Banožić: Hrvatska podupire proces transformacije snaga sigurnosti Kosova u oružane snage


Hrvatska podupire proces transformacije Kosovskih snaga sigurnosti u oružane snage kao i želju da pridonose međunarodnim misijama i operacijama, rekao je ministar obrane Mario Banožić, koji boravi u službenom posjetu Kosovu, na sastanku s kosovskim kolegom po dužnosti Armendom Mehajem u Prištini.

Ovaj četvrti bilateralni susret ministara obrane ujedno je i prvi službeni posjet ministra Banožića Kosovu koji se održava na poziv kosovskog ministra Mehaja iz travnja ove godine kada je prvi put boravio u službenom posjetu Hrvatskoj, priopćeno je iz MORH-a.

"Podupiremo proces transformacije Kosovskih snaga sigurnosti u oružane snage sukladno važećem mandatu i predviđenoj dinamici kao i želju da pridonose međunarodnim misijama i operacijama", rekao je Banožić.

Na sastanku su istaknuti dobri prijateljski odnosi dviju zemalja te uspješna obrambena suradnja koja je potvrđena i potpisivanjem novog Memoranduma o suglasnosti između ministarstava obrane Hrvatske i Kosova.

Memorandum kojim se osnažuje suradnja u velikom broju područja povezat će dvije zemlje u političkom, vojnom i ekonomskom smislu.

Ministri su se složili da je nastavak zajedničkog strateškog dijaloga od velike važnosti u procesu stabilizacije prostora jugoistočne Europe.

Banožić je potvrdio da Republika Hrvatska snažno podupire euroatlantski put Kosova te da će, kao i do sada, pružati pomoć u reformskim procesima na tom putu.

„Pozdravljamo što skorije punopravno članstvo Republike Kosovo u regionalnim inicijativama i organizacijama, poput inicijative A5. To je dobar put za jačanje regionalnog dijaloga i sigurnosne suradnje i može biti integralni dio odgovora na sigurnosne izazove u regiji", kazao je.

Višegodišnji doprinos Hrvatske u NATO operaciji KFOR na Kosovu

On je istaknuo višegodišnji doprinos Hrvatske u NATO operaciji KFOR na Kosovu. "Kao primjer naše obrambene suradnje i nastojanja Republike Hrvatske za uspostavom trajnog mira, sigurnosti i stabilnosti na Kosovu, ali i na prostoru jugoistoka Europe, mogu istaknuti i doprinos koji Republika Hrvatska daje već 12 godina u NATO operaciji na Kosovu."

Dodao je da je Hrvatska ove godine pojačala angažman u operaciji KFOR, u kojoj je trenutačno raspoređen 141 pripadnik Hrvatske vojske, te da će se taj angažman nastaviti do potpunog ispunjenja temeljnih zadaća operacije.

Posebno je zahvalio ministru Mehaju i kosovskoj Vladi na kontinuiranoj potpori i pomoći koju pružaju hrvatskoj zajednici na Kosovu.

Ministar obrane Mehaj je istaknuo kako mu je zadovoljstvo s ministrom Banožićem razgovarati ne samo o interesima dviju zemalja u obrambenom smislu već i o sigurnosti i stabilnosti cijele regije.

„Kao narode i države spajaju nas slični izazovi u prošlosti, što je dodatno učvrstilo prijateljstvo među našim narodima. Uz to imamo zajedničke strateške interese i vizije, predanost regionalnim i globalnim pitanjima te miru i sigurnosti regije“, rekao je Mehaj.

Istaknuo je kako je to prijateljstvo dodatno potvrđeno potpisivanjem Memoranduma o obrambenoj suradnji kojim se otvara put još boljoj suradnji u obrazovanju i osposobljavanju vojnog osoblja, razvoju zajedničkih vježbi, mogućnostima sudjelovanja u međunarodnim operacijama i misijama, stoji u priopćenju.

Milanović otišao u privatni posjet albanskom premijeru čiji je bio savjetnik


Predsjednik Republike Zoran Milanović u srijedu i četvrtak boravi u Albaniji. Prema informaciji iz Ureda predsjednika tamo je otišao na osobni poziv albanskog predsjednika Vlade Edija Rame.

