Nuklearke na bazi torija, ukopane u zemlju. Indijci ih razvijaju, praktički 100% sigurne, a u slučaju da se nešto desi sve se apsorbira prema dolje tako da si opet siguran na površini. To je budućnost osim ako u međuvremenu ne dođe do nekih destabilizacija globalnih razmjera. Kina i Indija će do kraja ovog desetljeća zajedno činiti gotovo 40% svjetskog BDP-a pa se treba malo i ugledati.

Ovo sa zelenom energijom je priča za malu djecu. Nit je efikasno, nit je "održivo"... proizvodnja, transport, rok trajanja, odlaganje i tako u krug, obrni, okreni = zagađenje. Među ostalim bi istaknuo bio-masu kao najveću nebulozu...

Svjetske rezerve sirove nafte: 47 godina
Svjetske rezerve prirodnog plina: 52 godine
Svjetske rezerve uglja: 133 godine

Mislim da su ovi podaci dobar povod za temu o energetici na svjetskoj razini.

Alternative ne daju puno razloga za optimizam.

Zvuči prelako, što je sa drumskim transportom? Što je sa komercijalnim zrakoplovima? Što je sa brodovima koji prevoze robu u kontejnerima? Hoće li sve što se miče a nije živo u 20 godina preći na baterije?

Meni je zanimljivo da SAD (kao prva ekonomija svijeta) ima najveći broj preminulih i zaraznih u ovoj korona krizi. Doćićemo razvojem diskusije na to i kako je povezano s energentima...

De ba, ja jos kad sam u skolu isao sredinom devedesetih govorilo se o tome da rezerve nafte traju jos 20-30 godina i onda kapak. Sad evo 20-30 godina nakon toga opet traju, kolko rece, 47 godina..

Pa sve i da je istina, znas sta se sve moze izdesavati u vremenskom periodu od pedesetak godina? Samo baci pogled unatrag tamo negdje do 1970. i usporedi sa danas.

Prošlo 30 godina, a produžava se rok kad će nestati nafte. Zar bi im kruna sa glava pala ako nekad priznaju da nešto ne znaju.

zalihe prirodnog plina su daleko veće nego nafte, ako se dobro sjećam, po trenutnoj potrošnji ima zaliha bar za 500 godina.

Nuklearke na bazi torija, ukopane u zemlju. Indijci ih razvijaju, praktički 100% sigurne, a u slučaju da se nešto desi sve se apsorbira prema dolje tako da si opet siguran na površini. To je budućnost osim ako u međuvremenu ne dođe do nekih destabilizacija globalnih razmjera. Kina i Indija će do kraja ovog desetljeća zajedno činiti gotovo 40% svjetskog BDP-a pa se treba malo i ugledati.

Ovo sa zelenom energijom je priča za malu djecu. Nit je efikasno, nit je "održivo"... proizvodnja, transport, rok trajanja, odlaganje i tako u krug, obrni, okreni = zagađenje. Među ostalim bi istaknuo bio-masu kao najveću nebulozu...

Struja je budućnost, ne zato što je to pomodno nego zato što su strojevi na struju najefikasniji. Običan elektromotor ima 98% energetske učinkovitosti, a najbolji od najboljih dizelaša jedva preko 50%.

Ako je ta struja nastala u termoelektranama onda ti je opet ukupna efikasnost srušena.

Termoelektrane ne pretvaraju 100% toplinske energije u struj, kao ni auto.

U slučaju korištenja električnog automobila ali koji koristi struju iz termoelektrana, TE predstavljaju samo posrednika.

Sve jasno ali opet nije isto ako čitav svijet pravi struju u termoelektrani gdje gubi 50% energije u pretvorbi pa zatim opet dizelski ili benzinski motor gdje ode još 50%,
Tu se na kraju izvuče jedva 1/4 učinkovitost.

U slučaju uporabe termoelektrana a zatim elektromotora, ta ucinkvitost ostaje na 1/2 zato sto su oni 99% učinkoviti, dakle pola energije koje smo bacali do sada vise ne moramo bacati.

Dakle isplati se…

Pa ne daje termoelektrana benzin za automobil da bude 1/4 učinkovitost.

Nuklearne elektrane su super, i ne proizvode stakleničke plinove.

Nuklearna energija nipošto nije CO2 neutralna. Većina emisija stakleničkih plinova uzvodno je i nizvodno od proizvodnje električne energije. Ako pogledamo cijeli životni ciklus - od vađenja urana, proizvodnje gorivnih elemenata, izgradnje elektrane i demontaže do konačnog skladištenja - velika količina energije ponekad je potrebna u pojedinim fazama ciklusa, pri čemu se ispuštaju staklenički plinovi.

Prilikom proizvodnje električne energije iz nuklearne energije, emisije se javljaju i tijekom rada, budući da se uran mora vaditi, obogaćivati ​​i skladištiti jako dugo. Posebno je teško predvidjeti emisije CO2 koje će još nastati za konačno odlaganje (budući da ima vrlo malo empirijskih podataka). Također se ne mogu jasno odrediti emisije koje proizlaze iz iskopavanja urana. Iz tih razloga, između ostalog, rasponi emisija CO2 u životnom ciklusu nuklearne energije vrlo su visoki, a rezultati su vrlo različiti. Prema izvješću ⁠IPCC⁠ iz 2014., emisije stakleničkih plinova nuklearnih elektrana tijekom cijelog životnog ciklusa nalaze se u rasponu od 3,7 do 110 grama ekvivalenta CO2 po kilovat satu sa srednjom vrijednosti od 12 ekvivalenata CO2 po kilovat satu.

Usred Zagreba se nalazi termoelektrana, ali ne koristi ugljen nego plin što je puno povoljnije i za okoliš i za zdravlje građana.

Ni kod plina CO2 nije toliko manji, možda 50% manji u idealnoj situaciji, u odnosu na najgoru termoelektranu na ugljen.

Kod bilo kojeg fosilnog goriva (ugljikovodici) je ista bazična kemijska reakcija, CH spoj + O2 --> CO2 + H20 (vodena para koja izlazi iz onog debelog dimnjaka)