iznosu od 450.000 kuna. Grad Knin će na ime podnesenih zahtjeva za adaptaciju stanova, mlade obitelji sufinancirati na slijedeći način: za izvođenje građevinskih radova s iznosom od 20.000 kuna i za uređenje interijera s iznosom od 10.000 kuna, dodali su iz Grada.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Knin je, od njemu sličnih gradova, do kraja 2017. godine imao daleko najveći pad broja stanovnika.
U 2018. i 2019. godini bilježi se najznačajnije smanjenje broja odseljenih osoba. Jasno je iz službenih podataka da je odseljavanje iz Grada Knina konačno zaustavljeno, ističu iz Grada. Vjeruju da su ovakvom, iznimno pozitivnom trendu doprinijeli i programi, mjere i aktivnosti lokalne vlasti i nadaju se da će se on nastaviti i u budućem razdoblju Grada Knina.

Upravo se provode veliki projekti u Poslovnoj zoni kojima će se, dodaju, otvoriti značajan prostor za zapošljavanje većeg broja osoba. Posao vlasti je da osigura uvjete za otvaranje novih radnih mjesta.
Grad je s 300 tisuća kuna kupio porođajni krevet i dva kreveta za Odjel intenzivne njege u kninskoj bolnici, te određenu količinu dodatne opreme za koju su dobili informaciju da manjka. U Poduzetničkoj zoni Preparandija je pored Inovacijsko-informacijskog inkubatora rekonstrukcija i opremanje Poduzetničkog centra u bivšoj tvornici Kninjanka. Tim projektom će, vjeruju, pozitivno utjecati na smanjenje odljeva kvalitetnih kadrova.
Poduzetnici sa sjedištem u Kninu u 2020 su godini ostvarili konsolidiranu neto dobit u iznosu od 15,8 milijuna kuna, što je rast od 30,7 posto u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci Fine.

Knin prednjači i na listi onih koji su od 2017. do 2019. najviše povećali svoja izdvajanja za sport, čime su i na tom polju povećali kvalitetu života mladim naraštajima. U promatranom razdoblju krenuli su s 371.650 kuna, da bi se u 2019. uz izdašno povećanje od 710 posto, iznos popeo do 2,6 milijuna kuna..

Po trendu rasta udjela izdvajanja za sport u proračunu Knin je također na vodećoj poziciji s povećanjem od 419,30 posto, u protekle je četiri godine povećao ta ulaganja za skoro tri puta; financiraju se zakupnine za sportsku dvoranu, tekuće donacije Zajednici sportova na što je samo u 2020. utrošeno 720 tisuća kuna. Nagrađuju se i iznimni rezultati u sportu, ulaže u malu sportsku dvoranu, osiguravaju se sportske stipendije za kategorizirane sportaše prema tablici HOO-a, daju donacije sportskim klubovima i financira edukacija trenera.

U proteklom mandatnom razdoblju Knin je u sport uložio 6,7 milijuna kuna kod čega se milijun i pol odnosilo na sredstva iz državnog proračuna. Potpisan je Ugovor s izvođačem radova na provedbi projekta “Uređenje sportsko-rekreacijske zone Marunuša i izgradnja javne rasvjete duž staze uz Krku”, a projekt je vrijedan 6,7 milijuna, pri čemu 85 posto čine bespovratna EU sredstva alocirana za provedbu Intervencijskog plana. Projektom će se urediti zona za sportske aktivnosti, rekreaciju, organizaciju glazbenih i drugih događanja, u iznimno vrijednom prostoru koji se nastavlja na staru jezgru Knina. Nakon 108 godina reflektore je dobilo i igralište NK Dinara! Danas NK Dinara ima svoju Akademiju u nekoliko naraštaja, u uzrastima od juniora, kadeta, stariji pionira, mlađi pionira, do malih tića i špigeta, te je trenutno zajedno sa seniorima u stoljetnom klubu čak 130 aktivnih sportaša.

Lani je uspješno završena i gradnja atletske staze na nogometnom igralištu NK Dinara vrijedna gotovo dva milijuna kuna, završeni su i zahtjevni radovi na sanaciji krova sportske dvorane, uređena dva dječja i tribina malonogometnog igrališta. Knin, tvrdi nedavna najava, usporedno postaje i grad rukometa – pokreće se za dječake i djevojčice – rukometna akademija…

Ne čudi stoga da je i prva HR zlatna olimpijka iz Tokija, Matea Jelić- na OI taekwondo borilišta stigla upravo iz Knina. Primila je na veličanstvenom dočeku i zasluženu nagradu Grada-20.000 kuna.

