HercegBosna.org

Teodosije · **Pridružen/a:** 03 stu 2022, 18:17 **Postovi:** 305

Reconquista je napisao/la:

Ne sviđa mi se što imamo malo čisto hrvatskih imena. Ne volim ova dijeljenja, imena od drugih naroda, biblijska.

Tuga i Buga su taman za kiflu.

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 17:34 **Postovi:** 23668

joe enter je napisao/la:

Meni je zanimljivo zašto Hrvati i dan danas insistiraju na reči Postaja umesto stanica , jer ruku na srce postojalo je vekovima žensko ime Stanica(varijanta od muškog imena Stanko). :zubati

zbog razlikovnosti.

kod nas je stanica ono što vi zovete ćelija, a ćelija je ono gdje te smjeste kad ideš u zatvor.

Originals · **Pridružen/a:** 13 vel 2020, 23:12 **Postovi:** 251

Teodosije je napisao/la:

Reconquista je napisao/la:

Ne sviđa mi se što imamo malo čisto hrvatskih imena. Ne volim ova dijeljenja, imena od drugih naroda, biblijska.

Tuga i Buga su taman za kiflu.

Ova ti je dobra :palacgore1

joe enter · **Pridružen/a:** 30 lip 2009, 18:35 **Postovi:** 10828

Megatron je napisao/la:

joe enter je napisao/la:

Mnogi se ne bi složili , jer npr.reč MIR na ruskom znači "svet(svijet)" , dakle Vladimir vlada svetom.

Meni je zanimljivo zašto Hrvati i dan danas insistiraju na reči Postaja umesto stanica , jer ruku na srce postojalo je vekovima žensko ime Stanica(varijanta od muškog imena Stanko). :zubati

Stanica je slovenska reč, mesto gde nešto stane, ali ako oni hoće da koriste reč postaja, ne vidim u tome ništa sporno, i to ima smisla, mesto gde nešto postoji (ne u smislu egzistira nego u smislu malo stoji, zastane).

Što se tiče reči mir, ona je na ruskom počela da znači svet tek negde u XVII veku kada je Rusija bila u ekspanziji i kada se Moskva samoproglasila trećim Rimom, posle ruskog raskola sa Ekumenskim Patrijarhatom, a sve po uzoru na latinski izraz Pax Romana, koji je označavao rimski mir ali i rimski svet. Imena koja se završavaju sa -mir su daleko starija pa stoga to tumačenje nije pravilno.

Stanica je bilo žensko ime sve dok prvi vozovi i autobusi nisu krenuli.

Moja stara majka ide kod frizerke Pauze , jer je ja tako zovem s'obzirom daj joj je ime Stanka. :zubati

Ova teorija sa mirom ti je vrlo bezvezna , jer trebaš čitati naše stare srednjovekovne hagiografije gde se vrlo jasno kaže šta je "mir".

joe enter · **Pridružen/a:** 30 lip 2009, 18:35 **Postovi:** 10828

divizija je napisao/la:

joe enter je napisao/la:

Meni je zanimljivo zašto Hrvati i dan danas insistiraju na reči Postaja umesto stanica , jer ruku na srce postojalo je vekovima žensko ime Stanica(varijanta od muškog imena Stanko). :zubati

zbog razlikovnosti.

kod nas je stanica ono što vi zovete ćelija, a ćelija je ono gdje te smjeste kad ideš u zatvor.

Dakle , stajao sam na ćeliji čitav sat čekajući autobus. :zubati

hilbert · **Pridružen/a:** 05 pro 2022, 18:09 **Postovi:** 375

Veliki je gubitak za hrvatski narod sto djeci vise ne nadijevaju narodna imena. Za mene ovaj trend ka imenima tipa Mateo, Antonio, Tea, Lea i sl. nije nikakav izraz kulture nego odraz nekulture i kiceraja. Naravno licna imena su i ranije bila stvar mode, ali je uvijek postojala neka kombinacija i ljudi su djeci davali imena koja nesto znace. To nije samo pojava u Hrvata nego trend u cijeloj Evropi. I kod Srba imate odugo vec pretezno Aleksandre i Katarine.