Nije uobičajeno da predsjednik države putuje privatno, a posebno ne u posjet drugim državnicima, bez obzira o kome se radi. Iz Ureda predsjednika, osim informacije da je Milanović u Albaniji, nije poznat niti jedan drugi detalj.

Milanovića i Edija Ramu veže dugogodišnje prijateljstvo. Hrvatski mediji nekoliko puta su pisali da je tvrtka Zorana Milanovića EuroAlba Advisory, osnovana u studenom 2016. godine, savjetovala albanskog premijera Ramu o pitanjima integracije u Europsku uniju tijekom 2017. godine.

Jadranska povelja (Američko-jadranska povelja) savez koji su potpisale Albanija, Hrvatska i Makedonija sa SAD-om, dana 2. svibnja 2003. godine u Tirani s ciljem pružanja pomoći rečenim državama radi ostvarivanja uvjeta za pridruženje NATO-u. Dana 4. prosinca 2008. godine članstvu su pristupile Bosna i Hercegovina i Crna Gora, dok je iste godine Srbija dobila status promatrača. Dana 1. travnja 2009. godine Albanija i Hrvatska primljene su u članstvo NATO-a, a Kosovo je postiglo status promatrača 2012. godine.

Predsjednik na Kosovu
Milanović: U BiH nisam otišao iz sigurnosnih razloga, a Kosovo je prijateljska država

Ovdje se osjećam sigurno, rekao je Milanović i dodao kako je sigurnost u Hrvatskoj na visokoj razini, a Zagreb je među najsigurnijim gradovima u Europi.

Kosovo je „vibrantna demokracija“ koja bi odlično funkcionirala kao članica Europske unije i NATO-a jer nema „podijeljene lojalnosti“, poručio je u srijedu u Prištini Zoran Milanović na konferenciji za medije nakon sastanka s kosovskom predsjednicom Vjosom Osmani.

„Ukoliko bi takva država bila članica jednog od dvaju saveza, znaš čime računaš. Ako se promjeni vlast na demokratskim izborima ostaje manje-više sve isto po pitanju lojalnosti državi i integracijama“, istaknuo je, dodavši da se „to ne može reći za sve države u regiji“.

Europska bi unija pak trebala biti jasnija prema Kosovu po pitanju toga „što želi i koju perspektivu daje“. Trenutno je Kosovo u „statičnom položaju“ koji je recept za „jednu vrste političke depresije“.

Stoga je savjetovao kosovske vlasti da uče iz grešaka drugih zemalja na europskom putu kako ne bi ponovili „tuđe greške i zablude“ te da budu skoncentrirani na sebe.

„Ja ću razgovarati i nagovarati one za koje znam da imaju utjecaja“, kazao je, dodavši da će on i premijer Andrej Plenković „odškrinuti vrata“ koja mogu.

Osmani je istaknula da je Hrvatska jedna od države koje su podržavale Kosovo u „najtežim trenucima naše povijesti“ i ključan saveznik.

„Naša država je jasno izrazila da ima viziju euroatlantskih integracija, nikada nismo bili drugdje usmjereni. Hrvatska nam je omogućila veliku podršku, kao članica europske unije, možemo puno naučiti od njih. Ona direktno shvaća koja je važnost članstva Kosova u NATO-u u budućnosti“, istaknula je Osmani.

Milanović je pak istaknuo da je Kosovo „prijateljska država“ s kojom Hrvatska „ima dosta zajedničkih gorkih iskustava“.

Također je ustvrdio da je „zapanjujuća dubina neznanja i nepoznavanja situacije na Kosovu, a pogotovo u Bosni i Hercegovini na najvišim razinama vlasti u zapadnoj Europi“.

„Oni (zapadnoeuropski državnici) imaju nekog drugog posla“ pa se „ovim prostorom bave ljudi druge i treće kategorije“, kazao je Milanović, dodavši da se u BiH „stvara polukolonijalna uprava“.

Neovisnost Kosova ne priznaje pet članica Europske unije – Cipar, Grčka, Rumunjska, Španjolska i Slovačka.