-Temelj gradske politike je odnos prema mladima i njihovom ostanku u gradu. Izgradili smo najsuvremeniji dječji vrtić, obnovili područne odjele vrtića, izgradili 2 nova igrališta i obnovili sva postojeća, a tu ne stajemo. Također smo organizirali besplatne sadržaje poput klizališta, igrališta na napuhavanje, besplatnih projekcija filmova, kino predstava, radionica itd. Zaposlili smo 12 novih djelatnika u vrtićima radi osiguranja potrebe razine brige o djeci. Izgradili smo novi vrtić, smanjili cijenu vrtića za obitelji s više djece, imamo niz projekata u pripremi- zaključuju iz Grada. Kako kažu, sama činjenica da Grad vodi računa o svim aspektima života mladih obitelji, doprinosi tomu da mladi ostaju tu, da tu žele stvarati obitelji i dati svoj obol razvoju Knina i učiniti ga ugodnim za život svima.

https://gradonacelnik.hr/vijesti/76097/

Grad Slavonski Brod, pokazala je naša najnovija analiza temeljena na podacima Državnog zavoda za statistiku, nalazi se među 64 grada koji su usprkos negativnim trendovima na razini RH, zabilježili rast broja rođenih beba.
U prošloj godini je u tom središtu svijet ugledalo 473 novorođenčadi, u prosjeku 8 na 1.000 stanovnika, odnosno njih čak 35 više nego u 2019. kada se rodilo 438 beba, što predstavlja rast od 7,91 posto

Naše nedavno istraživanje pokazalo je, tako, i da je Slavonski Brod rekorder među hrvatskim gradovima u ukupnom godišnjem proračunskom izdvajanju za novorođenčad. Ravno dva i pol milijuna kuna. Uz to, jedini je grad u RH koji svoj prvorođenoj djeci uz izdašnu novčanu čestitku njihovim roditeljima osigurava i daruje vrijednu opremu u vrijednosti 5.000 kuna koja ostaje u nasljedstvu i svakom drugom rođenom djetetu u obitelji. Među rijetkima ima i sportski vrtić, proveo je energetsku obnovu škola, u 2020./21. povećani su i iznosi studentskih stipendija. Trenutno je jedini u Hrvatskoj koji mladim obiteljima, uz gradnju cijelog stambenog naselja, kroz izrazito povoljne uvjete, olakšava rješavanje njihovog stambenog pitanja, putem gradnje obiteljskih kuća na zemljištu Grada i pravom na mjesečni otkup gradskih stanova u najmu bez kreditnih zaduženja…

Grad Slavonski Brod u 2021. isplaćuje, konkretno, jednokratnu naknadu za bebe u iznosu od 2.500 kuna za prvo dijete u obitelji, 3.500 za drugo i 5.000 kuna za treće i svako sljedeće dijete, što je povećanje za preko 20 posto u odnosu na 2017. godinu kada je visina naknada roditeljima novorođenčadi iznosila 2.000, 3.000 i 4.000 kuna. Pronatalitetnu politiku uspješno provodi i izrazito popularnom mjerom darivanja prvorođene djece u obitelji potrebnom opremom za novorođenčad u vrijednosti 5.000 kuna, bez obzira na socijalno-ekonomski status roditelja.

Treba istaknuti i kako Grad svim roditeljima koji su ostvarili pravo na jednokratnu novčanu pomoć za novorođenče u tekućoj godini, u prosincu isplaćuje i „božićnicu“ u iznosu od 750 kuna. Dok je za potporu roditeljima beba prije četiri godine izdvojio oko 1.5 milijuna kuna, u gradskom proračunu za 2021. godinu osigurano je za istu svrhu čak 2.500.000 kuna. Pozitivan utjecaj svih mjera koje Grad sustavno provodi dokazuje činjenica da Slavonski Brod iz godine u godinu bilježi povećanje broja tek rođenih beba.

