Mineralni proizvodi uključuju sirovu naftu, rafiniranu naftu,
naftni plin, brikete ugljena, željeznu rudu, bakrenu rudu,
katran naftu, naftni koks i cement...


Izvoznici mineralnih proizvoda (2020.) - 1,8 bilijuna $
mlrd $ - % sv. izvoza

SAD 169 - 9,38%
Australija 158 - 8,79%
Rusija 166 - 9,23%
S.Arabija 110 - 6,12%
UAE - 72,1% - 4%
Kanada 80,9% - 4,49%
Brazil 55,3 - 3,07%
Nizozemska - 44,2 - 2,45%
Norveška 42,5 - 2,36%


Uvoznici mineralnih proizvoda (2020.)
mlrd $ - % sv. uvoza

Kina 387 - 21,5%
SAD - 127 - 7,03%
Japan 117 - 6,51%
Indija 107 - 5,92%
J.Koreja 97,3 - 5,4%

__

Tržišna dinamika 2020./2014.

Izvoznici mineralnih proizvoda:

Katar -66,6%
S.Arabija -61,4%
Kuvajt -58,4
Norveška -55,8%
V.Britanija 44,8%
UAE -44,7%
Rusija -43,6%
Kanada -41,7%
Irak -35%
Hrvatska -6,08%

Čile 27,7%
Australija 10,6%
Brazil 9,42%
SAD 1,02%
Peru 0,26%


Uvoznici mineralnih proizvoda:

SAD -61,9%
V.Britanija -57,7%
Francuska -56,5%
Japan -56,4%
Španjolska - 52,6%
Italija -49,8%
Njemačka -47,1%
J.Koreja -43%
Indija -39,2%
Hrvatska -31,4%
Kina-3,34%

__

Izvoznici mineralnih proizvoda (2012.)
Total: $3.48 bil.

Izvoznici mineralnih proizvoda (2020.)
Total: $1.8 bil.

-48,28%

https://bit.ly/3NWLEO2

Izvoz arapskih i zemalja u Perzijskom zaljevu
u mlrd $

Iran - izvoz

2012. Total: $68.7
2013. Total: $79.8
2014. Total: $84.4
2015. Total: $70.8
2016. Total: $75.9
2017. Total: $96.8
2018. Total: $83.3
2019. Total: $26.2
2020. Total: $10.8

-84,28%
(odnos 2020./2012.)


Libija- izvoz

2012. Total: $52.6
2013. Total: $38.9
2014. Total: $19.2
2015. Total: $10.3
2016. Total: $20.2
2017. Total: $20.3
2018. Total: $31.2
2019. Total: $26.5
2020. Total: $8.4

-84,03%
(odnos 2020./2012.)


Alžir- izvoz

2012. Total: $75
2013. Total: $71.3
2014. Total: $63.3
2015. Total: $38.8
2016. Total: $32.1
2017. Total: $38.2
2018. Total: $37.8
2019. Total: $32.7
2020. Total: $18.8

-74,94%
(odnos 2020./2012.)


Kuvajt - izvoz

2012. Total: $102
2013. Total: $99.4
2014. Total: $92.2
2015. Total: $53.4
2016. Total: $41.6
2017. Total: $52
2018. Total: $68.4
2019. Total: $62.9
2020. Total: $41.6

-59,22%
(odnos 2020./2012.)


Katar - izvoz

2012. Total: $107
2013. Total: $130
2014. Total: $125
2015. Total: $83
2016. Total: $60
2017. Total: $69.2
2018. Total: $75
2019. Total: $77.3
2020. Total: $47.2

-55,89%
(odnos 2020./2012.)


Saudijska Arabija - izvoz

2012. Total: $365
2013. Total: $364
2014. Total: $352
2015. Total: $192
2016. Total: $201
2017. Total: $204
2018. Total: $268
2019. Total: $234
2020. Total: $167

-54,25%
(odnos 2020./2012.)


