Ciljevi EU-a
Europska unija postavila je visoke ciljeve vezane uz klimatsko područje. Uz pomoć Zelenog plana Europa treba do 2050. postati prvi kontinent koji uklanja onoliko emisija CO2 koliko ih proizvodi.

Europski parlament podržao je 7. listopada postizanje klimatske neutralnosti do 2050. i cilj smanjenja emisija za 60 posto do 2030. u usporedbi s razinom iz 1990., što je zahtjevnije od prijedloga Komisije od 55 posto. Zastupnici su tražili Komisiju da postavi dodatni cilj za 2040. kako bi se osigurao napredak prema konačnom cilju.

Osim toga, zastupnici su pozvali sve države EU-a pojedinačno da postanu klimatski neutralne i ustrajali na tome da se nakon 2050. iz atmosfere uklanja više CO2 nego što se emitira.

Uz to, sve izravne ili neizravne subvencije za fosilna goriva trebalo bi postupno ukinuti najkasnije do 2025.

U travnju 2021. zastupnici su postigli dogovor s Vijećem o obvezi EU-a za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Parlament je 24. lipnja usvojio novi propis o klimi, koji povećava trenutni cilj smanjenja emisija za 2030. s 40 na 55 posto, a zahvaljujući njemu cilj klimatske neutralnosti do 2050. postaje pravno obvezujući. Kao što je predložio Parlament, osnovat će se neovisni Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene koji će ocjenjivati dosljednost politika i pratiti napredak.

Pet država članica EU-a i zakonski je definiralo postizanje klimatske neutralnosti: Švedska planira imati nultu stopu emisija do 2045., a Danska, Francuska, Njemačka i Mađarska do 2050.

https://www.europarl.europa.eu/news/hr/ ... ci-do-2050

CO2 emissions from energy use clearly decreased in the EU in 2020


https://ec.europa.eu/eurostat/web/produ ... Fwhats-new

Emisije ugljikova dioksida (CO2) koje nastaju izgaranjem fosilnih goriva (mahom nafte, naftnih derivata, ugljena i prirodnog plina) u prometu ili proizvodnji električne energije i, primjerice, čelika u Europskoj uniji, lani su bile manje za 10 posto u odnosu na 2019. godinu.

U Hrvatskoj, pak, emisije ugljikova dioksida u 2020. bile su manje za približno sedam posto u odnosu na prethodnu godinu.

http://www.energetika-net.com/vijesti/z ... -co2-32500

14. srpanj 2021Bruxelles

Europski zeleni plan: Komisija predlaže preobrazbu gospodarstva i društva da bi se ostvarili klimatski ciljevi
...

Sustavom oporezivanja energetskih proizvoda moraju se uvesti odgovarajući poticaji da bi se zaštitilo i poboljšalo jedinstveno tržište te poticala zelena tranzicija. Revidiranom direktivom o oporezivanju energije predlaže se usklađivanje oporezivanja energenata s energetskom i klimatskom politikom EU-a, odnosno promicanje čistih tehnologija te uklanjanje zastarjelih oslobođenja od poreza i smanjenih stopa kojima se dosad poticala uporaba fosilnih goriva. Novim se pravilima nastoje smanjiti štetni učinci porezne konkurencije u području energije i tako državama članicama osigurati prihodi od zelenih poreza, koji manje ograničavaju rast od poreza na rad.

Konačno, na temelju novog mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama plaćat će se naknada na ugljik pri uvozu određenih proizvoda kako ambiciozne klimatske politike u Europi ne bi uzrokovale „istjecanje ugljika”. Tako će smanjenje emisija u Europi doprinijeti smanjenju emisija u svijetu, a industrije s velikim emisijama neće se preseliti izvan Europe, nego će taj korak potaknuti industriju izvan EU-a i naše međunarodne partnere da pođu istim putem.

https://ec.europa.eu/commission/pressco ... IP_21_3541

https://vijesti.hrt.hr/eu/eu-ulazi-u-ve ... ju-2349333

Pitanja i odgovori – trgovanje emisijama – određivanje cijene ugljika *

. Što je sustav EU-a za trgovanje emisijama?

Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS) temelji se na načelu trgovanja uz kvote (cap and trade). Utvrđuje se apsolutna gornja granica (kvota, cap) za ukupnu količinu određenih stakleničkih plinova koje subjekti obuhvaćeni sustavom mogu ispustiti svake godine. Kvota se postupno smanjuje pa se smanjuje i ukupna količina emisija.

Otkad je 2005. uveden ETS EU-a, emisije su smanjene za 42,8 % u glavnim obuhvaćenim sektorima: proizvodnji električne energije i topline te industrijskim postrojenjima s velikom potrošnjom energije. Kao sustav koji se temelji na tržištu, ETS osigurava da se emisije smanjuju ondje gdje je to najjeftinije. Stoga su većina smanjenja emisija dosad ostvarena u sektoru proizvodnje električne energije.

...

https://ec.europa.eu/commission/pressco ... da_21_3542

Ovaj ekolog navodi da Federalna vlada od kineskog partnera sada ima mogućnost naplate svega onoga što je do danas uloženo u pripremu izgradnje Bloka 7, jer inozemni partner nije u mogućnosti ispoštovati klauzule iz ugovora, koje su jasno definisale da kotao, turbina i generator moraju biti od proizvođača Alstom, odnosno General Electrica koji je kupio spomenutu kompaniju.

Instalirana snaga,

EP HZHB
Termoelektrane 0 MW
Obnovljivi izvori 727 MW

EP BiH
Termoelektrane 1173 MW
Obnovljivi izvori 564 MW

EP RS
Termoelektrane 900 MW
Obnovljivi izvori 61 MW


Neiskorišteni hidropotencijal
EP BiH 90 % iskorišteno
EP HZHB 90% iskorišteno
EP RS Planirano preko 5 novih većih hidroelektrana, oko 1000 MW


Vjetropotencijal je sav na jugu, u Hercegovini i na Dinari (Završju). Sveukupno oko 10 000 MW, i otprilike je podijeljen proporcionalno teritoriju kojeg svaki narod na tom prostoru drži.
60% vjetropotencijala pripada Hrvatima, oko 6 000 MW
10% vjetropotencijala pripada Muslimanima, oko 1000 MW
30% vjetropotencijala pripada Srbima, oko 3000 MW

Meni je taj koncept malo nejasan.

Dakle, kakve veze ima što EU uklanja CO2, kad Azija ili Amerika ne prate taj trend.

Valjda je atmosfera spojena posuda...

Samo mala napomena. EU ne svrstava hidroelektrane u obnovljive izvore energije...

Kina zadnjih godina stagnira u emisijama, ali od 1990. do 2019. su učetverostručili utrošak ugljena koji im još uvijek čini gotovo 60% izvora energije. Kina ima još ugljena na bacanje i teško da će od njega odustati.

Samo mala napomena. EU ne svrstava hidroelektrane u obnovljive izvore energije...