Sto fali imenima kao Borivoj, Branimir, Ladislav, Vojnomir, Zvonimir, Zdenko, Miroslav, Gradimir, Svetozar? Cak su i Drazen, Gordan ili Vedran postali "staromodni." Kome su narodna imena staromodna, to mu je onda i jezik, jer su ta imena proizasla iz jezika kojim se svakodnevno sluze. Neka onda pricaju talijanskim.

Teodosije · **Pridružen/a:** 03 stu 2022, 18:17 **Postovi:** 305

hilbert je napisao/la:

Veliki je gubitak za hrvatski narod sto djeci vise ne nadijevaju narodna imena. Za mene ovaj trend ka imenima tipa Mateo, Antonio, Tea, Lea i sl. nije nikakav izraz kulture nego odraz nekulture i kiceraja. Naravno licna imena su i ranije bila stvar mode, ali je uvijek postojala neka kombinacija i ljudi su djeci davali imena koja nesto znace. To nije samo pojava u Hrvata nego trend u cijeloj Evropi. I kod Srba imate odugo vec pretezno Aleksandre i Katarine.

Sto fali imenima kao Borivoj, Branimir, Ladislav, Vojnomir, Zvonimir, Zdenko, Miroslav, Gradimir, Svetozar? Cak su i Drazen, Gordan ili Vedran postali "staromodni." Kome su narodna imena staromodna, to mu je onda i jezik, jer su ta imena proizasla iz jezika kojim se svakodnevno sluze. Neka onda pricaju talijanskim.

Ratko hrvatko.

Novdan · **Pridružen/a:** 23 lis 2022, 12:47 **Postovi:** 1515

hilbert je napisao/la:

Veliki je gubitak za hrvatski narod sto djeci vise ne nadijevaju narodna imena. Za mene ovaj trend ka imenima tipa Mateo, Antonio, Tea, Lea i sl. nije nikakav izraz kulture nego odraz nekulture i kiceraja. Naravno licna imena su i ranije bila stvar mode, ali je uvijek postojala neka kombinacija i ljudi su djeci davali imena koja nesto znace. To nije samo pojava u Hrvata nego trend u cijeloj Evropi. I kod Srba imate odugo vec pretezno Aleksandre i Katarine.

Sto fali imenima kao Borivoj, Branimir, Ladislav, Vojnomir, Zvonimir, Zdenko, Miroslav, Gradimir, Svetozar? Cak su i Drazen, Gordan ili Vedran postali "staromodni." Kome su narodna imena staromodna, to mu je onda i jezik, jer su ta imena proizasla iz jezika kojim se svakodnevno sluze. Neka onda pricaju talijanskim.

To zahvali katoličkoj crkvi. Već od 16. st počinju forsirati svetačka imena i od tada postupno počinju mijenjati narodna. Recimo već u 17. st. na Kupresu nema narodnih imena kod katolika.
Sličan proces se događa i kod pravoslavaca koji uzimaju imena tipa Pantelija, Jeremija, Aleksandar, Arsenije, Danilo, Jovan itd. Pogledaj im samo imena vjerksih vođa. Anfilohije, Porfirije itd.. kao da se netko sprda

U 15. st. kod Hrvata je još preko 90% imena bilo narodno. VEĆINA tih imena su IZUMRLA. Imena tipa Jure, Mate i Ante su bile rijetkost, egzotika.

Evo primjer hrvatskih narodnih imena iz registra splitskog notara Jakova De Penne iz 15. stoljeća:

Berin, Bilac, Biliš, Bogoslav, Bogoš, Bogulin, Bojšina, Božik, Brajan, Bukoj, Cvitan, Cvitko, Cvitoj, Danka, Dobrol, Dragoča, Dragoš, Dražimil, Dragošol, Gališa, Gojak, Goja, Gojša, Gruboj, Hinat, Hohmo, Hotan, Hrtko, Hvaljen, Kranac....

