Intervju s direktorom Elektroprivrede.

Elektroprivreda HZ HB lider u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora
https://www.vecernji.ba/vijesti/elektro ... ra-1634659

EP HZHB nastavlja povećavati proizvodne kapacitete i smanjivati ovisnost o hidrološkim uvjetima.

Glavna dva projekta koja su u poodmakloj fazi, su Vjetroelektrana Poklečani, i Solarna Elektrana Stolac, sa 120 i 150 MW.

Vjetroelektrana je dobila odobrenje kredita, a u Stocu se već krči šuma i putevi za novu mega solarnu elektranu Elektroprivrede Hercegbosne, na 200 hektara općine Stolac.

Hrvatska dosta loše stoji s SE, čak i jedan mali (bogati) Luksemburg je jači.
Balkan opet crna rupa.

Elektroprivreda Hercegbosne je neizmjerno sretna jer joj dekarbonizacija ide na ruku. Nema termoelektrana kojih se mora rješavati, a cijena struje raste, čime vjetro i solarne elektrane postaju isplative, a ona kontrolira najveće prostore BiH s ta dva energetska potencijala.

Nakon što se napravi VE Poklečani i SE Stolac, oko 65% energije će dolaziti od hidroelektrana a 35% iz vjetra i sunca.

To će jako izravnati proizvodnju i učiniti je manje volatilnom, što je bio ogromni problem elektroprivrede.

Jer, kiša, vjetar i sunce nisu toliko korelirani.

Otkad su Kinezi počeli praviti jako jeftine solarne panele, plus ovaj rast cijena struje, solarna energija je na veliko iznenađenje skroz postala isplativa.

Nadamo se da to nije novo smilje. Ne bi trebalo biti, jer je to doslovce agenda razvijenog svijeta, a cijene struje ne vidim da će padati, jer se gase jeftini izvori energije zbog ekološke neprihvatljivosti.

Aluminij Industries će također praviti solarnu elektranu od nekih 60 MW.

Skori početak radova

https://novac.zabranjeni.url/novac/aktualn ... u-15249631

Time i Mostar dobija veliku solarnu elektranu, i novih 60 MW koje se proizvode na prostoru općine, pored već dvije hidroelektrane i jedne vjetroelektrane.

Nekih 7x manja je cijena nego 2010. Od 2017. su cijene dosta dobre. Realno padaju, ali pomalo.

Proizvodnja energije na prostoru Grada Mostara:

HE Mostar 72 MW
HE Mostarsko Blato 60MW
Vjetroelektrana Podveležje 48 MW
Solarna Elektrana Aluminij 60 MW, uskoro u izgradnji
planirana Vjetroelektrana Velika Vlajna (Bogodol), EP HZHB, 32 MW, no možda bude više jer su agregati danas jači
Ukupno: 272 MW

Odustalo se od plinske termoelektrane, koja je također bila razmatrana.

Isto tako, energetici naših prostora valjat će dodati i plin, odnosno plinovod. Plin i nafta su također energija, i energetska politika. Dapače, to je energija koja je i glavna politička tema.

Prolazak plinovoda je defacto dodatni broj megavata energije, jer će neki industrijski pogoni prelaziti sa struje na plin. To je vrlo doslovno tok energije, samo kroz cijev umjesto kroz dalekovode.

Svi industrijski procesi, a koji se temelje na toplini ili taljenju, ne moraju onda više koristiti struju, nego mogu direktno goriti plin. Naravno, pod pretpostavkom da je plin uopće jeftiniji.

Energetski biznis je toliko bitan, da su se javile brojne naše privatne firme koje ulaze u velike investicije u energetske projekte.

Lager pravi vjetroelektrane po HBŽ, a dvije firme iz Mostara prave vjetrofarme u našim Novim Teritorijima, odnosno Glamoču i Grahovu. Recimo, ta vjetrofarma u Grahovu će vjerojatno predstavljati 80% GDP-a općine. No, budžetu neće sigurno doprinositi sa 80%, zbog onih 1.75% ili koliko je već, naknade. To je moderna tehnologija, koja je najvećim dijelom automatizirana i zapošljava jako malo ljudi, maksimalno 5 do 10.

Kad bi se svi zamišljeni VE projekti u HBŽ ostvarili, imali bi MW kao sada cijela Rusija od VE.

Bit ću zadovoljan tempom izgradnje jedne, svake 2 godine.

