Pola površine (870 km²) općina Livno i Tomislavgrad leži na ugljenu, najmanje 0,9 mlrd. t.
Možda jednog dana bude opet zatrebao.

https://bit.ly/3NyxL9f

Nego, kako to pretočit u ljude na terenu?

To je ono što ja govorim da je problem i u Slavoniji npr.

Ljudi su školovani za bauštelce, poljoprivrednike a dobro plaćeni poslovi su sasvim neki drugi.

Spominje Robi 100 inženjera za VE, pa nećeš ih naći da cijelu BiH prevrneš.

Jedino što pumpaju proračune pa secmože administracije zaposlit ili se mogu subvencije dijelit za neke 'normalne' poslove, pa da su isplativiji.

80% ljudi nije sposobno postati inženjer.

Jel ti znaš nekoga kome je išla matematika a da radi na baušteli?

Postoje poljoprivrednici i u Njemačkoj, SAD-u i drugim razvijenim zemljama i od svojih opg-ova bolje žive od tebe u Zagrebu.
Sutra ćeš govoriti da ne želiš kruh plaćati 3€ pored žitnice Slavonije.
Pogledaj samo Poljsku koliko se razvila ulaskom u EU između ostalog i ulaganjima u poljoprivredu.
Sam SUM ti svake godine izbaci masu inženjera, samo je pitanje kako privući ljude u Livno a to možeš samo plaćom na razini one u Hrvatskoj na sličnom poslu.

U biti državi koja je svoj razvoj odabrala temeljiti na turizmu koji ima iznad prosjećan udio u bdp-u nisu potrebni inženjeri nego sobarice i konobari.
Poljoprivreda je zahtjevnija grana od turizma, znaš i poljoprivreda zahtjeva školovan kadar i inženjere agronomije, da ne govorim o inženjerstvu potrebnom za razvoj poljoprivredne mehanizacije, zato poljoprivrednici u Slavoniji i nisu konkurentni onima na Zapadu i zato ti u Zagrebu jedeš hranu niže kvalitete iz stranih trgovačkih centara.

Problem HBŽ-a i jeste što nema nikakv plan u kojem smjeru treba ići, niti ima ikakvih planskih ulaganja.
Pitanje je koliko će i ova zelena priča s obnovljivim izvorima energije ići, ovaj rat u Ukrajini mogao bi opet primat vratiti TE, NE i klasičnim proizvođačima električne energije.
Zato ti sada EP HZHB i muku muči s nedovoljno električne energije kad zavisiš o padavinama i vjetru, čak su spominjali i redukcije struje.

Na FER-u ti svake godine diplomira manje od 200 ljudi na Elektrotehnici, od tog kad odbiješ automatiku, elektroniku itd dođeš na 50 njih svake godine što su spremni za radu Elektroprivredi
Ugl nije potrebno puno inženjera za vjetroelektrane
Možda 1 po vjetroelektrani
Električara možda da
Ugl su ti oni potrebni da budu tu ako se nešto pokvari

Ove VE se pripremaju po deset i više godina, to sigurno neće stati, nego će čak biti
još više. Sama ova VE Ivovik može opskrbiti cijelu HBŽ sa strujom i još da ostane.
EP HZHB ima klasični problem što nema bar jednu TE da minimira taj problem, ali što je
tu je. Ljudi je danas vjerojatno ne bi ni prihvatili, a nešto se mora prihvatiti.

Zamisli koliko će se pristupnih cesta izgraditi, kada se završi recimo 15 vjetroelektrana.

Vjetra ce uvijek biti, vode mozda ne bude mozda su padaline krucijalne, ali vjetra ce uvijek biti na dinaridima. Osim ako panonija i Jadran negdje ne odu.

Moje dvije od danas.

Prva slika je Jelovača, a druga je Tušnica (na drugoj slici Jelovača je odmah desno) gdje upravo traju tadovi na novim vjetrenjačama. Probijeni put na Tušnici je zbog vjetrenjača.





Ujedno i provokacija ovima koji žive na klizištima i u magli.

HBŽ je rijetko naseljen tako da VE mogu pokriti većinu lokalne potrebe za električnom energijom.

Ne prave se za lokalne potrebe, za koje je i 1 dovoljna.

Koliko ih se gradi i planira?

Preko 15.