Milanović je kazao da samo u slučaju jedne ili dvije od navedenih država „vidi razlog“ nepriznanja te da će „učiniti sve da to približi tim ljudima“.

„Ljudi nemaju informacije, zato što to nije bitno, nema rata, nema izravne humanitarne opasnosti i stvar je ostavljena da fermentira kao zimnica. To nije način na koji se ozbiljne organizacije odnose prema državama u neposrednom susjedstvu“, poručio je Milanović.

Otvoreni Balkan kao srpska „finta“

Milanović i Osmani kritički su se osvrnuli na inicijativu „Otvorenog Balkana“ koju su u listopadu 2019., tada pod nazivom Mali Šengen, pokrenuli srpski predsjednik Aleksandar Vučić te premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije Edi Rama i Zoran Zaev.

Proklamirani je cilj inicijative suradnja u regiji na načelima Europske unije o slobodnom protoku ljudi, roba, usluga i kapitala.

„Srbija ima ključnu ulogu, a istodobno ne priznaje neovisnost Kosova, ne možemo očekivati od Vučića da ima dobre namjere prema Kosovu i regiji“, istaknula je Osmani, dodavši kako se Srbija posljednjih godina militarizira te da destabilizira susjedne zemlje.

Milanović je istaknuo da bi spomenuta inicijativa, ako je „dobronamjerna“, trebala uključivati sve države regije.

„Ako ta inicijativa ne uključuje Kosovo, onda je bezveze“, poručio je Milanović.

„Ove finte s Otvorenim Balkanom… Nije 1914., bez Kosova su jasne intencije, one nisu baš humanističke“, istaknuo je Milanović.

Na pitanje novinara hoće li Hrvatska uvjetovati srpsko članstvo u Uniji priznanjem Kosova, Milanović je kazao da je to pitanje hipotetsko jer je „stvaran interes“ Srbije da postane članica „samo hipotetski“.

„Moja ocjena, osjećaj i procjena je da vladajući ljudi i čovjek u Beogradu nemaju članstvo u Europskoj uniji kao prioritetni cilj nego da ostane na vlasti. To je legitimno ali se ne uklapa u europske vrijednosti“, istaknuo je.

Milanović: Put u BiH nije otkazan zbog moje sigurnosti

Milanović se osvrnuo na otkazivanje posjeta Srednjoj Bosni gdje je trebao prisustvovati 28. obljetnici dolaska humanitarnog konvoja za Novu Bilu.

Ranije je kazao kako bi njegov dolazak uključivao „nevjerojatno sigurnosne mjere koje bi taj događaj ogadile i lokalnim Hrvatima – od pretresanja svih koji dolaze u crkvu na misu do još nekih mjera“, zbog čega im nije htio priuštiti „takvu vrstu bijede“.

U Prištini je istaknuo da, točnije rečeno, nije otišao zbog „sigurnosno-organizacijskih razloga“ te da je „njegova sigurnost tamo neupitna“.

„Radi se o cijelom nizu stvari koje su se poklopile i koje su govorile zdravom razumu da treba otkazati“, dodao je.

Kazao je da, primjerice, ne bi otkazao put u Široki Brijeg ili Livno, ali je put u Lašvansku dolinu otkazao „s obzirom na etnički sastav tog prostora, povijest“.

„Mislim da je bilo odgovorno od mene da tamo ne idem i drugima ne zagorčavam život, radi nečega što će imati svoju reprizu“, kazao je.

Milanović će se kasnije u srijedu sastati i s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem te s predsjednikom Skupštine Republike Kosovo Glaukom *********.

Nakon toga će posjetiti hrvatsku zajednicu u Janjevu, udaljenom petnaestak kilometara od Prištine.

U četvrtak će Milanović posjetiti hrvatske vojnike u sklopu misije KFOR-a u Kampu „Film City“ u Prištini te u Kampu „Villaggio Italia“ kod Peći.

Kosovo će biti i treba biti naša filijala.

FBiH će biti srbijanska filijala u OB.

Kosovo će biti i treba biti naša filijala.