Ako su vjetroelektrane toliko isplative, ne vidim zašto se naknade ne mogu podići na 5% općini i 5% županiji. Za vjetroelektrane i solarne ne trebaju vrijediti ista pravila kao za ostale firme, jer zapošljavaju skoro 0 ljudi. Lokalna zajednica mora imati puno veće koristi od takvih megalomanskih profitabilnih projekata u milijardama maraka. Glavna korist lokalne zajednice je tipično zapošljavanje, pa kad ti dođe recimo autoindustrija otvori ti tisuće radnih mjesta i preobrazi grad, no ovdje je to problem jer nema zapošljavanja, samo iz daljine gledaš kako automatski rade, moderna automatizirana eksploatacija resursa.

Isto tako, poslove da dobijaju skoro isključivo domaće firme, privatne i javne.

Također, uvesti pravilo da eventualne strane firme moraju imati sjedište u HBŽ, i tamo prijavljivati dobit. Porez na dobit od svih firmi, osim banaka i telekoma, po zakonu o pripadnosti javnih prihoda, ide kantonima.

Znači, nikakve kineske firme sa sjedištem u Sarajevu. VE Ivovik se može progledati kroz prste jer je ipak dio početne faze kada sve uzima zamah i kada treba promovirati rast ekonomije i GDP županije.

Turističke "izbjeglice" će tamo još više pohrliti kad se cijela EU i šire, preplavi s vjetroturbinama.

Kabiri u Mostaru je jako ambiciozan, prije dva mjeseca je najavio završetak izgradnje SE Mostar (60 MW) do kraja 2023, a gradnja još nije ni počela.



Ako je zaista to izjavio, i ako mu ne budu smetali s papirima, to će on napraviti, isto kao i sve što je najavio. To bi ustvari bila prva velika solarna elektrana u BiH, jer o ostalima se stalno priča, a nikako da ih naprave. Postao je pomalo vizionar, kao mostarski Musk.

Nemaš tu šta graditi, solarne elektrane nisu građevina. Dogovoriš dobru cijenu panela, napraviš infrastrukturu mreže, poravnaš teren, isporuče ti panele brodovima, montiraš ih i gotovo. Najveći dio posla se čini dobijanje dozvola i kredita.

Pitanje naknade je naravno glavno. Mislim da je ovo sada dosta malo. Ima tu dosta prostora za više
i sumnjam da bi itko odustao. Tražio sam neke primjere, ali nema puno informacija. Recimo za Njemačku
je navodno 5-8% iznajmljivaču, većinom poljoprivrednicima ili vlasnicima šume, posve normalna stvar.
Dakako da i komuna ima svoje poreze i naknade, između ostalih koje se vrte do 0,2 ct/KWh.
Uz to idu i naknade za svaku turbinu po nekih 8000 eur, iako nisam siguran dali je to ujedinačeno ili čisto
stvar općine. Valja napomenuti da je njihova otkupna cijena 7,8 ct/KWh, a u BiH je 6,44 ct/KWh. No tamo uzimaju
naknadu od te cijene, dok je u nas od prodajne. Sad je samo pitanje dali od te garantirane ili neke druge tržišne. Na
osnovu Mesihovine i Jelovače, prije bih rekao od garantirane.

Moguće je, iako dosta optimistično. Naime, ima primjera gdje je jedna firma za 1,8 MW sve papire kompletirala
u prosincu 2021. a dozvolu već dobili u siječnju ove godine. Dakako da im je trebalo i pripremnih radnji podosta,
što naravno uzima dosta vremena prije toga.

Vidiš po tom primjeru kako je KS s ponderom 2 izvlačio silni novac. Podružnice, pogoni ili što već,
bilo gdje, a firma u SA, i oni se onda qurche da je tamo ostvaren prihod i sebi paru, i to još uvećano
na kraju za taj famozni koeficijent. Ali im ljudi opet ne znaju popraviti vodovod.

Na prostoru bivše Yu proizvodi se godišnje 100 TWh el. energije.

https://www.klix.ba/biznis/unicredit-ba ... /221129062

Prepoznaje se snaga hercegovačkog sunca i mediteranske klime.

Ovo je ogromno gradilište, možda čak najveće po površini hektara gradilište u povijesti BiH. Prvih sunčanih 30 MW u BiH do kraja 2023.

Novo.


7.12.2022.