Ne kaže se zrakomlat nego helikopter. Zrakomlat je zajebancija.

Zanimljivo da je u srpskom vazduhoplovstvo, a ne avionstvo, a ipak nije vazduhoplov nego avion.

Koristimo i jedno i drugo, kao sinonime. Avion ili vazduhoplov, avijacija ili vazduhoplovstvo.

Ne znam jesam li ikada čuo ili pročitao vazduhoplov.

Ja jesam. U tekstu nećeš deset puta upotrebiti isti izraz nego ćeš, estetike radi, koristiti sinonime.

Avion i zrakoplov odnosno po vaški vazduhoplov nije nužno isto...

I hrvatskom zrakoplovnom riječniku to izgleda ovako :

Zrakoplov - Krovni termin koji se koristi za sve objekte koji plove zrakom.
Zrakoplove dijelimo na - lakše(baloni) i teže od zraka
Teže od zraka dijelimo na - pokretna (helikopter, autožir, ornotopter) i nepokretna krila (zmakevi, parsglideri, jedrilice i avioni), avione opet dijelimo na razne načine po broju krila, motora, amfibije itd...

Evo što piše o rieči helihopter i hrvtskim izrazima za istoga ovdje:
https://hr.wiktionary.org/wiki/helikopter#cite_note-2

izgovor:
definicija:
imenica, muški rod

(1.1) Zrakoplovna letjelica koja se uzdiže okomito uvis s pomoću propelera na okomitoj osi s velikim manevarskim sposobnostima.
sinonimi:

(1.1) zrakomlat[1] (bio je jedan od izraza u uporabi u tiskovinama Hrvatske vojske za vrijeme Domovinskog rata, rabi se i danas izvan tih tiskovina, ponekad u stilskom značenju, ponekad kao normalni izraz), vrtolet (bio je jedan od izraza u uporabi u tiskovinama Hrvatske vojske (Velebit, Hrvatski vojnik) za vrijeme Domovinskog rata, ali rabi se i danas [2].

antonimi:
primjeri:
srodne riječi:
sintagma:
frazeologija:
etimologija:

(1.1) Od francuskog hélicoptère, grčki ελικόπτερον (helikopteron), starogrčki έλιξ (genitiv έλικος) (helix), (helikos) "okrećući, rotirajući, vrteći, zavijajući" + πτερόν (pteron) "krilo", "pero" ili "bilo što krilato".

napomene:
Ine hrvatske riječi koji označavaju ovo su: lebdoplov, samovrtjelica, uzvrt, uvrtnjak, uzvrtnjak, vrtilet, vrtiplov, vrtložnjak i vrtoplov.

Gablec je od njemačkog Gabel, tj. vilica. U Dalmaciji je marenda u Hercegovini je možda sad marenda pod naletom hrvatizacije jezika, inače se u BiH za taj obrok kaže doručak.

Inače su mnogi izrazi regionalni, i nama na moru u HR blesavi mnogi izrazi sa sjevera, oni koriste umanjenice. Naprimjer ono što je čiko na srpskom na moru je barba a na sjeveru striček. Striček mi zvuči kao neki stari egzibicionist koji se skida gol pred djecom na igralištima.

To je jedan zbirni naziv a avion je samo jedan od vidova sredstava za vazdušni transport.

U tu grupu spadaju i bespilotne letelice, helikopteri, itd.

Kada bi to razdvajao imao bi helikopterstvo, dronstvo, i slične nepotrebne jezičke besmislice.

zapozorje=backstage

https://hjp.znanje.hr/index.php?show=main

Tu ima još puno zanimljivih riječi.

Btw, nije li amidža = striček?

Striček iz Kalesije, trenutno u Švedskoj

Marenda je i doručak, a i ono kad ideš s posla na ručak, to je marenda. Dakle nije samo doručak.
U Posušju se kaže marenda. E sad ako oni nisu Hercegovci, onda ok. Naši su. Imoćani su.
Da, nama su izrazi sa sjevera prenježni. U Hercegovini Hrvati kažu striko ili čiko, u Imotskom barba ili striko.

Sjećam se kad je prije 30 godina došao prijatelj iz Rijeke nazad u Bosnu.

Kaže kotači su ti prljavi.

Nisam znao šta je kotač. Uvijek je bio točak.

Čiko bi bilo više mostarski , u Posušju bi rekli "onaj čovik", inače kažemo i marenda i doručak, no doručak je jutri, marenda može biti i na radničkoj pauzi u 2 posljepodne

O tome i govorim. Radničkoj pauzi. Velikim slovima u Rastovači ili u Broćancu onaj restoran neki velikim slovima napisana reklama marende, u tom smislu, kao gableci u Zagrebu.
Kad smo već kod toga čiko, smišno mi je kako već doli od Ljubuškog pa dalje govore deeedo. U vas i u nas je did.

Znaju i Posušani reći dedo no rijetko, did i baba vazda bili, Širokobrižani su isto dobrim dijelom mostarizirani, pola Ljubuškog je uvijek bio "niskohercegovačkog" govora, ova sela prema Grudama su naginjali više "visokohercegovačkom" govoru

Evo moj pajdo Posušak mi upravo kaže da Posušaci nikad ne govore dedo.
Vidiš da san bio u pravu.

Pajdo ne zna , imam posuške korijene znam o čemu pričam, i rekao sam rijetko

I nije Posušak, nego Posušanin

Evo on iz centra Posušja i kaže da je pravilnije Posušak.
I da nije ritko dedo, nego se nikad tako ne kaže.
Posušaci su pravi naši ikavci, ne daju ikavicu tako lako kao Ljubušaci, Širokobriježani, pa i Gruđani.

Održala se svugdje gdje se njome i govorilo u Hercegovini

I pravilno je Posušanin, reci pajdi da ne sere

https://hjp.znanje.hr/index.php?show=se ... lnWBc%253D

Nije se održala, sa mnom u školu u Imotski išli iz Drinovaca i Tihaljine i često pričaju ijekavicu. To je nama Imoćanima totalno strano u slobodnom govoru. A Posušaci ili Posušani, nebitno, pričaju ikavicu ko i mi jer smo srce ikavice.

Čimbenik (činitelj).