Sve u svemu, trenutačno imamo, ako sam dobro sabrao 21 VE projekt.
1,93 GW

9 TG - 410,4 MW
5 LI - 996,5 MW
5 KU - 258 GMW
1 GL - 138 MW
1 BG - 126 MW

Na toj tablici nedostaje par, koji su tek napravili sporazum s HBŽ.

Zar je moguce da TG dobije samo 200k godisnje od te dvije vjetroelektrane, jesam li u krivu?

https://tomislavgrad.gov.ba/proracun_do ... 22-godinu/

I drugo pitanje. Koliko vidim nema ugovora na internetu pa me zanima koliko je provjerena informacija da nakon 15 godina prelazi u vlasnistvo opcina TG/Livno. Strasno me zanima je li postoji nekakva klauzula da se moze ta koncesija produljiti i da TG/Livno ostanu bez 25 milijuna maraka godisnje koliko je minimum koliko ce zarađivati godisnje Kinezi za prodaju te struje ako se vratimo na cijenu struje po MW prije energetske krize. Vrlo lagano se mogu podmititi nasi lopovi na vlasti za djelic te sume!

259 GWH odnosno 259 000 MW kazu da ce proizvoditi godisnje. 259 000 MW * 111 KM/MW (2021., 5. mj.) = 28 749 000 KM godisnje.

Trebali bi trajati jos 5-10 godina nakon isteka koncesije ti vjetroagregati!



Inace, cijena struje je toliko volatile da se prodaje po vremenskom razdoblju od jednog sata. Tako na mađarskoj burzi jucer je najjeftinija cijena bila u 05:00 sa 98 eura po MW-u, a najskuplja u 19:00 sa 178 eura po MW-u! Prije energetske krize prosjek je bio oko 50 eura.

S još 200 MW, to je ravno snazi 3 NE Krško.

Instalirana snaga nije bas bitan podatak. NE rade NON STOP u prosjeku po 18 mjeseci (pa jednomjesecni remont).

Tako NE Krsko u prosjeku godisnje proizvode 5,7 TWh (5700 GWh) elektricne energije sa instaliranom snagom od 696 MW. Dok ova koja se gradi u Livno/TG kazu da ce proizvesti 259 GWh ili 22 puta manje elektricne energije sa 8 puta manjom instaliranom snagom (84 MW).

Neka je sve skupa i kao snaga jedne Krško, to je već regionalni energetski faktor koji će se osjetiti.

Krško je bio najveći spor između Slovenije i Hrvatske, cijeli Zagreb se napaja iz Krškog, i postojanje Krškog se itekako osjeti u Sloveniji i Hrvatskoj.

U konačnici, HBŽ će proizvoditi 20 puta više nego joj treba za potrošnju.

Jer, ona i nije tržište na koje se računa.

Inace, slazem se s onim tko je napisao da treba biti sto manje koncesija, a sto vise da radi EPHZHB. Svi ti projekti se mogu pokriti kreditima, i svaki ce biti isplativ! Ako im nedostaje ljudi nek zaposljavaju stručnjake. Nek privlace Hrvate koji su FER zavrsili.

Evo, recimo za tu novu, samo po cijenama struje prije energetske krize (recimo 50 eura po MWh) kinezi bi trebali uprihoditi
259 000 MWh * 15 god * 50 eura = 194 milijuna eura (a vjerojatno puno vise od tih 194).

Invesiticija od 130 milijuna (+ par milijuna troškovi odrzavanja) ce dati ogromni profit. Profit od desetaka milijuna eura, a u ludom scenariju da cijene struje ostanu visoke, mozda i znatno vise.

Rast cijena struje je prilika za HBŽ da se izvuče i preokrene sve trendove.

Sve oko zelene energije i borbe protiv CO2 joj jako ide na ruku, praktički ju može spasiti ko što je Kabiri spasio Aluminij.

Za sve su Kinezi ulagači?

Na Ivan Sedlu kod Sarajeva neki ulagaci su poceli izgradnju VE, opcenito ovaj potez preko kojeg prelazi hladna masa iz panonije prema moru, i obrnuto jugovina, ima fantasticne preduvjete za VE.

Dinaridi su najkraca relacija izmedju panonske nizije i sredozemlja, i hladne zracne mase iz Rusije i vrele iz Afrike, tu obicno pronalaze najlaksi prelaz preko brda. Vjeciti vjetar, jugo i bura, sto ne iskoristiti. Mene cudi da Slovenci u Krasu nisu instalirali VE, ili jesu, a nisam upoznat.

Ma jok.