Oman- izvoz

2012. Total: $46.4
2013. Total: $52
2014. Total: $48.2
2015. Total: $35.2
2016. Total: $28.7
2017. Total: $32.1
2018. Total: $43.4
2019. Total: $38.2
2020. Total: $30.6

-34,05%
(odnos 2020./2012.)


Irak - izvoz

2012. - - -
2013. Total: $81.1
2014. Total: $78.4
2015. Total: $49.5
2016. Total: $45.5
2017. Total: $62.3
2018. Total: $87.4
2019. Total: $81.9
2020. Total: $58.3

-28,12%
(odnos 2020./2013.)


UAE - izvoz

2012. Total: $282
2013. Total: $251
2014. Total: $240
2015. Total: $182
2016. Total: $175
2017. Total: $224
2018. Total: $254
2019. Total: $255
2020. Total: $216

-23,4%
(odnos 2020./2012.)


Sve zemlje:

2013. 797 mlrd $
2020. 598,7 mlrd $
-198,3 mlrd (-24,88%)
_______________

Za usporedbu:

Velika Britanija - izvoz

2013. 463 mlrd $
2020. 371 mlrd $

-19,87%


Francuska - izvoz

2013. 569 mlrd $
2020. 472 mlrd $

-17,05%


Njemačka - izvoz

2013. 1,38 bil.$
2020. 1,33 bil $

-3,62%

Radiš grešku. Uspoređuješ sve sa 2020. (godina lockdowna). Usporedi sa 2019.

Nema veze, zna se to.

Inflacija u USA iznosi 8,5%, 03/22 vs 03/21. Upravo objavljen podatak.

Rusi sve rekorde.

money printer go brrrrrrr

Veću inflaciju imaju. Cijene ne pokazuju da je samo 8.5%.
Vjerujete majmunima koji drugi narod i državu unište lagajući da imaju WMD oružje.

Proizvodjacke cijene na godisnjem nivou porasle za 11,2% u USA. Ode sve na dvoznamenkaste cifre uskoro.

i nema naznaka da će se moći ako skoro zaustaviti...

Ko je stedio sada je najebao, ako ima gotovinu u eu je inflacija 7,3%. Naravno da lazu sve ovisi kako se to racuna.

Koronu, ratove, nerentabilnost mora neko da plati. "Mali" ljudi naravno. Njih je najvise- nece valjda siromasni bogatasi, koji drze samo 80% svjetskog bogatstva.

Kakve su projekcije za godinu dana il' dvije ako ostanu ovakvi trendovi te kakav Ce utjecaj biti na nas narod(prvenstveno Hrvate u BiH) ? Koje su nase glavne opasnosti ili mogucnosti da se sto bolje iskoristi nadolazece razdoblje

Ova pitanja su mozda i za novu temu, pitanja ciji odgovori bi mogli spasit dosta toga...

Hrvate u BiH ce zaobic sva zla ovog svijeta
(glupo pitanje = glup odgovor)

Zbog ogromne inflacije/ porasta cijena u zadnje cca 2 godine u BiH koja je ionako bila na dnu Europe standard/ kupovna moć je opala u prosjeku za barem 20%, ko da ti je netko prije 2 godine skresao plaću sa 1000km na 800km, tek tako, a kažu to je tek početak. Koliko vidim uspijevaju opstati oni koji vrte na crno pa tako izbiju još jednu plaću, oni kojima njihovi šalju pare iz inostranstva i tako ih pomažu (iako je i to obično privremeno) ,oni koji su na državnim jaslama itd, takve neke kombinacije, a obični jadnici koji rade za 1000km ili manje bez ikakvih drugih prihoda, to će sve otić, u hrvatskim krajevima je hiljadarka ono što je npr u Srednjoj Bosni 500km, minimalac, crkavica. Uglavnom poznajući materijalistički sklop naših ljudi nisam nimalo optimističan. Očekujem demografski pad.