Evo nekih zanimljivih iz Hercegovine u to vrijeme

Radonja, Grubač, Pokrajac, Krasoje, Radat, Semorad, Brailo, Rahoje, Radič, Hvalimir, Stojislav, Tvrtko, Nenac, Miljen, Mišljen, Hrvatin, Dabiživ, Prven, Krasoje....

Neka imena ćete prepoznati u današnjim hrvatskim prezimenima, npr Galeša - Galešić. Neka su narodna imena poput Gudelj i Selak doslovno postali prezimena

Novdan · **Pridružen/a:** 23 lis 2022, 12:47 **Postovi:** 1515

Glazbenik je napisao/la:

Hrvati i Poljaci imaju Krešimir/Krzesimir.

Bugari imaju Krasimir

joe enter · **Pridružen/a:** 30 lip 2009, 18:35 **Postovi:** 10828

Novdan je napisao/la:

hilbert je napisao/la:

Veliki je gubitak za hrvatski narod sto djeci vise ne nadijevaju narodna imena. Za mene ovaj trend ka imenima tipa Mateo, Antonio, Tea, Lea i sl. nije nikakav izraz kulture nego odraz nekulture i kiceraja. Naravno licna imena su i ranije bila stvar mode, ali je uvijek postojala neka kombinacija i ljudi su djeci davali imena koja nesto znace. To nije samo pojava u Hrvata nego trend u cijeloj Evropi. I kod Srba imate odugo vec pretezno Aleksandre i Katarine.

Sto fali imenima kao Borivoj, Branimir, Ladislav, Vojnomir, Zvonimir, Zdenko, Miroslav, Gradimir, Svetozar? Cak su i Drazen, Gordan ili Vedran postali "staromodni." Kome su narodna imena staromodna, to mu je onda i jezik, jer su ta imena proizasla iz jezika kojim se svakodnevno sluze. Neka onda pricaju talijanskim.

To zahvali katoličkoj crkvi. Već od 16. st počinju forsirati svetačka imena i od tada postupno počinju mijenjati narodna. Recimo već u 17. st. na Kupresu nema narodnih imena kod katolika.
Sličan proces se događa i kod pravoslavaca koji uzimaju imena tipa Pantelija, Jeremija, Aleksandar, Arsenije, Danilo, Jovan itd. Pogledaj im samo imena vjerksih vođa. Anfilohije, Porfirije itd.. kao da se netko sprda

U 15. st. kod Hrvata je još preko 90% imena bilo narodno. VEĆINA tih imena su IZUMRLA. Imena tipa Jure, Mate i Ante su bile rijetkost, egzotika.

Evo primjer hrvatskih narodnih imena iz registra splitskog notara Jakova De Penne iz 15. stoljeća:

Berin, Bilac, Biliš, Bogoslav, Bogoš, Bogulin, Bojšina, Božik, Brajan, Bukoj, Cvitan, Cvitko, Cvitoj, Danka, Dobrol, Dragoča, Dragoš, Dražimil, Dragošol, Gališa, Gojak, Goja, Gojša, Gruboj, Hinat, Hohmo, Hotan, Hrtko, Hvaljen, Kranac....

Evo nekih zanimljivih iz Hercegovine u to vrijeme

Radonja, Grubač, Pokrajac, Krasoje, Radat, Semorad, Brailo, Rahoje, Radič, Hvalimir, Stojislav, Tvrtko, Nenac, Miljen, Mišljen, Hrvatin, Dabiživ, Prven, Krasoje....

