Supruga britanskog veleposlanika Hrvatica ili Srpkinja i ona mu u uho šapće "briljantne ideje".

Iznenadni sastanak Čovića, Izetbegovića i Dodika u njemačkoj ambasadi, a ne američkoj

https://www.klix.ba/vijesti/bih/izetbeg ... /210304125

(Delegacija EU je u istoj zgradi, to su najobičniji pribočnici njemačke ambasade, vani se vidi njemačka zastava)

The Hambasada je sada njemačka a ne američka.

Koja poniženja su mi svi ovakvi sastanci. Stvarno smo kolonije. Ni kod nas Plenković ne može donijeti proračun prije nego što mu tamo odobre. I ova Njemačka mi se gadi kad nas ovako tretira. Nemamo se ni mi u Hrvatskoj što smijati.

Molim te, nemoj izmišljati, nemaju stranci ni približno toliko utjecaja u HR. I naravno da može donositi proračun kako hoće.

Jedino se treba Njemačkoj jače usprotiviti po pitanju "slobodnog tržišta" (tj. samo Njemačka smije imati državne firme) te nekako nacionalizirati HT i INA-u.

Molim te, nemoj izmišljati, nemaju stranci ni približno toliko utjecaja u HR. I naravno da može donositi proračun kako hoće.

Prije par godina je izašlo na vidjelo da je glavni državni odvjetnik američkom veleposlaniku otkrivao protiv koga se od velikih riba vode istrage. Pa to je još gore od proračuna!

BERLIN, BANJALUKA - Zbog situacije uzrokovane kovidom i činjenicom da nisu svi ključni ljudi imenovani u administraciji Džoa Bajdena, novog američkog predsjednika, došlo je do kašnjenja donošenja odluke o izboru novog visokog predstavnika.

Naime, kako su nam rekli njemački izvori upućeni u poteze i planove koje Kristijan Šmit, kandidat Njemačke za novog visokog predstavnika, sprovodi, prema trenutnom planu može se očekivati da bi odluka mogla biti donesena u narednih nekoliko sedmica. Jedan izvor nam je rekao da i dalje nije sigurno hoće li Šmit dobiti povjerenje Savjeta za sprovođenje mira, ali da je Vlada Njemačke, koja je Šmita kandidovala, i dalje uvjerena u pozitivan ishod.

"Prvobitno je bilo planirano da odluka bude donesena početkom marta, a sad je moguće da odluka bude krajem marta ili narednog mjeseca. U svakom slučaju, očekujemo da će Šmit stupiti na dužnost već u junu bez obzira na ovo manje kašnjenje", rečeno nam je.

Naglašeno nam je da Šmit ovih dana pokušava stupiti u kontakt s najvišim državnim funkcionerima, a da je nedavno razgovarao i s Miloradom Dodikom, predsjedavajućim Predsjedništva BiH, te da želi svima predstaviti koncept i planove. Što se tiče obraćanja javnosti, objašnjeno nam je da Šmit čeka potvrdu, a da će onda i široj javnosti BiH izložiti svoje planove.

"Možemo reći da će njegov posao biti implementacija 5+2 uslova za završetak misije OHR-a. Da li će to biti posao koji će trajati dvije, tri, pet ili više godina nije svrsishodno jer bi se bespotrebno kreirao vještački rok koji bio stvorio nepotrebna očekivanja i spekulacije", rečeno nam je.

Izričito nam je naglašeno da je plan da Šmit tijesno sarađuje s Kancelarijom specijalnog predstavnika EU u BiH, te da će zajedno raditi na implementiranju reformske agende za EU, kao i ispunjavanju preporuka iz Mišljenja Evropske komisije. Ključni cilj će biti saradnja sa SAD, EU i zemljama članicama EU, kao i ostalim partnerima u Savjetu za sprovođenje mira.

Šmit, kako nam je rečeno, ne namjerava ispustiti nijedan od alata koji će mu kao visokom predstavniku stajati na raspolaganju, ali da je namjera da podstakne domaće aktere na reforme i konstruktivan dijalog bez revizije prošlosti.

"Treba razumijeti da će iza Šmita stajati težina njemačke države koja će mu dati neophodan autoritet, ali Šmit neće biti njemački visoki predstavnik, nego visoki predstavnik međunarodne zajednice", pojašnjeno nam je, uz napomenu da se radi o iskusnom njemačkom političaru koji uživa autoritet na svim nivoima, ali i koji poznaje BiH i region.

"On je tokom cijele političke karijere od devedesetih naovamo bio uključen i u toku svega što se dešavalo na Balkanu. On nije neko kome aktuelni političari u BiH nisu nepoznati, i to je jako bitno", naglašeno nam je.

Naši sagovornici nisu mogli komentarisati poteze koje je sadašnji visoki predstavnik Valentin Incko povukao kad je u pitanju prijetnja sankcijama prema Narodnoj skupštini RS ako ne povuče odlikovanja ljudima osuđenim za ratne zločine.

"Ambasador Incko je legitimni visoki predstavnik i on koristi svoj autoritet onako kako on smatra da je najsvrsishodnije", rečeno nam je.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke i dobra poznavateljka njemačke politike, kaže za "Nezavisne" da postoje brojne spekulacije, uključujući i o novim kandidatima.

"Mislim da se Njemačka ne bi upustila u ovu priču da nije osigurala njegovo potvrđivanje. Sama činjenica da su imenovali iskusnog političara govori o ozbiljnim namjerama. Mislim da bi on trebalo da stvori, pitanje je koliko je to moguće, konstruktivnu atmosferu, da pokrene BiH s mrtve tačke i inicira postizanje kompromisa unutar BiH, što bi vodilo i u konačnici zatvaranju OHR-a", smatra ona.