Osim jedinstvenih pronatalitetnih mjera uvedenih u proteklom mandatu Gradske uprave pod vodstvom gradonačelnika Mirka Duspare, Grad Slavonski Brod provodi i brojne druge demografske mjere kako bi mladima i mladim obiteljima pomogao da svoju budućnost i perspektivu grade upravo u Slavonskom Brodu. S mladima, napominju, želi biti tijekom njihovog odrastanja i obiteljskog situiranja.

Grad, stoga, kontinuirano radi na poboljšanju uvjeta u gradskim dječjim vrtićima pa je samo za potrebe izgradnje i rekonstrukcije objekata predškolskog odgoja u posljednje četiri godine iz gradskog proračuna uloženo preko 28,1 milijuna kuna. Dječji vrtići u Slavonskom Brodu svi su energetski obnovljeni, a od 2010. do sada izgrađeno je 5 novih vrtića. Grad Slavonski Brod je od 2014. u energetsku obnovu dječjih vrtića do sada uložio oko 8.200.000 kuna.

Posljednji novootvoreni je Sportski dječji vrtić Palunko uređen u sklopu Sportske dvorane „Vijuš“ i jedan je od rijetkih u Hrvatskoj u kojemu, uz provođenje standardnog programa predškolskog odgoja, poseban naglasak stavlja na provođenje tjelesnih aktivnosti čime se utječe na zdravlje mališana te se kroz igru i sport potječe njihova socijalizacija. Grad sufinancira cijenu boravka djece u dječjim vrtićima od 60 do 100 posto, ovisno o dohodovnom cenzusu kojoj korisnik pripada. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o broju djece u vrtićima u posljednjih nekoliko godina, Slavonski Brod je četvrti grad po redu koji bilježi najveći porast novih mališana u dječjim vrtićima.

Osim vrtićke infrastrukture, velika sredstva ulažu se u osnovnoškolsko obrazovanje, u vidu dogradnje i obnove osnovnih škola i izgradnje školsko-sportskih dvorana. Grad je, uz ostalo, energetski obnovio četiri velike osnovne škole, ali i izgradio dvije nove školsko-sportske dvorane čime su učenicima osigurani bolji uvjeti za bavljenje sportom u okviru školskih i izvanškolskih aktivnosti. Energetski su u ukupnoj vrijednosti radova koja seže do 32,9 milijuna kuna, uz pomoć europskih sredstava, u posljednje četiri godine obnovljene PŠ Jelas u sklopu OŠ Huga Badalića, OŠ Antuna Mihanovića, OŠ Blaža Tadijanovića i OŠ Vladimira Nazora. Posebna pozornost usmjerena je na povećanje kapaciteta školskih objekata kako bi se osigurali uvjeti za provođenje jednosmjenske nastave u svim osnovnim školama. Time se značajno poboljšala kvaliteta nastavnog procesa koja uključuje učinkovitiju provedbu nastave u školama prilikom usvajanja novih znanja, vještina i sposobnosti, kvalitetniju provedbu slobodnog vremena, duži boravak učenika s obitelji, ali i veću uključenost roditelja u nastavni proces, slobodan školski prostor u poslijepodnevnim i večernjim satima za raznovrstan i kreativan rad učenika.

Međutim, Grad Slavonski Brod ne ulaže samo u školsku infrastrukturu, nego u potpunosti financira i radne materijale za sve učenike osnovnih škola, kao i likovni pribor za sve učenike prvih razreda. Isto nastavlja u novoj školskoj godini 2021./2022. Lani je, podsjetimo, za tu namjenu ukupno iz Proračuna izdvojeno 1.350.000 kuna, što je jedan od najvećih iznosa u zemlji, pokazalo je istraživanje našeg portala. Program produženog boravka provodi se u svim osnovnim školama kojima je Grad osnivač te se sufinancira boravak i prehrana učenika uključenih u program produženog boravka. Učenicima s teškoćama u razvoju osigurani su i pomoćnici u nastavi (60) i stručni komunikacijski suradnici (2), a pomoćnici (9) su također osigurani i za vrtićku djecu s razvojnim teškoćama. Uz pomoć europskih sredstava, kroz projekt „Lunchbox“ osigurana je besplatna prehrana za 1018 polaznika slabijeg imovinskog statusa, provodi se i program predškole na osam lokacija, a također se subvencionira javni gradski prijevoz svim učenicima i studentima s prebivalištem na području Slavonskog Broda.