Neka imena ćete prepoznati u današnjim hrvatskim prezimenima, npr Galeša - Galešić. Neka su narodna imena poput Gudelj i Selak doslovno postali prezimena

To je tačno , evo fra Jukić se polovini 19.veka žali na te već uvrežene trendove kod katolika.
Uticaj KC iliti bolje italinajske i švapske struje u KC u Hrvata je bio takav da je sve slovensko smatrao manje vrednim , čak su pisanje na narodnom jeziku plašili ljude da će se "povlašiti" ako nastave.
Jadan fra Jukić govori kako su ismejavali mlade preporoditeljske svećenike zbog narodnih imena.

slika

krstjanin · **Pridružen/a:** 02 tra 2012, 11:30 **Postovi:** 6468

To je bilo i zbog latinskog jezika ali i zbog imendana. Smatralo se da je djeci bolje davati svetacka imena zbog zastitnika. Tako se u matice recimo i ako djete ima narodno ime upisivao latinski pandem.
Tako je recimo Diva Grabovceva bila krstena i upisana zapravo kao Virginija itd...

joe enter · **Pridružen/a:** 30 lip 2009, 18:35 **Postovi:** 10828

krstjanin je napisao/la:

To je bilo i zbog latinskog jezika ali i zbog imendana. Smatralo se da je djeci bolje davati svetacka imena zbog zastitnika. Tako se u matice recimo i ako djete ima narodno ime upisivao latinski pandem.
Tako je recimo Diva Grabovceva bila krstena i upisana zapravo kao Virginija itd...

E vidiš neki kažu(mada nije dokazano) da je u srednjem veku kod Srba a verujem i kod dobrog dela Hrvata bio opozitan trend , prevodila su se grčka i latinska hrišćanska imena na domaći jezik.

Tipa , Spasoje=grč.Sotir , lat.Salvatore.
Ili latinsko ime Mauro=Uglješa. :zubati

Teofil=Bogoljub,Teodor(todor,tudor)=Bogdan......

Haram

joe enter je napisao/la:

Novdan je napisao/la:

To zahvali katoličkoj crkvi. Već od 16. st počinju forsirati svetačka imena i od tada postupno počinju mijenjati narodna. Recimo već u 17. st. na Kupresu nema narodnih imena kod katolika.
Sličan proces se događa i kod pravoslavaca koji uzimaju imena tipa Pantelija, Jeremija, Aleksandar, Arsenije, Danilo, Jovan itd. Pogledaj im samo imena vjerksih vođa. Anfilohije, Porfirije itd.. kao da se netko sprda

U 15. st. kod Hrvata je još preko 90% imena bilo narodno. VEĆINA tih imena su IZUMRLA. Imena tipa Jure, Mate i Ante su bile rijetkost, egzotika.

Evo primjer hrvatskih narodnih imena iz registra splitskog notara Jakova De Penne iz 15. stoljeća:

Berin, Bilac, Biliš, Bogoslav, Bogoš, Bogulin, Bojšina, Božik, Brajan, Bukoj, Cvitan, Cvitko, Cvitoj, Danka, Dobrol, Dragoča, Dragoš, Dražimil, Dragošol, Gališa, Gojak, Goja, Gojša, Gruboj, Hinat, Hohmo, Hotan, Hrtko, Hvaljen, Kranac....

Evo nekih zanimljivih iz Hercegovine u to vrijeme

Radonja, Grubač, Pokrajac, Krasoje, Radat, Semorad, Brailo, Rahoje, Radič, Hvalimir, Stojislav, Tvrtko, Nenac, Miljen, Mišljen, Hrvatin, Dabiživ, Prven, Krasoje....