Topićeva je istakla da je sigurna da Šmit neće raditi posao domaćih političara niti da će mijenjati unutrašnju strukturu zemlje.

"Pomoći će da zemlja postane funkcionalna, a ne da se sapliće o sopstvenu strukturu, jer u ovom stanju nefunkcionalnosti nemamo koristi mi kao građani, a ni međunarodna zajednica", rekla je Topićeva.

Sastanak ministrice MVP-a BiH s uvaženim ministrom vanjskih poslova Njemačke, ministrom Maasom pokazao je kako praktično izgleda iskorištavanje državnih institucija u promicanju osobnih, vlastitih partikularnih stavova koji nisu stavovi Bosne i Hercegovine, države koju predstavlja i čije interese treba zastupati.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH je ključna institucija u međunarodnom svijetu koja treba promicati interese i ciljeve suverene države. Ministrica Turković danas je demonstrirala da svoju državu, kao ni ministarstvo na čijem je čelu, ne promišlja na takav način.

Uvažena gospođa Turković pozvala je na snažno uključivanje OHR-a potpomognute SAD-om i novom administracijom oko pitanja reformi izbornog zakonodavstva. Uz gaf oko uključivanja Velike Britanije kao dijela EU (pitanje Brexita je već odavno završeno političko pitanje u EU), gospođa Turković javno, na sebi svojstven način, traži od ministra Maasa intervencije OHR-a čineći teške diplomatske i političke propuste na europskom putu BiH.

Podsjećamo, Europska komisija je službeno kao jedan od prioritetnih uvjeta navela gašenje Ureda Visokog predstavnika kroz sljedeće razdoblje, i upravo to je jedan od ključnih zadataka novog Visokog predstavnika, gospodina Schmidta.

Jednako važno, i Europska komisija i Europski parlament, naveli su kako reforme izbornog zakonodavstva kao jednog od prioriteta trebaju biti rezultat održivog rješenja kojeg će ponuditi domaći političari. Gospođa Turković nije propustila ni spomenuti navodno miješanje susjednih zemalja, a javno poziva direktno uključivanje drugih zemalja.

U vlastitom nepoznavanju elementarnih stvari, podsjećamo da bi gospođa Turković kao rođena Sisčanka, trebala znati da je RH već punopravna članica EU kojoj Bosna i Hercegovina treba pristupiti te da je u ovom trenutku RH ključna jugoistočna granica EU u širem kontekstu, počevši od pitanja sigurnosti, razmjene usluga i dobara, migrantske krize te da ima posebnu odgovornost kada je u pitanju Bosna i Hercegovina.

Postavljamo pitanje i veličanja ratnih zločina koje ministrica Turković koristi u svom javnom diskursu, iznova otvarajući ratne prošlosti i patnje obiteljima koje su direktne žrtve Turkovićkinih junaka. Još jedanput pozivamo uvaženu ministricu da se javno ispriča za takve stavove i javne istupe i ispriča se žrtvama i obiteljima stradalih. Nadamo se i da joj je ministar Maas dao istu sugestiju i savjet.

Ured za informiranje HNS-a

https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2021&mm=03&dd=20&nav_category=167&nav_id=1830312

"Treći entitet u BiH? Ne može"

Berlin -- Stvaranje trećeg entiteta, pored Federacije BiH i Republike Srpske ne može biti cilj reformskih napora, saopštilo je nemačko Ministarstvo spoljnih poslova.

"Prema stavu vlade u Berlinu, stvaranje trećeg entiteta, pored postojeće Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, ne može biti cilj reformskih napora. Nemačka vlada podržava želju civilnog društva u Bosni i Hercegovini da promoviša građansko društvo i prevaziđe podele po etničkim linijama", dodaje se u odgovoru

Njemačka politika je dosad prema BH Hrvatima bila, blago rečeno, katastrofalna. Ne vidim na osnovu čega neki gaje optimizam zadnjih mjeseci?
Ovo što Sarazzin govori je svih ovih godina bila njemačka agenda u BiH.

Premijer John Major je, na sastanku na vrhu Evropske unije, 22.
juna 1993, gdje je Velika Britanija dominirala raspravom o Bosni i Hercegovini, a Njemačka
odlučno zahtijevala ukidanje embarga na oružje, upozorio kako bi taj potez rezultirao
još krvavijim ratom (C. Hodge, nav. dj., str. 158). Na kraju je, iako nevoljno, a
u interesu zajedničke evropske pozicije, njemački kancelar Helmuth Kohl odustao od
svog stava (N. Cigar, nav. dj., str. 205).

Ipak, postoji određeni optimizam. Hrvatska je danas u EU, članica NATO, odnosi s Rusijom
se i na području Balkana zaoštrava, time postajemo bitniji..., Njemačka hoće kakvu-
kakavu stabilnu BiH, gdje se stvari moraju posložiti tako da bi imala bar djelić šanse da
funkcionira.

Ako on izvuče HercegBosnu može se pozdravit sa mjestom predsjednika EK.

Zašto.

Najrazvijeniji diplomatski odnosi koje Hrvatska ima su oni unutar EU. Baš na toj pozornici želimo da se odlučuje o BiH.

Unutar EU diplomacije je puno prostora za trgovinu. Hrvatska samo treba održati BiH kao vanjskopolitičko pitanje #1, dok se BiH ne riješi.
Njemačka digne ruku za neku hrvatsku stvar jednom, da bi Hrvatska 100 puta digla ruke za njemačke stvari.

To jednom će biti oko BiH.