Osim po izdvajanjima za bebe, u samom vrhu su i po iznosima kojima pomažu studentima. Tijekom 2020./2021. Grad stipendira ukupno 92 studenta i studentice za što je iz proračuna izdvojio 1.156.800 kuna. Upravo su početkom tekuće akademske godine povećani iznosi studentskih stipendija koje trenutno za one studente koji studiraju izvan mjesta boravka iznose 1.200 kuna (prije 1.000 kuna), a za one koji studiraju na području Slavonskog Broda 600 kuna (prije 500 kuna). Grad je, pak, za stipendije iz proračuna za 2021. godinu izdvojio ukupno 1.156.800 kuna.

Kao jednu od najbolje prihvaćenih mjera građana treba istaknuti onu kojom se mladim obiteljima s područja Slavonskog Broda i okolice omogućava pravo građenja obiteljskih kuća na parcelama u vlasništvu Grada. Grad Slavonski Brod ovu mjeru, s naglašenom namjerom da mlade s prostora Slavonskog Broda potakne da u svom gradu nastave živjeti i raditi, provodi petu godinu za redom, i to putem javnog natječaja. Baš sve obitelji koje su prijavom kroz natječaj aplicirali za ovu pogodnost, istu su i ostvarile ukoliko su pritom ispunjavale i uvjete natječaja. Pravo građenja zasniva se na 99 godina, a nakon 10 godina stječe se mogućnost otkupa zemljišta pri čemu se u cijenu uračunavaju sve do tada plaćene mjesečne naknade, pojašnjavaju iz Grada.
Mjesečna naknada za pravo građenja kreće se od 31,42 kune do 99,20 kuna, a otkupna cijena od 70,12 kuna do 259,66 kuna. Pravo građenja na gradskom zemljištu do sada je putem ugovora ostvarilo šezdesetak obitelji, a Grad je u protekle 4 godine izgradio i četiri stambene zgrade u kojima trenutačno žive 24 obitelji. Zahvaljujući tim gradskim stanovima, mladi mogu riješiti stambeno pitanje bez kreditnih zaduženja budući da tijekom deset godina uplaćuju mjesečnu stanarinu, a nakon 10 godina mogu otkupiti gradski stan pri čemu im uplaćena najamnina umanjuje kupoprodajnu cijenu stana. Kroz projekt gradskih stanova za najam, mladim obiteljima nudili su se dvosobni i trosobni stanovi u iznosu od 920 i 1.100 kuna mjesečnog najma. Uskoro se očekuje i raspisivanje novog natječaja za gradske stanove za mlade obitelji jer su dvije nove zgrade u kojima će biti deset trosobnih stanova u završnoj fazi
Grad planira i ulazak u iznimno vrijednu kapitalnu investiciju izgradnjom cijelog naselja za mlade obitelji. Moderno i zeleno naselje nalazit će se preko puta i odmah do već postojećih zgrada za mlade obitelji, a sastojat će se od niskoenergetskih višestambenih zgrada nižih etaža. Rasprostirat će se na površini od čak 41.000 četvornih metara. Svi stambeni objekti temeljit će se na maksimalnom iskorištavanju energije iz obnovljivih izvora i korištenja maksimalno efikasnih sustava grijanja, hlađenja i ventilacije kojima zadovoljavaju najviši energetski standard, a krajnji cilj projekta je kreacija urbanog naselja po mjeri današnjice, kvalitetnog i funkcionalnog prostora. Time bi prozračna i zelena okolina naselja stavila Slavonski Brod na kartu zelenih gradova kojemu je upravo briga o okolišu temeljna odrednica budućeg razvoja.

Brinu i o kvaliteti života mladih putem razvoja sporta, za što kontinuirano stvaraju nove sadržaje u gradskim mjesnim odborima. Pa je krajem lipnja završeno postavljanje novih sprava za uličnu tjelovježbu na 12 novih lokacija, a postavljanjem novih igrala obnovljena su i dječja igrališta.

Uz nove postavljene sprave za uličnu tjelovježbu i dječjem igralištu, Ulicu Josipa Lovretića odnedavno krasi i novo sportsko betonsko igralište dimenzija 20 m x 40 metara. Igralište je ujedno malonogometno i košarkaško, a čine ga dva gola i dva koša. Također, uz golove i koševe je postavljena i zaštitna mreža.