Neka imena ćete prepoznati u današnjim hrvatskim prezimenima, npr Galeša - Galešić. Neka su narodna imena poput Gudelj i Selak doslovno postali prezimena

To je tačno , evo fra Jukić se polovini 19.veka žali na te već uvrežene trendove kod katolika.
Uticaj KC iliti bolje italinajske i švapske struje u KC u Hrvata je bio takav da je sve slovensko smatrao manje vrednim , čak su pisanje na narodnom jeziku plašili ljude da će se "povlašiti" ako nastave.
Jadan fra Jukić govori kako su ismejavali mlade preporoditeljske svećenike zbog narodnih imena.

slika

Vazda ovi Bosnjaci izrodi nekakvi bili.

krstjanin · **Pridružen/a:** 02 tra 2012, 11:30 **Postovi:** 6468

joe enter je napisao/la:

krstjanin je napisao/la:

To je bilo i zbog latinskog jezika ali i zbog imendana. Smatralo se da je djeci bolje davati svetacka imena zbog zastitnika. Tako se u matice recimo i ako djete ima narodno ime upisivao latinski pandem.
Tako je recimo Diva Grabovceva bila krstena i upisana zapravo kao Virginija itd...

E vidiš neki kažu(mada nije dokazano) da je u srednjem veku kod Srba a verujem i kod dobrog dela Hrvata bio opozitan trend , prevodila su se grčka i latinska hrišćanska imena na domaći jezik.

Tipa , Spasoje=grč.Sotir , lat.Salvatore.
Ili latinsko ime Mauro=Uglješa. :zubati

Teofil=Bogoljub,Teodor(todor,tudor)=Bogdan......

Vrlo moguce i to

Novdan · **Pridružen/a:** 23 lis 2022, 12:47 **Postovi:** 1515

joe enter je napisao/la:

krstjanin je napisao/la:

To je bilo i zbog latinskog jezika ali i zbog imendana. Smatralo se da je djeci bolje davati svetacka imena zbog zastitnika. Tako se u matice recimo i ako djete ima narodno ime upisivao latinski pandem.
Tako je recimo Diva Grabovceva bila krstena i upisana zapravo kao Virginija itd...

E vidiš neki kažu(mada nije dokazano) da je u srednjem veku kod Srba a verujem i kod dobrog dela Hrvata bio opozitan trend , prevodila su se grčka i latinska hrišćanska imena na domaći jezik.

Tipa , Spasoje=grč.Sotir , lat.Salvatore.
Ili latinsko ime Mauro=Uglješa. :zubati

Teofil=Bogoljub,Teodor(todor,tudor)=Bogdan......

Da i kod Hrvata je tako, recimo Ludovig - Ljudevit, Ignjac - Vatroslav

Novdan · **Pridružen/a:** 23 lis 2022, 12:47 **Postovi:** 1515

joe enter je napisao/la:

Novdan je napisao/la:

To zahvali katoličkoj crkvi. Već od 16. st počinju forsirati svetačka imena i od tada postupno počinju mijenjati narodna. Recimo već u 17. st. na Kupresu nema narodnih imena kod katolika.
Sličan proces se događa i kod pravoslavaca koji uzimaju imena tipa Pantelija, Jeremija, Aleksandar, Arsenije, Danilo, Jovan itd. Pogledaj im samo imena vjerksih vođa. Anfilohije, Porfirije itd.. kao da se netko sprda

U 15. st. kod Hrvata je još preko 90% imena bilo narodno. VEĆINA tih imena su IZUMRLA. Imena tipa Jure, Mate i Ante su bile rijetkost, egzotika.

Evo primjer hrvatskih narodnih imena iz registra splitskog notara Jakova De Penne iz 15. stoljeća:

Berin, Bilac, Biliš, Bogoslav, Bogoš, Bogulin, Bojšina, Božik, Brajan, Bukoj, Cvitan, Cvitko, Cvitoj, Danka, Dobrol, Dragoča, Dragoš, Dražimil, Dragošol, Gališa, Gojak, Goja, Gojša, Gruboj, Hinat, Hohmo, Hotan, Hrtko, Hvaljen, Kranac....

Evo nekih zanimljivih iz Hercegovine u to vrijeme

Radonja, Grubač, Pokrajac, Krasoje, Radat, Semorad, Brailo, Rahoje, Radič, Hvalimir, Stojislav, Tvrtko, Nenac, Miljen, Mišljen, Hrvatin, Dabiživ, Prven, Krasoje....

