Pa zato što je Bosna imala Krstjane koji su geografski bili između katolika i pravoslavaca. Katolici i pravoslavci očigledno nisu puno prelazili na islam. Logično jer već su bili pripadnici jedne od velikih monoteističkih religija.

Male religije nisu imale šanse u poređenju sa velikim religijama i jedina dva razloga zašto je u Bosni do Osmanlija opstalo nešto (krstjani) što nije ni katolicizam ni pravoslavlje su:
1. Bilo je između pravoslavlja i katolicizma pa je bilo izloženo uticaju oba (a time nijednog dovoljno)
2. Izrazito planinsko područje manje pristupačno (i interesantno) vojskama (i religijama) sa istoka i zapada (samim tim i manji uticaj)

Ta mala religija bi naravno kad tad prerasla u jednu od velikih i da nisu došle Osmanlije ti krstjani bi postali ili katolici ili pravoslavci. Ali dođoše Osmanlije i krstjani vremenom primiše islam čime su nastavili biti drugačiji od komšija sa istoka i susjeda sa zapada. Do današnjeg dana.

Naravno, Osmanlije su naseljavali muslimane (i Bošnjake i druge) i u Srbiju i u Hrvatsku i naravno kasnije su ti muslimani pobjegli u Bosnu ali dobar dio današnjih Bošnjaka je ipak potomak krstjana bez ikakve sumnje.

Sta to vicu ovi Tur.. pardon, Bosnjaci na 4:40?

Nakon 600 godina zvonila su zvona na povijesnoj lokaciji

Izgradit ćemo crkvu koja će biti replika srednjovjekovne crkve. Konačno su na ovom mjestu zazvonila zvona. Nakon 600 godina, s ponosom govori 14. laureat Večernjakova pečata Husejn Smajić

Željko Andrijanić

Kod temelja ranokršćanske crkve u Veseloj u Bugoju Husejn Smajić, gospodarstvenik i humanitarac, koji je otkrio povijesne temelje, postavio je toranj u kojem je slika Milosrdnog Isusa koju je darovao načelnik općine Kupres Perica Romić. Slika je visoka 4,50, a široka 2,20 metara, piše Večernji list BiH.

Blagoslov za izgradnju crkve

- U prošloj godini završili smo otkopavanje i konzerviranje temelja i pronašli 12 tijela pokojnika. Izgradit ćemo crkvu koja će biti replika srednjovjekovne crkve. Konačno su na ovom mjestu zazvonila zvona. Nakon 600 godina, s ponosom govori 14. laureat Večernjakova pečata Husejn Smajić. Pored tornja na kojem dominira križ i slika Milosrdnog Isusa, okupilo se oko 50 ljudi. Smajić nam naglašava kako je stvorena pozitivna atmosfera u Bugojnu. - Posvetit ćemo sliku i zvona na ovoj zemlji koja je darovana Vrhbosanskoj nadbiskupiji, tu ćemo i pokopati kosti tijela koja smo ovdje pronašli. Mogu reći da sam jako sretan što su ljudi u Bugojnu ovo prihvatili kao nešto zajedničko i svi žele pomoći, s ponosom nam govori Smajić.

Projekt je također pozdravio i načelnik Bugojna Hasan Ajkunić. Smajić u izrazima zahvale nije zaobišao ni Večernji list, osobito manifestaciju “Večernjakov pečat”, koja je uvelike potpomogla ovom projektu. Podsjetimo, Smajić je čovjek koji je u svijet poslao drukčiju sliku BiH, s porukom suživota, humanosti i ljudskosti, a sve je počelo kada je htio izgraditi elektranu za vlastito gospodarstvo pa je zatim pronašao ostatke crkve. Ni trenutka nije dvojio treba li obavijestiti javnost o važnom i vrijednom arheološkom nalazištu u Bugojnu. - Ideja se rodila jer sam htio da ljudi u Europi vide kako ovdje nismo svi isti. Da ima i dobrih ljudi i da je, na sreću, ovih zlih ipak puno manje, istaknuo je svojevremeno Smajić. Huso, kako ga od milja zovu, među prvima se obratio Vrhbosanskoj nadbiskupiji, a kardinal Vinko Puljić dao mu je blagoslov za izgradnju crkve.