Zahuktali su i radovi na Športsko-rekreacijskom centru „Klasije“, projektu vrijednom oko 5 milijuna kuna. U prvoj fazi izgradit će se dva malonogometna igrališta s umjetnom podlogom i novom istočnom tribinom, a konačnim dovršetkom radova na zapadnom dijelu kompleksa predviđena je izgradnja atletske staze s kružnim trkalištem te igrališta za košarku, tenis, odbojku i graničar. Unutar kompleksa bit će postavljena javna rasvjeta uz sportske terene i uz pješačke površine, a osim sportskih terena, Športsko-rekreacijski centar imat će i dvije zgrade s popratnim sadržajima. U njima će se nalaziti svlačionice za sportaše i rekreativce, sanitarije, caffe bar… Uskoro se nastavlja s izgradnjom stadiona kraj Save, nakon zapadne gradi se južna tribina, ukupna ulaganja trebala bi iznositi 30 milijuna kuna. Kreće i proširenje skate parka na Vijušu, investicija vrijedna preko 600.000 kuna.

Dakako, za život i ostanak mladih u Slavonskom Brodu značajni su i razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta. Upravo traju završni radovi na Inovacijskom inkubatoru vrijednom 16,3 milijuna kuna, a kako bi poduzetnicima, poslovanje pogođenim pandemijom pomogli prebroditi težak period, uveli su brojne mjere pomoći u ukupnom iznosu preko 5 milijuna kuna.

https://gradonacelnik.hr/vijesti/slavon ... -trendova/

Kakvi autobusi, toga nema deset-petnaest godina, HDZ BiH jedva izvuče 150tis na izbore u BiH, jedino ovi okorjeli partijski prvaci HDZ BiH koji imaju nekretnine po RH, pa po službenoj dužnosti, običan svit to ne interesira, i puno ih je raseljeno.

Domoljubni desničari iz RH dosta energije ovde utroše bespotrebno. Proglasi ih se cvjećarnma samo im se zalijepi etiketa.
a HDZ BiH najveći cvjecari, da nastavimo dalje isti ti k oji su vidi vraga optuživali klan Lijanović i za cvjecarenje a lijaanovici produkt HDZa BiH, jer sad su izdajice kad su okrenuli kontra HDZ BiH a ovi ih napravili. Kasnije se neki i vratili u krilo matere

Dudu supljira iz zgaya

istina je da je toga sve manje i dobro je da je tako.

sa Srbima nije baš tako

Pa, zapravo je to i pozitivno. Znači da su zainteresirani za te krajeve. Jednom sam sreo te autobuse. Žešća gerijatrija. Svake izbore ih je sigurno 20 % manje.

Ali zato jeste sa Hrvatima, dok se u Borovo dovoze autobusi, u Kakanj baš i ne, valjda HDZ BiH nema vozača, logisticara, pukovnika i generala da prevezu...

Glasate li vi iz Zgaya u Zenici ili vas HDZ BiH logistika mora vuć za rukav?

Ne može nečega biti sve manje kad ga nikad uopće nije bilo.
Bh Hrvati nisu nikad ni pojedničano,a kamoli organizirano išli na lokalne izbore u HR.
To ne da je mit temeljen na pojedinačnim slučajevima, nego je to apsolutna izmišljotina.

Nikad nisam čuo za takvo nešto, nikad to nije ni bila tema, suviše je i reći da su to pojedinačni slučajevi.

Iza rata je mnoštvo imalo prebivalište u RH, posebno ekipa iz HDZ BiH, koristili se dječji nadoplatci, zdravstvene usluge, jedan dio opravdano koji je bio u HV, nisu išli "autobusom" dovoljan je bio mig stranke da se osobno zauzmu.
Danas je to pak mali dio probrane ekipe, apsolutno legalno danas1/1, sa zasluženim pravom glasa.

Da ne govorimo kako je balavurdija ratnih profitera i bivših članova kpj, HVo logisticara u ratno vrijeme rađana po firulama, dubravama...

Pa ne baš u Zenici ali u HB da. Nitko me ne povlači za ruku, sam dođem.

Znači živiš u RH a određuje s politicku sudbinu Hrvatima u BiH? Lijepo.