Neka imena ćete prepoznati u današnjim hrvatskim prezimenima, npr Galeša - Galešić. Neka su narodna imena poput Gudelj i Selak doslovno postali prezimena

To je tačno , evo fra Jukić se polovini 19.veka žali na te već uvrežene trendove kod katolika.
Uticaj KC iliti bolje italinajske i švapske struje u KC u Hrvata je bio takav da je sve slovensko smatrao manje vrednim , čak su pisanje na narodnom jeziku plašili ljude da će se "povlašiti" ako nastave.
Jadan fra Jukić govori kako su ismejavali mlade preporoditeljske svećenike zbog narodnih imena.

slika

Iz koje je ovo knjige?

krstjanin · **Pridružen/a:** 02 tra 2012, 11:30 **Postovi:** 6468

Dobro s Jukicem treba uvjek oprezno i rijeci mu dobro izvagati. U pokusaju stvaranja jedne nacije bio je spreman posegnuti i za malverzacijama u svojim tekstovima

joe enter · **Pridružen/a:** 30 lip 2009, 18:35 **Postovi:** 10828

Novdan je napisao/la:

Iz koje je ovo knjige?

Bosanski Prijatelj(časopis)

Citat:

Da i kod Hrvata je tako, recimo Ludovig - Ljudevit, Ignjac - Vatroslav

Ne znam kako je došlo do toga da je Ludovig postao Ljudevit kad ime Ludovic znači borac,ratnik,..na starogermnaksim jezicima.
Vatroslav ima smisla samo ono nije postojalo pre 19.veka koliko mi se čini , ono je "prevedeno" u vremenu nacionalnog prosvetiteljstva an zarad hrišćanske vere.
A sa druge strane , ne znam da li je Vatroslav uopšte i prevod imena Ignjac/t kad već imamo zajedničku indoevropsku reč za vatru Oganj iliti domaće ime Ognjen.

hilbert · **Pridružen/a:** 05 pro 2022, 18:09 **Postovi:** 375

krstjanin je napisao/la:

Dobro s Jukicem treba uvjek oprezno i rijeci mu dobro izvagati. U pokusaju stvaranja jedne nacije bio je spreman posegnuti i za malverzacijama u svojim tekstovima

On je makar pokusao dati svoj iskren doprinos u stvaranju te nacije cega su se ovi danasnji Bosnjaci sjetili tek u podrumu hotela 93. godine.

joe enter · **Pridružen/a:** 30 lip 2009, 18:35 **Postovi:** 10828

Čitajući od istoričarka Milice Grković "Dečanske hrisovulje i imena, 14.vek" pored starih slavjanskih imena tipične za naše prostore , mogu se naći neka neverovatno ludo zvučajuća za naše današnje uši.

