EU se sprema i za raspad BiH?

lipanj 18, 2018

Premda je riječ o još jednoj analizi u nizu, kakve institucije EU-a izrađuju stalno, ipak se može naslutiti kako EU strahuje od mogućeg crnog scenarija u BiH  – pogotovo ukoliko iste političke opcije nastave sa zapaljivom retorikom kako se datum izbora bude približavao. Tri vladajuće stranke, SNSD u RS-u, HDZ BiH i SDA u FBiH i dalje će se boriti za svoj dio kolača i pitanje je koliko će daleko u toj borbi za opstanak ići lideri Milorad Dodik, Dragan Čović i Bakir Izetbegović.

Što ako se Bosna i Hercegovina dezintegrira? Premda ključni europski dužnosnici, kao i predstavnici međunarodne zajednice u BiH, po defaultu odbacuju taj scenarij za javnost, Europa ipak malo dalje od očiju javnosti razmatra što činiti ukoliko se neki od bosanskohercegovačkih političkih lidera odluči prijeći crvenu liniju.

S obzirom na retoriku koju bh. lideri svako malo koriste, takva reakcija Europe uopće ne treba čuditi.

Jasno, prvi kojeg se u mnogim analizama označava kao mogućeg rušitelja BiH u sadašnjem obliku je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i vrlo moguće od listopada član Predsjedništva BiH, što je funkcija koju želi osvojiti na nadolazećim izborima.

Od retorike do nasilja

Upravo se jedna od analiza koju je izradio EU institut za sigurnosne studije još sredinom prošle godine temelji na pitanju ‘što ako Milorad Dodik proglasi odcjepljenje Republike Srpske’. Ono što je u analizi navedeno neće se nimalo svidjeti građanima jer sve navodi na zaključak da u tom slučaju BiH prijeti novi krvavi rat.

U analizi se navodi da bi se u slučaju Dodikovog riskantnog poteza odcjepljenja od BiH retorika u državi naglo zaoštrila, a zapaljivu retoriku uskoro bi zamijenilo nasilje.

-Bošnjaci neće prihvatiti da nešto što je nastalo na etničkom čišćenju i masovnom ubijanju postane državom. Mi ćemo se boriti protiv toga svim sredstvima, navodi se u spomenutoj analizi reakcija kakva bi u tom zasada imaginarnom scenariju došla od predstavnika bošnjačkog naroda iz Sarajeva.

Također, navodi se kako bi turski predsjednik Erdogan automatski ponudio zaštitu za ‘svoju bosansku muslimansku braću i sestre’, a lideri bh. Hrvata bi se osjećali slavodobitno jer bi time dobili dokaz da su bili u pravu kada su inzistirali na izmjenama izbornog zakona. Podsjetimo, nemali broj dužnosnika HNS-a već danima ponavlja da u slučaju neusvajanja izmjena izbornog zakona prema njihovom prijedlogu slijedi totalni kaos u državi.

U istoj analizi zaključuje se da bi se BiH zbog retorike lidera i miješanja vanjskih utjecaja u roku nekoliko dana vratila na stanje iz 1995. godine, odnosno uspostavile bi se odvojene administracije tri etnički većinske skupine. Sarajevo će svim silama nastojati anulirati Dodikov potez, a Hrvati će to vrijeme koristiti za učvršćivanje svoje samouprave. Kao velika opasnost tada se javlja bujanje džihadističkih online skupina koje pozivaju na nasilje protiv Srba i Hrvata.

Predviđa se da bi čelni ljudi Srbije i Hrvatske pozvali sve strane da se suzdrže od nasilja, ali bi Hrvatska ipak uputila oštroju notu nego Srbija.

– Ako se Republika Srpska odcijepi, 400.000 hrvatskih katolika ne mogu biti ostavljeni u propaloj državi punoj muslimana koji otvoreno iskazuju simpatije prema ISIL-u, navodi se u analizi moguća reakcija hrvatskog premijera.

Na međunarodnoj razini, najhitrija reakcija stigla bi od Rusije i Turske. Ministar vanjskih poslova Rusije pozvao bi sve strane da očuvaju mir, ali bi hvalisavo izjavio kako je ‘propala zapadna politika podcjenjivanja srpskih i hrvatskih prava u Bosni nakon 1995. godine kombinirana s otvorenom podrškom onima koji pokazuju simpatije s agensom islamskih ekstremista’.

U Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, ruski veleposlanik se usprotivio britansko-američkom pozivu za izvanrednom sjednicom zbog ove krize, objašnjavajući da ‘Rusija sad usko surađuje s Turskom i drugim partnerima u regiji kako bi se iznašle nove inicijative za Bosnu. EU i Zapad se više ne smatraju iskrenim posrednicima u Bosni ili regiji’, navodi se u analizi EU instituta za sigurnosne studije.

Svjesno maskiranje socio-ekonomskog stanja

Ujedno, ljudi iz BiH nastoje masovno napustiti zemlju, ali im to onemogućava Frontex na granici s Hrvatskom! Bošnjačka dijaspora potom kreće s organiziranjem masovnih prosvjeda po europskim gradovima, a snage EUFOR-a u BiH nemoćne su po pitanju zaustavljanja izbijanja krize.

Kao ključni razlog koji je doveo do navedenog stanja, u analizi se navodi to što su neki od najistaknutijih bh. lidera krenuli putem namjernog etničkog dizanja tenzija i otvaranja političkih sukoba kako bi skrenuli pažnju stanovništva s katastrofalne ekonomske i socijalne situacije u zemlji.