Jedna je stvar rađanje u HR, što se radilo zbog porodiljnog doplataka, toga je bilo puno i to je trebalo regulirati da bude legalno jer to je u interesu RH.
Druga stvar je sjesti u auto odvesti se 50-100km i glasati na lokalnim izborima koji te ne zanimaju.
Takvog interesa naprosto nije bilo. A da interesa nije bilo znam jer za takvo nešto nikad nisam čuo, a jedva se izlazilo i na bh izbore.
Da je takvih stvari bilo čuo bih da netko o tome govori, dakle nikad čuo, kamoli da znam nekoga ko je išao glasati.

Dođe ukupno par stotina Srba, penzionera, glasat koji žive pol godine u Hrvatskoj pol u Srbiji. Bzvz paničare neki.
Ne trolajte ovu temu glupostima.

Ko uopće od nas zna ko je načelnik Metkovića.,Imotskog, Vrgorca... Niko, zato jer za to nema interesa.

Za parlsmentarne izbore je bilo interesa jer nas naravno zanima ko je na vlasti u HR.

Da. Vidio sam što su tzv. Bosnjaci uradili od Zenice u ratu. Ne treba to nikad i nigdje više se dogodit. Samo je sreća što nisu imali oružja pa nisu uspjeli počistit i pobit koliko su htjeli. Zato sad zazivaju drugo poluvrijeme.

Treba smirit to unitarističko-islamsko ludilo pod kojom god maskom se skrivalo i sve će se u BiH sredit.

@zaba, dovoljno je bilo da emisari HDZ BiH kažu kako će se dolaskom Račana na vlast mnogo toga promijeniti. A ništa se posebno nije promijenilo, Osim stolica HDZa BiH, malo ih je bilo manje, pa više pa danas opet manje.

To je već u sferi nacionalnih interesa, jer stolica HDZ BiH je nacionalni interes a interes Hrvatskog naroda u BiH nije.

Balavo malo za politiku jednog narod koji ovde obitava već dugo.

Zašto pričate o nečemu a pojma nemate?

Ti si iz Rijeke ili tako negdje? Ako se ne varam?

E pa da živiš tamo gdje Srba ima znao bi da to nije par stotina Srba i da to nisu

Samo “penzioneri” i svakako ne žive pola godine u Hrvatskoj.

Ekipa ti masovno autobusima dolazi na glasanje, i mlado i staro, Hrvatske vidjeli nisu od 95. A neki ni tada, kupe samo socijalu i žive preko Dunava.

Da tebi Talijani iz Venecije odabiru lokalnog načelnika autobus desantima drugu pjesmu bi pjevao.

Dosta offtopica.

https://www.vecernji.hr/premium/novi-vj ... di-1514792
Slavonija gotovo pa vise nista ne iseljava i raste natalitet.

Prošle godine 5 slavonskih županija sasvim solidnih 6301 rođenih. Npr više od demografske jezgre Muslimana TK i ZDK zajedno kad odbimo rođene Hrvate tamo. (To govorim jer su često pisali o kolonizaciji ''puste'' Slavonije)
Prvih 6 mjeseci ove godine preko 400 više rođenih u Hrvatskoj za sad.

Otišli su uglavnom jugoslaveni, ljevičari, nesposobni, pesimsti i Srbi
To je i dobro za Hrvatsku.
Najproduktivniji, sposobniji i najzdraviji su ostali, a oni kmečavci koji smatraju da im netko nešto mora poklanjat i koji samo čekaju da im država nešto da su otišli. Dakle ovi koji su svjesni da se država kakvu svi želimo, nakon 1000 god okupacije, ne može izgradit preko noći su ostali i trude se i gradimo je i razvijamo zajedno. Trebamo se svi potrudit. Otišli su nesposobni kmečavci, jugoslaveni i Srbi.
Fertilitet nam raste, a ekonomska budućnost u narednim godinama je sve perspektivnija.

Nadam se nastavku razvijanja Slavonije i cijele Hrvatske.

više ih dolazi na posao iz Srbije u Hrvatsku do tog broja, a kamoli neće na glasanje.

i ne dolaze samo autobusima, ove godine im je HDZ prigodno ukinuo obvezu PCR testiranja da navrate i s autom ako hoće

Savjeti, povjerenstva, odbori i plenumi odvest će RH u svijetlu demografsku budućnost. Kako se toga nitko ranije nije sjetio?

Pročitaj tekst

Draže mi je trolat. Zafrkancija brate, nemoj se ljutit.