Prema ispitivanjima Milice Grković, koja je proučavala imena u Dečanskim hrisovuljama (1330. godina), 90 odsto imena na području Dečanskog vlastelinstva su narodna. (Slična situacija je, prema istraživanjima iste autorke, i u drugim Nemanjićkim poveljama.) Autorka ih po formi deli na složena (Bratoljub, Dabiživ), samotvorna (Ban, Vlk, odnosno Vuk), izvedena (Milan, Miloš) i gramatički tip hipokoristika (Boža, Rade, Bogo). Najviše imena postalo je od osnova Bog, brat, drag, mil, rad, voj i hrana. Interesantna je i semantika ovih imena, koja obuhvata nazive životinja (Bikovac, Vuk, Jež, Lisica, Medved), ptica (Vran, Golub, Kraguj), biljaka (Božurin, Kupusac, Lilijan, Loza), zatim vatru (Viganj, Žarilo), prirodne pojave (Vremac, Zoran, Zorislav, Mećavac), metale (Gvozdij, Zlatoje), mesto rođenja (Dubravac Gora), broj (Prve, Prvota, Prvoš), terminologiju srodstva (Brat, Bratanac, Bratač, Bratoslav, Dedoš, Sestronja), anatomsku leksiku (Glavatac, Zub, Zubač, Grdnos, Okoje, Prstac, Šakoje, Ušoje), nazive boja (Beloš, Belša, Belac, Črnoglav, Črnel), negaciju (Nenad, Nenada, Nenadej, Nerad), opisne prideve (Brz, Brzota, Veselko, Golem, Dobrota, Dobroš, Dragan, Drageta, Junak, Junota, Kosmatac, Krasa, Krasil, Krasimir, Lepčin, Lepotić, LJuban, LJupko, Milko, Miloje, Miluj, Milja, Mladen, Radič, Hrabre), ime Božje (Bogdan, Boguživ, Bogo), slovenski panteon (Hrs, Črtalo), društveni položaj (Rob, Roban, Hlap), zanimanje (Vezilija, Zlatar, Kovač), nazive predmeta (Britva, Rešeto), apstraktne pojave (Div, Dušan), i profilaktičnost neobuhvaćenu prethodnim kategorijama (Dobiživ, Žival, Vragooča, Golozlo, Gruban,Grdonos, Grube, Grdoš, Zavida, Zlomanica, Mrša,[/size] Mršten, Tvrdan, Tvrde, Tvrdoje, Stajka, Stajko, Stanilo, Rastoje).

Čuo sam jedno sdtari iz CG zvao se Modra Gora. :neznam

krstjanin · **Pridružen/a:** 02 tra 2012, 11:30 **Postovi:** 6468

hilbert je napisao/la:

krstjanin je napisao/la:

Dobro s Jukicem treba uvjek oprezno i rijeci mu dobro izvagati. U pokusaju stvaranja jedne nacije bio je spreman posegnuti i za malverzacijama u svojim tekstovima

On je makar pokusao dati svoj iskren doprinos u stvaranju te nacije cega su se ovi danasnji Bosnjaci sjetili tek u podrumu hotela 93. godine.

To je istina. Moje je misljenje uvjek bilo da su u njegovo vrijeme tadasnji Turci, kasnije Muslimani, a danasnji Bosnjaci bili spremni na Bosnjacku naciju, danas bi mozda doista imali Bosnjake triju vjera bez obzira jesu li oni etnicki Hrvati ili Srbi

krstjanin · **Pridružen/a:** 02 tra 2012, 11:30 **Postovi:** 6468

Cesto su se davala cak i do 20 stoljeca djeci imena u zelji da se nesto promjeni.
Tipa Stana, Stanka da bi se zaustavilo radnjanje zenske djece ili Nenad ako ih je iznenadio =))

, Zeljko ili Zeljana/Zeljka ako je uzelju odnosno dugo se cekalo na djete itd...

joe enter · **Pridružen/a:** 30 lip 2009, 18:35 **Postovi:** 10828

krstjanin je napisao/la:

Cesto su se davala cak i do 20 stoljeca djeci imena u zelji da se nesto promjeni.
Tipa Stana, Stanka da bi se zaustavilo radnjanje zenske djece ili Nenad ako ih je iznenadio =))

, Zeljko ili Zeljana/Zeljka ako je uzelju odnosno dugo se cekalo na djete itd...

"Mi" smo valjda jedini narodi koji imamo imena koja počinju sa negacijom.

Unexpected. :zubati

krstjanin · **Pridružen/a:** 02 tra 2012, 11:30 **Postovi:** 6468

Balkan make it posible

joe enter · **Pridružen/a:** 30 lip 2009, 18:35 **Postovi:** 10828

Da ne zaboravim , osim naših "prelepih" imena koja danas postoje samo u prezimenima tipa Grd,Grdan,Grdana , imali smo nekada i Gad,Gadić i Gnusan. :zubati

Zamislimo majku kako doziva sina "Dođi Gade kod majke" ili "Vidi mog Gnusana kako mi je lep". :zubati

HercegBosna.org

Zajednicka slavenska imena

Online