-U 2017. skoro pola ukupnog proračuna države trošen je na otplaćivanje ranijeg duga. Prihodi su prikupljani kroz poreze, nova zaduživanja i prodajom državnih resursa (imovine). Istovremeno, BiH koja se teško nosila s velikim trgovinskim deficitom nije mogla privući tako potrebne strane investicije. Njena ekonomija i građani su bili ovisni o dotacijama iz dijaspore. Prikrivanje teške socio-ekonomske situacije sukobima oko etničkih i ustavnih pitanja bilo je vidljivo još u ljeto 2016, bosanski političari sukobili su se oko etničkih aspekata rezultata popisa stanovništva, a onda su se u rujnu iste godine sukobili oko toga održati ili ne referendum o Danu RS-a.

Krajem 2016. bilo je još više razilaženja oko toga kako interpretirati poziv Europskog parlamenta da se u BiH provedu ustavne promjene kako bi ona postala potpuno federalizirana, navedeno je u analizi.

Spominju se i sukobi oko mehanizma koordinacije, za koji danas malo tko zna kako funkcionira, kao i pokušaj obnove tužbe protiv Srbije pod palicom Bakira Izetbegovića za koji svi znaju kako je neslavno završio. Zaključak je i da Europska unija nije bila previše aktivna u navedenim procesima pa je krizu dočekala nespremno.

Premda je riječ o još jednoj analizi u nizu, kakve institucije EU-a izrađuju stalno, ipak se može naslutiti kako EU strahuje od mogućeg crnog scenarija u BiH  – pogotovo ukoliko iste političke opcije nastave sa zapaljivom retorikom kako se datum izbora bude približavao. Tri vladajuće stranke, SNSD u RS-u, HDZ BiH i SDA u FBiH i dalje će se boriti za svoj dio kolača i pitanje je koliko će daleko u toj borbi za opstanak ići lideri Milorad Dodik, Dragan Čović i Bakir Izetbegović. Nadolazeći izbori doista bi mogli biti najvažniji za navedene političare, jer će oni koji izgube uskoro otići na političko smetljište, a moguće i iza rešetaka.

Kontraefekt oko izbornog zakona

U analizi EU instituta za sigurnosne studije se navodi kako su lobistički napori Hrvatske u 2016. oko izmjena Izbornog zakona dali rezultate, jer su promjene Izbornog zakona postale uvjet da bi se zemlji dao status kandidata za članstvo u EU. Međutim, to je praktički dovelo do kontraefekta, jer su lideri to pitanje iskoristili za produbljivanje sukoba kako bi dodatno podgrijali nacionalističku atmosferu u svojim izbornim bazama.

Junckerova pogreška

Obećanje koje je dao predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker o tome kako neće dozvoliti novo proširenje barem ne do 2019. dodatno je zakompliciralo situaciju, ostavljajući one političare koji su htjeli da BiH dovedu bliže EU bez bilo kakve izvedive platforme, navodi se u spomenutoj analizi koju potpisuje Zoran Nechev.

Kao velika opasnost tada se javlja bujanje džihadističkih online skupina koje pozivaju na nasilje protiv Srba i Hrvata.

Koji trik si koristio za C-P tekst sa Dnevnog lista?

Kad čujem ta imena Reuf Bajrović i Emir Suljagić meni je u glavi samo: nine eleven boom

Kad čujem ta imena Reuf Bajrović i Emir Suljagić meni je u glavi samo: nine eleven boom

kako je lijepo biti Hrvat u BIH i baviti se politikom, razmišljam da se stavim profesionalno na raspolaganje.

ako me netko može preporučiti samo dajte, sve se zna, mod dominacije bi bio na 200 na sat. naravno zanima me samo HDZ, nikakve druge manje bitne opcije.

moj životni moto:


specijalizirao bih sve svirepe metode vađenja masti bošnjačkoj politici, osmislio bih cijeli niz novih blokada na svim nivoima, natjerao bi ih da zamrze BIH više nego Dodika, ali ne bi ih pustio da se odcijepe i osamostale. barem ne još par desetljeća dok se ne iživimo malo.

dolazili bi u Mostar nakon svakih izbora doslovno na koljenima.

vidim neslućene mogućnosti za našu opciju, mislim da od FBIH možemo napraviti "hrvatskiju" državu od Hrvatske.

mogu misliti koliko bi me mrzili, još bi ih prcao s purgerskim naglaskom.

"Obratili smo pažnju francuskim kolegama da je to veoma rizičan put koje su zapadne zemlje izabrale, budući da on predstavlja prijetnju za koegzistenciju Srba, Hrvata i Bošnjaka u okvirima jedne države", naglasio je Lavrov.

kako je lijepo biti Hrvat u BIH i baviti se politikom, razmišljam da se stavim profesionalno na raspolaganje.

ako me netko može preporučiti samo dajte, sve se zna, mod dominacije bi bio na 200 na sat. naravno zanima me samo HDZ, nikakve druge manje bitne opcije.

moj životni moto:


specijalizirao bih sve svirepe metode vađenja masti bošnjačkoj politici, osmislio bih cijeli niz novih blokada na svim nivoima, natjerao bi ih da zamrze BIH više nego Dodika, ali ne bi ih pustio da se odcijepe i osamostale. barem ne još par desetljeća dok se ne iživimo malo.

dolazili bi u Mostar nakon svakih izbora doslovno na koljenima.

vidim neslućene mogućnosti za našu opciju, mislim da od FBIH možemo napraviti "hrvatskiju" državu od Hrvatske.

mogu misliti koliko bi me mrzili, još bi ih prcao s purgerskim naglaskom.

Jebo EU, zna se ko je gazda na Balkanu