Stoljetna obljetnica

Ove godine obilježava se 610 godina otkad je održan kapitul franjevačke vikarije u Veseloj, a za njezinog vikara izabran je fra Marin Splićanin.

- Kao građanin Bugojna, kao čovjek koji je odgojen da poštuje i cijeni drugog čovjeka, najmanje što sam mogao učiniti upravo je inicijativa za izgradnju ove crkve. Čak sam razmišljao, kada budem darovao tu zemlju crkvi, tu sebi napraviti grob. Tolika ljubav postoji u izgradnji te crkve, rekao je već prije Smajić koji je u ranijem razgovoru istaknuo kako mu je životna želja čuti zvona na ovom prelijepom, povijesnom mjestu, što se, na njegovu radost, ali i radost svih koji žele živjeti u ljubavi i blagostanju, i dogodilo.

Jesu, ali idu pretpostavkom da treba imati i oporbu prema neoosmanizmu u Bosnji.

Nasa Stranka je u paradoksu, nasilu pokušavaju gurati nemuslimane u vrh stranke, ali ako hoće glasove i ako se prošire na sela i druge gradove, postat će sve vise vizualno muslimanska stranka, pa će kao kao i SDP u Kalesiji na izbornoj kampanji puštati islamske pjesme na arapskom.

Ali eto barem su izabrali muslimana za predsjednika, koji se lažno predstavlja kao Ostali i krade mjesto u Domu naroda za autenticne autohtone manjine.

Vrijeme je da u politički diskurs vratimo potrebu Bosne i Hercegovine da bude normalna država. Što čini jednu normalnu europsku državu? To je zemlja s jednim predsjednikom koji ima simboličke ovlasti te prebacivanje većine postojećih ovlasti s Predsjedništva na Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Zalagat ćemo se za ukidanje domova naroda, i entitetskog i državnog te za spuštanje tih vitalnih nacionalnih interesa na klubove naroda u parlamentima. To je jedno tijelo koje se isključivo koristi za kočenje demokratskih procesa, a nikako za ključna pitanja svake etničke grupe.

Jednostavno je takav politički spektar. Mi možemo reći da smo imali niz pokušaja da napravimo iskorak u Republici Srpskoj. U tome do sada nismo uspjeli. Mi smo spremni to priznati. To je slučaj i u sredinama s većinski hrvatskim stanovništvom.

Zato što liberali se ne bi trebali obazirat na etničke granice, nego gurat liberalizam unutar postojećih. Ovako su praktički priznali da su još jedna bošnjačka nacionalistička stranka.

Pravih liberala nažalost nema. Dodik i Ž. Komšić a sad i NS su potrošili i ukakili ideju liberalizma. MZ je trebalo malo vremena da skuže ali mi se čini da su sve maske pale.

Kako pa zar Forto nije pričao da je Bosanac ,a ne Bošnjak ia kako ga ne zanima nacionalni segment .

„Ovakvu dženazu Sarajevo gotovo da i ne pamti“ reći će tada Senad Hadžifejzović navodeći da dženazi prisustvuje između 15 i 20 hiljada Cacinih saboraca i građana Sarajeva. Jedini koji se tada usprotivio sahrani ubice Cace na šehidskom mezarju kovači bio je pokojni general Armije BiH Jovan Divljak.

Ni danas u Sarajevu ništa se nije promijenilo. Udruženje koje svake godine slavi zločinca Topalovića, jer je pljačkao, mučio i ubijao svoje sugrađane, Sarajevo izdašno finansijski podržava.

Čak i potpredsjednik stranke koja je tražila da se Cacino ime nađe na spomen ploči njegovim žrtvama izdašno finasira rad udruženja koje svake godine veliča ubicu građana Sarajeva. Podsjetimo, načelnik Općine Centar Srđan Mandić iz Naše stranke, u maju ove godine udruženju Zelenih Beretki dodijelio je 27.624 KM. Koalicioni partner Naše stranke, stranka Narod i Pravda isto je podržala ovo udruženje koje veliča ubicu. NIP-ov ministar za boračka pitanja Omer Osmanović u maju ove godine Zelenim beretkama dodijelio je 60 hiljada maraka. /zurnal.info