Amerikanci i Eurozona stali malo sa stancanjem para. Vidjeli sve ode k vragu. Obustavljaju polako QE. Za 4 mjeseca ce ga totalno obustaviti.
Zlato palo ispod 1.900 dolara po unci. Dana 08.03.2022 je bilo na vrhuncu - 2.060 USD po unci.

Inflacija će se nastaviti jer da bi se ona zaustavila, referentne kamatne stope (fed rate) moraju da budu veće od stope inflacije. Ako nisu (a nisu i neće biti), ti gubiš pare kupujući obveznice (kamate od 2.5% na inflaciju od 10%), što znači da će QE morati da se nastavi u ne tako dalekoj budućnosti jer države imaju deficite i treba im novca da same sebe finansiraju. Navodno Fed najavljuje fed rate od preko 3% do kraja godine, ja ne verujem u to, mislim da će krenuti da spuštaju i nastaviti QE već u trećem kvartalu.

Referentne kamatne stope se ne mogu podići na 10% jer države nemaju para da vraćaju dugove sa takvim kamatnim stopama, a i to bi dovelo do totalnog kolapsa berzi i tržišta nekretnina.

Euro pao ispod 1,05 sa USD. Ako nastavi ova situacija u Europi, dolar će u tjednima koji dolaze biti jači od Eura.

i hoš cup, ode USA u recesiju

i hoš cup, ode USA u recesiju

Centralna banka mi morala otkacit se od fiksnog tecaja koji je uvik pola eura i dopustit marki da ojaca tako sta ne tiska novi novac. Ovime bi naspram Europe standard porasta cisto zato jer se Europa unistava sankcijama i inflacijom.

Ovo vrime bi se tribalo iskoristit da se nagomilaju resursi koje bi bilo moguce kupiti malo jeftinije od inace zbog ojacane marke te preprodavati te resurse EU. Recimo lako je moguce uvesti ruske rude, zemni plin ili naftu, pomisat je sa nekom tudom i prodat ka nerusku. To se vec radi u drugim zemljama.

Nitko ne moze otkriti pouzdano odakle je nafta, plin, zeljezo itd.

BiH bi mogla odradivati brojne posrednicke poslove koristeci kontakte tri naroda koji su neobicni u Europi jer Hrvati imaju EU drzavljanstvo, Srbi preko Srbije su bliski sa ruskim i kineskim sustavima a Bosnje sa muslimanskim svitom.

Da ima ikakve pameti da se izbjegne natezanje oko izbornog i nastojanja Sarajeva da se Hrvate majorizira, ova drzava bi zbilja mogla masu odskocit naprid cisto tim sta ne radi glupe greske koje je radia i radi zapad.

Osin tog, moglo bi se ic sa kripto valutama, narocito sa Bitcoin i Monero koji je idealan za prati novac koji bi donia ogroman upliv sredstava u BiH. Sve to lokalizirati na neki pusti dio BiH tako da ne moze neki mutni tip doc i pokupovat pola Mostara nego nek si nesto gradi na nekoj napustenoj vukojebini.

Osin tog, BiH bi mogla i stvorit uvjete za neke znanstvene projekte koji se smatraju neeticnim u drugim zemljama, pogotovo EU koja sve smatra neeticnim. Dakle testiranje lijekova, oruzja, genetski eksperimenti.

Ti kao da si jučer s Marsa stigao.

I to pri referentnoj kamatnoj stopi od 0,25%. Puca sve ko kineski kurton.

Indija, treći najveći izvoznik žita ograničava izvoz nakon što su vrućine uništile dio sjetve.

Do jucer je FED kamatna stipa USA bila 0,5%, jucer je dignuta na 1%.

RH čudno visoko rangirana po inovativnosti, ne znam, očekivao sam niže...

https://www.globalinnovationindex.org/Home